Židov
Žabotinskijeva misao o političkoj ofenzivi cijonizma
Berlin, 29, XI. (JTA), Predavane vod je cijonista-revizijonista Vladimira Žabotinskoga o temi: »Što se u Palestini uči«, koje je bilo objavljeno za 22. novembra, moralo se ušli ed zajprijećenosti predavača odgoditi, te je bilo održano tek u ned;et;u. I ako se vri,emc više nije moglo objaviti, prisustvovalo je predavanju mnogobrojno općinstvo. Sa oduševljenjem i živahnošću, neobičnom i kod Žabo Unskoga, zalagao se za svoju ideju političke ofenzive. Ne šteđeći, kritikovao je upravu Palestine i razvio uz to minimalni pozitivni program revizijonizma. Sadanja gospodarska kriza u Palestini ne smije se prosudjavati bez mjere. Veliki je uspjeh već postignut: 120 cvatućih naselja, 500 tvornica sa po prilici 6000 radnika te uloženi kapitali od 7—B milijuna funti. Kriza nije katastrofalna pojava, ali s druge strane nije ni slučajna ili prolazna, već se temelji na promašenoj politici. Ako se do danas od 100.000 useljenika ikoji su došli iza okupacije, moglo posvetiti zemljoradlnji samo 12.000, tada je to znak nedostatne političke spremnosti, jer se ne može kolonizovati, a da se ne ustroji »državna vlast, koja će kolonizovati«, čija će administracija biti odredjena za promicanje kolonizacije, te koja će se unapred skrbiti za useljenike koloniste. Sav smisao cijonista leži u stvaranju židovske većine, jer će inače da ostane židovsko naselje u Palestini getom u drugom obliku, a geta imademo dovoljan broj. U Palestini živi okruglo 700.000 Arapa, a ni 200.000 Židova. Naravan porast arapskog elementa vrlo napreduje uslijed poboljšanja arapskih pozicija. Politika cijonizma mora da je upravljena na to, da židovski majoritet bude Činjenicom već nakon jedine generacije. Bez toga je uzaludno sve naprezanje, sva energija i sav talenat. Za svaku kolonizaciju u velikom opsegu potrebna je državna vlast i državna reforma, Tome se nasuprot može ustanoviti kod uprave pomanjkanje dobre volje i bezglavost. Krivci današnje krize nijesu Židovi; nasuprot djelo je Židova nešto vanredno. Ali uzaludne su sve žrtve, ne bude li sva volja države koncentrisana na ideju kolonizacije. Nijesu Židovi odgovorni za krizu, već »Maslinovo brdo« sjedište palestinske vlade. Žabotinski naveo je primjere kako se nastojanje židovske industrije u Zemlji priječi na sve strane uslijed neshvaćanja i zle volje upravnih vlasti. Razdiobu i upotrebu zajma palestin. vlade od 4 i po milijuna funti nazvao je besmislenom. Kritikova« je metode uprave u pojedinostima, te je naveo:, da n. pr. u kotaru Ramle, gdje Židovi sačinjavaju po prilici polovinu pučanstva, nema nijednoga židovskoga činovnika. . U kotaru Jafa, gdje Židovi sačinjavaju preko polovine pučanstva, nema medju višim ćinovništvom niti jednoga Židova, a medju .nižim sačinjavaju Židovi 6 po sto. Odgaja se nova arapska omladina sa sopstvenim nacionalističkim idealima; nju odgajaju mladi arapski učitelji u 200 vladi nih škola; iduća će generacija felaha biti drugačija nego sadanja. Ne bude li do onda židovske većine, bit će sve nastojanje uzaludno. U Palestini nema više vlasti zaštitnice. , Prilike za kupnju zemljišta su za židovsku kolonizaciju najnepovoljmje. Zakon o neutralizaciji i metode, kojima se ovaj provadja, ne mogu se dosta oštro da kritikuju. Zato židovsko pučanstvo niti ne misli o tom, da bi se naturalizovalo. To je tihi plebiscit židovskoga naroda. Nema koloniza- ' čije bez vodstva i zaštite političke vlasti. Nakon kratke stanke razvio je Žabotinski minimalni pro- ‘ gram cijonista-revizijonista, za koji je rekao, da je i on tek pomoć u nuždi, dok misao vodilja mora da bude: .osvajanje j politike. Ovim će se programom baviti kongres cijonista-revizijonista, koji će se sastati koncem decembra u Parizu. Pro- J 1 gram predvidja: 1. Intenziviranje palestinskog gospodarstva, jer imademo malo zemlje. 