Židov

Troškovi

(Iz govora dr. Cvi Rothrmillera u Vojvodini). Pitate, koliki je procenat administrativnih troškova. Želite, da što više darovanoga novca zaista dođe u Crec Jisrael, da se po mogućnosti za sav novac otkupljuje sveto tlo iz tuđih ruku. Netko je čak rekao, da je novac Keren Kajemeta hekdeš, svetinja, pa se njime mora gospodariti krajnje oprezno i štedljivo, jer je svaki suvišan potrošak već maal (pronevjerenje). Imate pravo. Svima je nama stalo,'da šc otkupi što više svetoga tla. Onima, koji čitav život svoj posvećuju tome cilju, zacijelo je barem tohtto stalo do toga, koliko onima, koji prilažu samo novac. Jasno je, da će nam svaki procenat troškova biti previsok, jer bismo htjeli, da upravo sav novac do posljednje pare dode u Erec Jisrael. Ako je procenat troškova danas u nas preko 20 posto, onda moramo svim snagama nastojati o tom, da se procenat snizi. Dabome, gospode i gospodo, samo procenat se može sniziti. Naši su troškovi danas tako štedljivi, da se jače uopće ne može forsirati princip štednje. Mi moramo da trošimo za upravni, ali još mnogo više trošimo za propagandu. Za stari naš hekdeš prinosio je svaki Židov bez naročite agitacije, a njihovim se prinosima uzdržavao hram i služba u hramu. Ali danas je potrebna snažna propaganda, da bismo uopće dobili novaca. Tu treba da započne reforma Mora da dobijemo stotine i tisuće novih propagandista i saradnika, dobrovoljnih i predanih Bilo bi idealno, kad bi svaki Židov bio saradnik Keren Kajemeta, kad b‘ svaki Židov svakom prilikom širio misao Oeulat-haarec. Onda ne bi naši apeli odjeknuli n praznom prostoru, onda ne hi naše općine pisma Keren Kajemeta prosto metale ad akta ne udostojivši Keren Kajemet ni slovca odgovora. Onda bi naše kašice zaista unosile svaki dan barem pp dinar to jest na godinu dva i po milijuna. A procenat bi troškova onda bio 5—lG posto. Gospođe i gospodo, vama svima je poznat stari rimski Katon, koji je svaki svoj govor, svaku evo ju napomenu u senatu završio ovom svojom slavnom izrekom »Ceterum censeo, Carthaginem esse delendam. U ostalom mislim, da Kartagu valja razoriti !* Bio je uvjeren, dok još eksistira taj opasni dušmanin rimske vlasti, da je svaka zgoda i nez-

goda dobra prilika za tu izreku. Jer ma štogod se radilo, ma o čemu se mislilo i govorilo osnovnu zadaću Rima, najglavniji uvjet rimske moći treba spomenuti svima i svakome, da im to uđe u krv. Katon je uspio, Kartaga je pala. A mi mirni graditelji, koji ne ćemo da razaramo, nego ćemo da stvaramo, mi moramo da učinimo od staroga fanatika Katona. Ako svaki od nas završi svoj govor i razgovor, svaku propovijed i nazdravicu našim obnovnim geslom Oeula titnu laarec! Otkupite sve tlo!-:, ako to postane »cetemm censco* svakoga od nas onda nema sumnje, da će svi Židovi prinositi daleko veće sume za izgradnju, a da će daleko manji biti izdaci za administraciju i gandu.

