Borba, 19. 10. 1991., str. 5

ŠTA JE ODLUČENO NA ZATVORENOJ SEDNICI SKUPŠTINE SRBIJE (IZMEĐU ČETVRTKA I PET-

KA) O HAŠKOJ RONFERENCIJI

O sudbini sal odlučujemo

Vladajuća partija i deo opozicije odbacili predlog haškog dokumenta e Mađari i „Sandžaklije“ zadovoljni i — napustili zasedanje Skupštine Đ Ako bi predsednik Republike ovakav dokument potpisao bila bi to najveća veleizdaja i srpski narod me bi trebalo da mu dozvoli povratak u Srbiju, rekao Miroslav Milutinović,

poslanik SPO - |

Beograd. — U noći između četvrtka i petka poslanici Skup-

štine Srbije su, u nastavku re- . dovnog zasedanja parlamenta,

iza zatvorenih vrata, razmatrali najnovija haška dokumenta o rešenju jugoslovenske krize (proglašena su poverljivim, on5) kada su svetu već bila poznata). OR _ Mada iz Skupštine do juče u podne nije „izišao“ nikakav zvaničan stav o tome, čak ni u vidu saopštenja, pojedini poslanici, poznati po svom zalaganju za javnost rada, spremno su posvedočili da je Skupština, „demonstrativno odbacila kompletan haški materijal“. Većinski deo Parlamenta, koji predstavlja vladajuću partiju, i njegova opozici"ја (osim malih izuzetaka), bili su „jedinstveni u oceni da niko

nema prava, u ime Srbije, da od-

lučuje o njenoj sudbini“. — Niko se nije složio sa ponuđenim dokumentom, izuzev Mađara poslaničke. grupe Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara) i Sandžaktlija {Stranke demokratske akcije). Zapravo svoje stavove su Mađari i Sandžaklije „uskratili“, nisu

e izjašnjavali, ćutali su, i, na kraju, napustili salu, očito zadovoljni — reči su narodnog poslanika Miroslava Milutinovića, predstavnika Srpskog pokreta obnove. -

— Zajednički je stav svih ostalih — da je sramotno što se takav dokument donosi mimo volje Srbije. Izraženo je opšte žaljenje što se predsednik Republike češće ne pojavljuje u Parlamentu, a posebno posle značajnih putovanja i susreta sa takvim liderima kao što je Gorbačov.

Prema Milutinovićčvom svedočnju izraženo je i žaljenje što zatvorenoj sednici nije prisustvovao ni predsednik Vlade Srbije. inače, kako nam je Milutinović potvrdio, osim o pomenutom haškom dokumentu nije se raspravljalo ni o kakvom zvaničnom stavu rukovodstva Srbije, ili, pak, republičke Vlade, niti im je tako što povodom haškog dokumenta bilo predočeno. Ni

o čemu se, prema tome, nije ni odlučivalo, osim što je „zauzet zajednički stav da haški dokument treba odbaciti“. Inače, Miroslav. Milutinović

je izrazio svoje lično razočarenje

što se na kraju te zatvorene sednice, nešto posle 22 časa, u skupštinskoj sali nije zateklo više od osamdesetak poslanika, što čini tek jednu trećinu skupštinskog sastava.

— Manjine su, tvrdi Milutinović, haškim predlogom dokumenta dobile više nego što su. ikad mogle i da-pomisle, pa nije

· ni čudo što su vojvođanski Mađari i „Sandžaklije“ otišli, jer

očito nisu imali šta tom dokumentu da „dodaju“. U takvoj igri najviše bi dobili Šiptari, ali smatram da se tako nešto ipak neće potpisati — kaže Milutinović i dodaje:

— Ovo je pritisak od strane Karingtona. Ako bi predsednik

Republike ovaj dokument potpi-

Sao, to bi bila najveća veleizdaja i srpski narod ne bi trebalo da mu dozvoli povratak u Srbiju. Slično nam je skupštinsku atmosferu opisao i predstavnik grupe građana u Parlamentu, poslanik Živorad Grković, navodeći, povrh toga, i ovaj detalj: „Poslanici SDA izišli su iz sale, uveravajući Parlament da će do-

biti ono što su tražili — „auto-.

nomiju Sandžaka”.

Kako su, sa svoje strane,

predstavnici DZVM doživeli najnoviji haški dokument?