2. Natapanja zemljišta, da se lako ' stvori nova dobra zemlja. Racijonalno natapanje učinit će, te 1 će zemlja hiti 10 puta sposobnija za obradjivanje; djelatnost Narodnog Fonda morat će se u tom smjeru proširiti. 3. Stvara- ' nje proširenog sistema industrijskoga kredita. 4. Finansiranje izgradn : e mobilizacijom sredstava dijaspore. Osobita vrijednost c treba da se položi na dvije banke. 5. Ideja »Tocereta Ha- 5 are« treba da se izgradi na način, da se Židovi obavežu na r kupovanje proizvoda izradijenih u Palestini. 6. Da se iskoristi r Herzlova ideja o stvaranju židovskih osiguravajućih društava, c kojih će kapital biti uložen u Palestini. 7. Da se provede zem- ljišna reforma stvaranjem državne zemljišne rezerve za novu c kolonizaciju, ekspropriacijom zemljišta, koja su kroz tri godine bija neobradjena. Žabotinski razložio je putove političke ofenzive, te je a izrazio svoje uvjerenje, da ideja, ćudorednosti i pravednosti ; osvaja svijet. Mnijenje, da svi »Go i« mrze Židove, te da ne će n nikada ništa za Židove učiniti,, izraslo je iz prljavosti geta. . Narodi su stvorili ovaj svijet, materijalni i ćudoredni. A čudoredni ne u zadnjem redu. Ako je pravednost i moral uz nas, . tad će i da nam uspije, da uvjerimo britanski i ostale narode te Ligu Naroda ,o našemu pravu. Ne sili se svijet danas sa šakom, već sa savjesti. Židovski narod ne će bezuspješno da apelira na narode svijeta . r Žabotinski je zaključio: Krivnja zbog lošega uspjeha baca cr se dijelom na židovski narod, dijelom na Zemlju a dijelom na j" Englesku. Sve je to krivo. Narod je dobar, zemlja je dobra, i j_ Engleska je dobra; loše je vodstvo ato se dade promijeniti. _
Ne\v-York, 30. XI. (JTAI. Kampanjom od pet miiijima dolar« za židovske dobrotvorne institucije, koja je započeta prije nekog vrčmena. postignut ? e do sada fiziios od preko tri milijuna dolara. ; '
1 VLADIMIR ŽVBOTINSKI O ŽIDOVSKOJ DRŽAVI. Beri fln, 6. decembra. (JTA). U Berlinu govorio je ! i«čer predsjednik stranke cijonista V. Žabotfnski o »JudenstaaiCu«. Njegovi Izvodi su otprilike ovi; Svi naši veliki ekonomski napori moraju konačno da ostanu beskorisni, ako ne budemo vazda iznova postavljali stare političke jpstulate cijonizma iz vremena Herzlova. Potrebno je nasuprot naravnom porastu arapskoga pučanstva provesti takovu imigraciju, koja će nam u jednoj generaciji osigurati veću u u zemlv. Danas se fai zahtjev već napustio s .motivacijom, da se glasovi ne broje, nego važu. No iskustvo nas uči, da se glasovi uvijek i vazda samo broje. Većina odlučuje. Nijemci su u Letoniji r. Estoniji, Grci u Anato'.'ji i Carigradu stvorili vanredno mnogo kulturnih tekovina. Napokon ipak nijesu stekli sta'ne pozicFe i premoću' domaći elemenat opet je zemlji dao ži;g svojte vlastite kulture. Tako će biti i s nama u Palestini, Ne može ri nepolitički kulturni cijonizam da se ostvari bez ž'dovs'ke većine. Mnogo se govori danas o binacijonaltioj državi. Osobito »Jiidische Rundschau« služi se ovom parolom. Ni nv rev zioni'sti ne protivimo se samostalnosti i kuihirnoi autonomiji drugih jezičnih jedinica .palestinskog pučanstva'. No mi tražmo židovsku većinu ii zemlji, stari cilj Herzlovog Judenstaata. Cionistički kongres, koji Je prije bio suveren, završne Žabotinski, odrekao se toga sam na posljednjem kongresu Herzlov pol tćki cijonizam je mrtav. Mi ćemo da ga opet oživimo i da ostvarimo staru, čistu ideju ždovske države.