Židovi u Abesiniji

Na abesinskoj visoravni živi židovsko pleme, koje je vrlo zanimljivo u mnogom pogledu. To su Falaše. Premda je ovo pleme već opetovano izazvalo pažnju zapadnjačkih istraživača, ipak još dandanas nije znanstveno u dovoljnoj mjeri proučeno. Stoga još nema u antropološkom pogledu ustanovljena mišljenja o Falašima. Falaše broje oko 50.000 duša i ne razlikuju se ni vanjštinom ni jezikom ni načinom života od kršćanskih Abesinaca. Oni ispovijedaju židovsku vjeru na biblijskoj podlozi, ali talmudske predaje ne poznaju. Nije razjašnjeno, na koji su način Abesinci prihvatili židovsku vjeru. Neki učenjaci drže, da su Falaše starosjedilačko, crncima srodno pleme, koje je juđalzirano iz Egipta u prvim stoljećima po Kristu, dok drugi misle, da su Falaše mješavina urođenih Agan-crnaca i Semita useljenika s druge obale Crvenog mora. Sami Falaše opet pričaju, da potječu od kralja Salamuna i kra'jice od Sabe, te se nazivani rado imenom »Beta Israel« (kuća Israel). H istorijski ovjerovljene vijesti o Falašama dadu se slijediti samo do u 10. stoljeće. Domaći kroničari pričaju, da su abesinski Židovi u 10. stoljeću sačinjavali nezavisnu državu na čelu s kraljem Oideonom i kraljicom Juditom. Njihova kći, Judita, ujedinila je cijelu Etiopiju pod svojim žezlom. Zatim su vladale židovske dinastije još kroz 300 godma, kada su je zamijenile kršćanske. U srednjem vijeku bijesnilu su ljute borbe između kršćanskih Abesinaca i Falaša, a njihova posljedica bijaše, da su Falaše bih potisnuti sve dublje u neprohodne predjele abesinske visoravni. Godine 1615. dođe do odlučne bitke: Falaše su se junački branili u svojim pećinskim utvrdama, ali morađo§e podleći premoći. Kralj Oiđeon i jedan dio naroda bude pogubljen, a ostale Falaše su pobjednici kao robove odveli u sve krajeve Abesin'je. Mnogi Falaše usmrtiše se sami da izbjegnu nasilnome krštenju. Sa začudnom žilavosti ostadoše preživljeli Falaše privrženi vjeri svojih otaca, premda im se to

zabranilo pod prijetnjom smrtne kazne. Malo po malo se počeše sakupljati u posebne općine i uzdržali su se do danas, usprkos tlačenja i pokušaja da ih se obrati. Vjera Talasa osnovana je samo na bibliji, ali o hebrejskom jeziku danas nemaju pojma. Najvažnije vjerske knjige Falaša su: petoknjižje, njiga Jozua, knjiga sudaca i Rut, koje su pisane u staroetiopskom jeziku. Bogoslužje obavljaju svećenici nazvani »deptera« ili »Kahen«, a vrši se u primitivnom bogomoljama molitvom, pjesmom i čitanjem odlomaka iz biblije. Falaši drže strogo subotu, a slave osobito svečano svaku sedmu subotu. Hanuku i Purim ne poznaju, dok Pesah slave strogo prema zakonu. Zapovijedi o jelu, pilu i o čistoći drže točno i strogo. Klanje životinja obavlja posebni koljić, koji mora da je oženjen. Falaše stanuju u posebnim naseljima i bave se najviše zanatima. Kao spretni graditelji, lončari i kovači poznati su po cijeloj Abesinlji. Bave se i zemljoradnjom, dok trgovinu preziru. Od kršćanskih Abesinaca razlikuju se time, što su marljiviji, trijezniji i ćudoredniji. Za upoznavanje Falaša stekao je velike zasluge žid. učenjak, dr. Jakob Fajković, koji je nekoliko puta obišao Abesiniju i u njigama objavio svoja Istraživanja. Kad je godine 1904.-1905. Fajković bio prvi puta u Abesiniji, predali su mu predstojnici općine u Ourabi, koji uživaju velik ugled među Falašama, poslanicu evropskim Židovima za pomoć. Nastoianja. da se Falaše privedu opet čistim izvorima židovstva, urodila su već plodom. U Ad ! s —Abebi, abesinskom glavnom gradu, uređen je učiteljski seminar, da izobrazi novi naraštaj učiteljskih sila za općine Falaša. čime će se mnogo pridonijeti održanju ovoga zanimljivoga židovskog plemena.

Dr. Eug e n Sing e r.