Mada šef poslaničke grupe DZVM Andraš Agošton, nije prisustvovao zatvorenom delu Skupštinskog zasedanja, rekao nam je svoje mišljenje na osnovu dokumenta koji je pročitao u „Borbi“!Sa aspekta Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara dokument je „veoma pozitivan, imajući u vidu i činjenicu da Mađari dobijaju svoje mesto u uređivanju odnosa i da za sebe mogu, u određenim formama, da obezbede svoja kolektivna prava“ — kaže za „Borbu“ Andraš Agošton.

M. TOROV

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA ZA SRBIJU

Labavi savez, labavo rešenj

Beograd. — Evropa je dobronamerna, ali još ne razume situaciju u Jugoslaviji, pa insistira na rešenjima koja u našoj sredini nisu moguća, rekli su članovi novoformiranog rukovodstva Srpske demokratske stranke za Srbiju na jučerašnjoj konferenciji za štampu. Predlog lorda Karingtona o labavom savezu nezavisnih republika u suštini је blizak konfederativnom modelu, koji bi misle čelnici SDS-a, ubrzo doveo do osamostaljivanja republika i obnavljanja oruŠšanih sukoba. -

Milovan Knežević, predsednik Izvršnog odbora SDS-a

smatra da u ovom trenutku ne

treba davati veliku važnost ev-

ropskoj dvanaestorici, Gorbačovu („on je danas važan koliko i Ramiz Aljija) i lordu Karingtonu, jer sada sve zavisi od srpske sloge. Srpski narod mora živeti zajedno u suverenoj, pravnoj, demokratskoj državi, sposobnoj da bude članica ujedinjene Evrope, kaže Velimir Branković, predsednik SDS-a Srbije. Po njegovom mišljenju takve težnje će biti zadovoljene u trećoj Jugoslaviji, etničkoj federaciji, čije bi članice osim Srbije, Crne Gore, Makedonije i BiH, bile i SAO Krajina i SAO Slavonija, Вагапја i Zapadni Srem. Narodi koji se

„odluče za treću Jugoslaviju trebalo bi da se odreknu prava na

jo

Ultin

Titograd. — Subliment sinoćnje višečasovne · sjednice crnogorskog Parlamenta, ukratko rečeno bio bi: poslanici su većinom glasova (16 protiv) ovlastili republičko Predsjedništvo da „na najbolji mogući način u Hagu zastupa interese Crne Gore“, |- pa u okviru toga i da njegov prvi čovjek mr Momir Bulatović, može razgovarati i ako procijeni staviti potpis na dokument koji je lord Karington ponudio kao mogućnost globalnog rješenja jugoslovenske krize.

Ne libeći se da ponuđenii tekst okarakteriše kao ultimatum, Bulatović ga je u ekspozeu nazvao papirom koji se može „uzeti ili ostaviti“, ali, koji ipak u međunarodnom okruženju najavljuje odlučnije akcije o prekidu vatre. Po njegovim riječima, zbog mogućnosti međunarodne biokade, prije svega ekonomske, za Crnu Goru i pored ne malih manjkavosti, tekst gospodina Karingtona može biti prihvatljiv. Bulatović je podsjetivši na pravni institut „prenešene suverenosti kojim je ova Republika ušla kao međunarodno priznata država u Jugoslaviju“ istakao da je „raspadom saveznih organa i gubitkom saveznih funkcija Crna Gora preuzela je suvereno izvršavanje funkcija koje su do tada bile u nadležnosti federacije. Karingtonovim papirom, Crna Gora dakle „postaje nominalno suverena država“.

Odbacujući iluzornu tvrdnju da je Crna Gora napala bilo koju susjednu republiku“, Bulatović je ustvrdio da Se ratne operacije koje sada vodi JNA na teritoriji BiH i Hrvatske odvijaju pod komandom Vrhovne komande“. Brojno učešće vojnih obveznika iz ove Republike u jedinicama JNA, koju Crna Gora i dalje smatra svojom vojskom, u ovom slučaju sprečava međunacionalne sukobe širih razmjera, pa to tako treba i shvatiti“, rekao je Bulatović. Istina, on je pritom djelimično nagovijestio smanjenu mogućnost daljeg angažovanja rezervnog sastava, ali je to uslovio „daljim razvojem događaja, prije sveBa u međunarodnom okruželju“, i nastavio:

„Na samim ratištima neophodno je redefinisati početne vojne ciljeve i namjere. Uz ostalo, to treba uraditi na Osnovu uvažavanja činjenice da jedan, ne tako mali broj pripadnika oružanih snaga iz Republike Srbije, na ovom ratištu ne želi da se bori i izvršava postavljena naređenja“.