Palestina u ogledalu kritike
Kategorije kritičara Osuda radikalizma Žabotinskog Na vdikom javnom zboru u Berlinu govorio je 2. XII. predsjednik Cijon. Saveza Njemačke, Kurt Blumenfeld. o svim niansama kritike, kojoj ie predmetom ciionizam j mjegov rad u Palestini Medu kritičarima iSmaide također nnferSlonih lica, krvn h nepri atelja novog židovstva, koiima nije stalo do istine, već do širenja, tendencioznih glasina. Oval su kritičari sav židovski obnovini rad osudili i ocrnili I doskora nisu umvJi više Sto da kažu. Ali postoji, još jedna ozbiljna, poštena kritika, koja objektivno prikazuje svijetle i tamne strane stanja u Palestini. Tu kritiku moramo uvažiti. Samo valja napomenuti, da u Palestini nije ništa »svršeno« ili »gotovo«, već je sve u razvitku, sve se mijenja od dana u dan. Zato i jesu najbolji kritiačri oni, koji su suzdržijtivi u svom sudu. Među takve übrajamo iz pos'iednjeg vremena: prof. Me a d-a, uglednoga agrikulturnog stručnjaka iz Koliforniie, koji je ustanovio, da ie Palestina''■ zemlja sposobna za ikonolizatriu: Feliksa Pinnera, berlinskog uvaženog ekonoma, koji -izriče svoje poštovanje novim oblicima gospodarstva u Palestini: generala von Schoenaicha. koji u zadružnom naseljivanfu vidi ostvaranje istinske demokracije ; prof. Franza Oppenheimera. odličnog sociologa, kojii uza svu krit:ku, priznaje djelo obnove i snažno ga podupre. Takve si kritičare želimo i za budućnost. Što se (tiče kritičara iz redova cijon. pokreta, naročito Žabotžnskog ii ostalih revatekmista, ističe Kuilt Blumenfedd, da ie pogrešno, aiko se propaganda pobrka s politikom. Ako se neprestano traži »Židovska država«, treba naglasiti, da je i fierzl odustao od tog zahtjeva uvjeren, da sticsnjc »javno-pravno osiguranje domaje« dostaje za početak. U pogledu zahtjeva, da se provede većina u Palestini upozoruic govornik, da to svaki Ž;dov želi, ali zasada treba zahtijevati jamstva za ravnopravnost i obezbiieđenje mirnog rada. Žabotinski optužuje Cionističku Egzekutivu za sve današnje nedaće i traži lijek protiv tega izvan židovstva, u Visoko! politici. Egzekutiva, naprotiv, pozivlje židovstvo da svojom pcž.rtvovnostj privede djelo kraju. Sudbi!na se Palestine ne će ođ 1 u čist i airgu mentac i j o m, već djelima. Ne treba na sva usta govoriti o poliitičkfim ciljevima, već vaftsr osvajati pozicije u zemlji, a ostalo je stvar budućnosti. Treba provoditi sr.tan rad, a ne gubiti vrijeme raspredahjem ekonomskih nemogućnosti. Treba jačati židovsku samosvijest i vjeru u vlastitu snagu, a ne stvarati nezadovoljstvo i iluzije. U Zemjjit ne smijemo dolaziti kao osvajača već kao miroljubivi kulturni radnici Između želja i cilja, volje i mogućnosti treba uspostaviti zgodan razmjer. Svijet ne možemo pridobiti