ZEMLJIŠTE ŽID. NARODNOG FONDA ZA »DJEČJI DOM»

Jerusolim 17. decembra. fJTA) Direktorij Židovskog Narodnog Fonda zaključio je, da ipreda glasovitom »Dječjem Domu iz Kovna«, stručnom odgajalištu ratne i pogromske siročadi, koje če se preseliti u Palestinu, areal od 400 dunuma u svrhu, da izgradi školsku koloniju.

Primanje štampe kod Keren Hajesoda u Jerusolimn.

21. decembrai (Ziko). Prema brzojavnoj obavijesti iz Jerusolima priredio je direktorij Keren Hajesoda u ponedjeljak, dne 13. decembra zakusku predstavnicima štampe, kod koje ,j« sudjelovalo 40 zastupnika palestinskih kao i vanjskih novina. Direktor Ja f e održao je odulji govor, u kojem je opisao položaj u galutu i situaciu cijonizma. Upozorio je na važnost štampe, koja može i mora da dade najveću potporu našem djelu. Izrazio je pouzdanje, da će zajedničkim silama uspjeti, da se svlada sadanja kriza. Upravitelj propagandnog departmana glavnog biro-a KH dr. Hans Ko h n iznio je zadaće, što ih Keren Hajesod ima sada da izvrši. Nazočni redaktori pozdravili su toplim riječima nove direktore Keren Hajesoda. Vanredno uspjela priredba sigurno će doprinijeti tomu, da pojača dobre odnose izmedju Keren Hajesoda i štampe.

Kennworthy u Palestini

21. decembra (Ziko). Colonel Kcimworthy, o kojemu smo već javit, da kani posjetiti Palestinu 1 , stigao je tamo dne 9. decembra u svrhu, da temeljito prouči židovske kolonije i dljelp izgradia'e. Iza toga vratit će se u London, odakle putuje u Ameriku da sudjeluje na kampanji, koju vodi dr. Weizmam>.

M. ILIĆ I GAŠPARAC

agencija za promet nekretninama Petrinjjska 3. Zagreb Telefon 19—97. Najsolidnijc i najkulantnije hita ćete posluženi pri proda : i odnosno kupnji nekretnina ako se obratite na gornju agenciju.

SISTEM RODBINSKE POMOĆI »HIAS-EMIGDIREKT»-A

-—n. Berlin, 19. decembra. (JTA) Predsjedništvo »Hias-Eni | direkta« pristupilo je prema svom radnom programu, nedavno prihvaćen, sistemu produktivne emigracije rodbinska pomoći. Poduzete su mjere, da se stvori veza izmedju oni koji žele iseliti i njihovih američkih rod jaka. U vezi s time dak) je predsjedništvo slijedeći zvani oni proglas»Obzirem na vrlo ograničene mogućnosti iseljenja mora d se iskoristiti svaka zgoda. Mnogima u Istočnoj Evropi, kn su željni da isele, bila bi za to dana. mogućnost, kad bi tispjej sklonila njihove američke rodjake, da im pomognu iseliti u dm gu zemlpi. Um;esto da rodjake godinama podupiru mjesečni potporama, moglo bi im se pomoći na radikalni Macin na jedamput. Zemaljski odbori »Hias-Ermgdirekta-« u lEvropl dobili < upute, da sastave listine onih, koji hoće da isele, a imadu i prekomorskim krajevima rodbine. »Hias-Emigdjrekt« nadzirati će iseljavanje te pomoći i s > Ijenicima, da se nastane u novoj domovini. U tu će se svrbi Hias-Emigdirekt staviti u vezu sa židovskim organizacijama i Kanadi, Argentini, Braziliji, Australiji itd. Što se tiče emigra nata, koji se hoće naseliti u Palestini, radit če Hias-Emigdirekl rukom u ruku sa useljeničkim đepartmanom cijon. organizacije Ako bi se pokazalo da ne postoji mogućnost iseljenja za onoga, koji je registriran da hoće iseliti, upotrijebit će se potpora, koja je za oij stavljena na raspolaganje sa strane njegove rodbine Pomoći će mu se na licu mjesta na produktivnoj bazi. U toj i« stvari Hias-Emigdirekt saradjiviati sa židovskim organizacijama koje su za to nadležne. Očekuje se, da će ova tijesna veza s rodjacima biti uzor organi zov ane emigracije te će znatno proširiti mogućnosti iseljenja, koje su od godine do godine sve to manje, dok potreba iseljenja s druge strane sve više raste.