U tom kontekstu, Bulatović je govoreći o Prevlaci i pregovorima sa Hrvatskom, rekao da predstojeći politički razgovori, koji ako budu: tekli „zadovoljavajuće“, mogu imati za ро-

otcepljenje, smatraju lideri SDS-a. Komentarišući novonastalu situaciju u Bosni i Hercegovini (usvajanje memoranduma o Suverenosti, srpsko napuštanje Skupštine i Predsedništva), Milovan Knežević je rekao da su konačno pale sve maske, da je „Alija Izetbegović, glavna zver u bosanskom loncu, prodao Zapadnu Hercegovinu” i da su Radovan Karadžić i SDS-ovci postupili časno, „onako kako su morali“.

— Ako Bosna „pukne“, rekao je Knežević, ne dao Bog da se Jugoslavija ikada ponovo sastane. ;

; M.M.

МА ке 4 РРА ПАО В dB --WpWii1 GA 20

Poslanici većinom glasova ovlastili Momira Bulatovića u Hagu 0 Radoš Knežević: Ko sm

Vuksanović: Ovim dokumentom Evropa je ukinula Jugoslaviju e Radojica Vlaović: Ne prihvatiti ponuđeni dokume

маг ов ЗЕВС aza e.

DOGAĐAJ DABA SUBOTA-NEDELJA 19-20. OKTOBAR 1991. GODINE 5 .

SKUPŠTINA CRNE GORE O PONUĐENOM DOKUMENTU LORDA RARINGTONA

sljedicu — manje vojno angažovanje Crne Gore.

O ponuđenom tekstu gospodina Karingtona govorilo je 25 poslanika. Većina je izrazila nedoumice i nevjerice. Miloš Cimbaljević i dr Mitar Čvorović, poslanici Narodne stranke, zatražili su da se ne donese nikakva odluka, već da se cijela stvar u Hagu odloži za sedan člana kako bi se „na cijeloj teritoriji obavile ·konsultacije

Potpis mudrosti

— Imamo ispred sebe papir koji moramo da potpišemo ili odbacimo. Ovo se mora potpisati ako ne želimo da crnogorski narod, pa i srpsko stanovništvo u Krajini doživi velike nedaće. Jedan broj rezervista iz Srbije nije spreman da ratuje. Naša JNA nije u stanju да deblokira kasarne. Svijet prijeti ekonomskim sankcijama i blokadom. Zato smatram da treba da pitpišemo dokument. Potpis bi bio izraz mudrosti, zaštita naših sinova, vojnika. To nije ukidanje Jugoslavije. Jugoslaviju su ukinuli njeni rukovodioci, = Pored svih drugih ovdje se javljaju i moralne dileme. Istina je da je srpski narod pokazao najviše herojstvo kad su s njim u

prvim redovima ratovali njego- -

vi kraljevi. A danas? Koliko je njihovih sinova u inostranstvu, koliko ih je ovog ljeta bilo na ljetovanju, dok st drugi ratovali. U svijetu je ipak drugačije. Kad Engleska ratuje sin engleske kraljice je u prvim redovima“. (Nikola Samardžić)

sa svim Srbima“. Božidar Zonjić, po-.

slanik iz iste stanke, rekao je da bi potpisivanje ovog dokumenta „praktično značilo — potpisivanje akta o Kapitulaciji Jugoslavije, a time i JNA”.