velikim zahtjevima, već samo djelima rada i red al ZAHTJEVI ZA REFORMU KOLONIZACIJONOG RADA. Na konferenciji newyoršk : h c'jonista rekao ’e vodja amerikanski'h cijonista, Lipsky. slijedeće; »Mi veoma cijenimo predanost radnika za Palestinu; znamo da rade i gladuju, ali ne ćemo da se zemlja izgradi glfldjn. Život radnika ham :e za to preskupocjen. Mi smo obvezani, đa uvedemo nove met'de prema novim pogledima, što smo ih naučili od života. Hoćemo da übrzamo izgradnju.« K tomu primjećuje H. I. u »Haarecu« od 23. XI. Nema nas mnogo/ koji bismo imali da kažemo nešto protiv 6vrh riječ'. Nitko mediti nama ne 1 će da tvrdi, da je kod nas sve u . redu, te da aems mjesta novim metodama. Težak život, što ga mora da provodi: naša mlada generacija, koja radi za šve nas. I radnici bi se sami odrekli gladovanja, a ' cijonisEčka egzekutiva ne poriče, đa naučila, iz svojih pogrješaka nešto. Ostaje ali pitanje, kop . : e' po mnijenju američkih cionista najlakši i na'brži put do izgradnje Palestine »bez g'adov; n]a«?‘ Koju metodu predlažu američki cionisti? Zašto ne''dajii prr>ktxni program, koji bi s edne strane omogućio 'najednom naseljenie tisuća obitelji, a s druge strane zajathčio pođesnije, i prikladnije' uvjete?
Predlozi za suzbijanje neuposlenosti u Erecu.
20. novembra održana je u Jerusolimu zajednička sjednica Cijon. palest. egzekutive i Histadruta, na kojoj je potonja pred. ložila osnovu za suzbijanje neuposlenosti u zemlja za razdoblje od 6—lo mjeseci. Ovo su predloži Histadruta: 1- Provedba gradjcvnih i irigacionih radova u zeml.oradni. čkim naseobinama, pripomoć naseljenioima za pripremanje zemljišta, uvrštenje starijih zemljoradnika u postojeće larme i sraještcnje novajlija. Potrebita svota iznosila bi 105.000 LE a s njome bi se moglo naći uposlen ja za 2000 radnika kroz 19 mjeseci. 2. Radovi oko isušivanja i natapanja u Emeku JisraeJu. koje neka izvodi Keren Kajemet, U tu je svrhu potrebno LE 30.000. Tune bi 400 radnika našlo uposlenja kroz 10 mjeseci. 3. Pomoć u obliku zajmova za provedbu javnih radova kao što su gradnje cesta i kanala u Tel-Avivu, Jerusolimu i Hali. Zato je potrebna svota od 57000 LE. Kod ovih bi radova 3000 radnika bilo uposleno kroz 8 mjeseci. 4. Promicanje gradjcvne djelatnosti u Hajli, Jerusolimu i Tel-Avivu. Podjeljivanjem hipotekarnih kredita u visini od 60.000 LE mogli bi se izvesti razni objekti, pri čemu bi 1500 radnika gradjevne struke našlo posla kr,oz 6 do 8 mjeseci Osnova za suzbijanje ncuposlenosti obuhvata mogućnosti zaposlenja za ukupno 7000 radnika. Potrebite iznose treba da namaknu Egzekutiva cijon. organizacije, Keren Hajesod l , Keren Kajemet i Hipodekarne banke. Odluka Cijon, Egzekutive, koja sada proučava navedene predloge, još nije pala.