Svjetska organizacija cijonističkih žena

17. decembra (Sto). Svjetska organizacija crjorvističkih žena (WIZO) sakupila je u minulom godištu (do 30. septembra] iznos od 9691 funti, koji ije nz odbitak malenoga postotka za administrativne i propagandne svrhe privela institucijama u Palestini, koje ona subvencijoniie. WIZO je od svog utemeljenja sakupila oko 40.000 funti, Glavni biro WIZO doznačio jt ncdiavno 500 funti ženskoj radničkoj organizaciji (Moacat Ha* poaEt) u Palestini u svrhu izgradnje stambenih baraka na malim djevojačkim gospodarstvima, koja će se osnovati.

Tri mjeseca prisilnoga rada zbog podržavanja ilegalnog »hedera»

Minsk, 13. decembra. (JTA) Pučko sudište u Stapojdorogi, u okružju Minsk, osuđrfo je mela meda Abr ah ama Mircškina n*a prisilni rad od tri mjeseca, jer je u selu Verhutinu podržavao na nelegalni način židovski dječji »heder«. Mircikia učio je 8 djece od 6—lo godina bibliju i molitve; ali ruski zakon zabranjuje, da se daje vjerska obuka. Suci i obadva pr> sjednika bili su Židovi.

Dovršeno otkapanje jerusolitnskog trećeg zida. .Jerusolim, 22. decembra (JTA). Po jevrejskoj univerzi i židovskom palestinskom istraživalačkom društvu poduzeto otkapanje historijske treće zidine oko Jerusolima, koji je rukovodio dr. Luke nik, upravo je dovršeno. Pri tom je otkrit nastavak trećeg zida prema jugu. Izmedju dva tornja nasuprot groba kraljice Jelene otkopan je put koji vodi kroz vrata. Ova vrata spominje Josephns u svojoj Povijesti židovskog i rimskog rata.

Muzičke vijesti

Heinrich Beri: Das Jnđcntom in der Musik, (Deutsche Verlags anstalt, Stuttgart, 240 stranica, u platnu vezano Mk 7.). Upravo je izašla ova, već davno u »Der Jude« oglašena koja unosi u problem židovske muzike novoga svijetla God. 1850. izašla je u N emačkoj pod istim naslovom knjižica od Richarđa Wagnera, koji je taj isti problem riješio na antisemitski način. Heinrich Beri, koji je takodje Nijemac (on nije Židov) ispunio- je ogromnu prazninu u muzičkoj istanji i .odgovara na naš problem na mnogo Ijudsld-ji način. Donijet ćemo stručni prikaz našega stalnog saradnika o ovoj knjizi. Mario Ca stel n u o vo-T edes c o, komponirao je na starim jevrejskim motivima jednu rapsodiju »Le Danze del R e David« što je pobudilo senzacija u krugovima modernih muzičara. Sad se je tek saznalo za jevrejsko porijeklo ovog izvrsnog modernog komponiste. (H. Pcnsiero Musicale). Aleksander Weprik profesor na konzervatoriju n Moskvi komponirao je mnogo kompozicija na temelju jevrejake religijozne muzike. Eđ. Schott izdala je u zadnje vrijeme njegov kadiš za visoki glas (bez teksta) i klavir. (»Jakresbericht« Schott) Nova simfonija »Israel« izvedena je po Erast Blochu prvi put u novembru u Parizu (Orkestar Coloone) s velikim uspjehom, te se očekuju daljnje izvedbe. (»Le Monde Musicale«)

2

»ŽIDOV«

BROJ 53.

ngleski magaZ i n v . Prvorazredna modna kuća za gospodi • Zagreb Beograd V<S Vlastiti krojački atelier za odijela Stro»miy«.QT« ul IO VuK« Karadilća 18 i I*ll hi je PO mjeri.