Ne slažući se sa konstatacijama da „ponuđeni akt znači kapitulaciju“ poslanik DPS prof, dr Miloš Radulo-

vić je rekao: „Mi smo u Crnoj Gori:

pokušali, sve što smo mogli, da sačuvamo Jugoslaviju. Sa tog stanovišta

e da potpiše kapitulac

da razgovara i stavi potpis iju u ime srpstva 0 Danilo

mt znači prihvatiti rat

nema razloga da budemo posramnjeni pred činjenicom da ti napori nijesu uspjeli. Prihvatanjem ovog dokumenta, naša delegacija u Hagu mora tražiti garancije svega što će stajati ispred njihovih potpisa“, Po riječima inž. Danila Vuksanovića, poslanika iste stranke, ovim dokumentom Evropa je ukinula Jugoslaviju i savezne institucije, i konstatovao: „Nije narn, čak ni ostavljena mogućnost da biramo. Pravo ime ovog dokumenta je ultimatum. U svim tim okolnostima, izgleda da je ukinuta i JNA, koja je do sada branila naše granice od ustaЗа...“ Šire govoreći o istorijskoj hronologiji događanja u Boki i Prevlaci ministar inostranih poslova Nikola 5аmardžić, kazao je da je Crna Gora u nekolikoi puta vojnički osvajala Boku i Crnogorsko primorje, ali njihovu sudbinu uvijek je rješavala viša sila za zelenim stolom. Uzalud su bile i odluke naroda kao Dobrotska Skupština, Boka je pripajana tuđincima. U tom kontekstu, Samardžić je upoznao poslanike sa preliminarnim pregovorima oko Prevlake sa Hrvatskom i naglasio da su oni „intenzivni“. Samardžić je istakao da se Crna Gora ne smije odreći prirodnog prava na Prevlaku.

Poslanik DPS de Vasilije Kusovac, se založio za prihvatanje dokumenta, jer kako Je rekao treba imati u vidu „interes Crne Gore i njenog naroda i da to nalaže potrebu daljeg razgovora o rješenjima koja su ponuđeпа 17 Нара". n

Ističući da crnogorskom narodu, nije nikad nedostajalo hrabrosti Radojica Vlaović rekao je: „Večeras mgramo pokazati i mnogo mudrosti. Ne prihvatati ponuđeni dokument znači prihvatiti rat. Znači u ovom trenutku, moramo biti svjesni težine dileme, moramo li sami voditi rat u okruženju kakvo imamo. Mislim da moramo do kraja biti mudri i razmišljati o našim vojnicima. Zalažem se da prihvatamo dokument jer u ovom trenutku nemamo alternativu — Zaključio je Vlaović.

Govoreći o predlogu lorda Karingtona, kao jednom od mogućnosti кјезауапја jugoslovenske krize član Predjsedništva Crne Gore Svetezar Marović, rekao je da su se četiri republike već jasno odredile da ovakvi kakva je sada Jugoslavija „ne žele”, i naglasio „naš narod nema prava da životi koje smo ostavili budu ulog, ili da se tako izrazim, jer drugog izraza trenutno nemam na umu, budu u funkciji o zemlji, koju drugi neće”.

S. Vukašinovič Lj. Mudreša

SAOPŠTENJE SKUPŠTINE SAO HERCEGOVINE

Izetbegović nije naš predstavnik

Trebinje. — Povodom najnovijih događaja па тедизтапасkom sastanku muslimanskih i hrvatskih poslanika po okončanju rada Skupštine Bosne i Hercegovine Skupština SAO Hercegovine u svom najnovijem saopštenju „ne priznaje kao svog zastupnika u međunarodnim kontaktima, pa ni na konferenciji u Hagu gospodina Aliju Izetbegovića, jer je glavni protagonista pokušaja otcepljenja SR Bosne i Hercegovine od Jugoslavije”.

Skupština SAO Hercegovine će na prvom narednom zasedanju izabrati svog predstavnika ili ovlastiti nekoga od već postojećih učesnika Konferencije u Hagu da zastupa interese građa-

na SAO Hercegovine. Sve spora-

RIMA IM =

zume koje sklopi gospodin Izetbegović u ime građana SAO Krajine smatramo ništavnim i neobavezujućim, a od predsednika SFRJ zahtevamo da prihvati našeg predstavnika u radu Predsedništva SFR], jer gospodin Bogić Bogićević zbog svojih antijuвозјоуепзкт дејоуалја пе može u kolektivnom šefu države da zastupa građane SAO Hercegovine”. Predstavnik SAO Hercegovine u Predsedništvu SFRJ, stoji na kraju saopštenja, sa kojim će se upoznati Skupština i Vlada BiH, te Predsedništvo SFRJ, biće izabran na prvoj narednoj sednici Skupštine SAO Hercegoviпе. D. B. — M. P.

TTOEGOB и рани