OPTANTIMA ZA PALESTINSKO DRŽAVLJANSTVO PRIPADA IZBORNO PRAVO. Jerusolim, 1. XII. (JTA) Glavni sekretar palestinske vlade Colonei Symes saopćio je delegaciji Vaad Leutima poznati zaključak vlade, da će izborni red za gradsku upravu ostat nepromijenjen. Samo je jedan prijedlog Vaad Leumfja prihvaćen, f to da će osobe, koje još trijesu palestinski gradjani, a!: koje su svoje molbe za prijem u državljanstvo predale, imati izborno pravo.
RASPRAVA U SCHVVARZBARTHOVOM PROCESU Pariš, 1. decembra. (JTA). Advokat Henry Torres. branitelj Saloma Schwarzbar tha izjavio je u interviewu zastupniku JTA, da pokušaji Pctljurine stranke da poboljša svoje pozicije time, što predlaže da se preslušaju novi svjedoci nc može ništa da promijeni na ustanovljenoj krivnji Petljure zbog pogroma. Parnica sama ne će se moći održati prije februara. Schwarzbart piše u tamnici autobiografiju. Gosp. Torres završio je: Ne mogu da sil predstavim, da Schvvarzbarth ne bi bio riješen. Obrana zastup.it će pred porotom stanovište, da se čin Sch\varzbartha može da protumači samo groznom mukama njegove židovske braće u Ukrajini. Rumunjski studenti teroriziraju židovske gradove. Napadaji na sinagoge. Grobni mir u Kišinjevu. (JTA). Na povratku sa studenttskog kongresa u Jassy-u preko 300 rumunjskih studenata stiglo je u Kišinjev, gdje su napali židovske gradjane, zlostavljali h i velik broj teško ranili. Zatim navališe na dućane i ž'dovske domove, tako tc fie u gradu nastala prava pogromska panika. Slični Izgredi ponovili su se u mnogm manjim gradovima. U parlament i optužuju radi ovih dogodjaja antisemitu Guzu. Mnogi odličn: židovski gradj; ni K šinjeva prevezeni su teško ranjeni u bolnicu. Izgredi su se ponovili i na univerzi. U uredu Saveza Židovskih Općina i Umje Rumunjskih Židova održane su premetačine J zapli’ehieni neki spisi. Optužuju se Židovi, da podržavaju veze s inozemnim novinstvom na štetu rumunjskih interesa. U Kišinjevu vlada grobna tišina medin židovskim gradianstvom ii održavaju se vijećanja o načinu protesta protivi ovakih izgreda.
Osnutak jedinstvene žid. nar. partije u Rumunjskoj? Javljaju nam iz Oradeamare (Rumunjska), da je zaključeno prigodom ?• ci;on. zem. konference za Transilvaniju, održane početkom novembra o. g., da se do konca ove godine pristupi osnutku židovske narodne partije u Rumunjskoj. Obzirom na ozbiljno sadašnje stanje Židova u čitavoj Rumun skoj, ovaj je zaključak veoma zamašit. Antisemitski val. koji se ovaj puta stao na novo da širi zbog poznatih dogodljaja iz Černovica, izgleda da je naišao na ozbil nu reakciju kod samih Židova Treba svakako da se sačeka rezultat pripravnih radova oko osnutka partije, a onda temeljito prosudi uopće probitačnost galutske politike. [Vidi debakl a Poljskoj i Austriji). Mi ćemo naše čitaoce svakako još izvijestiti o razvitku prilika u Rumun skoj.
2
»ŽIDO V<
Broj 51
Engleski Magazin Prvorazredna modna kuća za gospodu. Zagreb Beograd Vlastiti krojački atelier za odijela BtrOim»y«rQT» ul IO Vuh« Karadžića 1» i TUbljC PO mjCli.
Sekel je legitimacija cijonističkoga opredjeljenja