Borba, 01. 12. 1993., str. 28

AGENCIJSKI CENTAR BORBA

BEOGRAD CENTAR KRIMINALA

U zafvoru kao kod kuce

Beograd. (Tanjug) — Podaci ·MUP-a Srbije pokazuju da jc Beograd sa 41.000 otkrivenih prekršaja u ovoj godini, ccritar sa najvećim brojem krivičnih dela u Srbiji. Zbog pojačanog gonjenja prckršilaca zakona, Okružni zatvor jc svc puniji, izjavio je Milenko Radoman, upravnik Okružnog zatvora u Bcogradu. Od početka januara do scptembra ove godine, protiv malolctnika je u Beogradu. podncto 2.469 prijava, što jc za 447 odsto više nego u istom pcriodu lanc. Maloletnici u zatvor, prema navodima upravnika, stižu najčcšće zbog iznude rcketa, nasilničkog ponašanja, nošcnja i upotrcbe oružja.

U porastu su ovc godinc i

_ 9)

6 дапа 27290 5 POLAZAK 29. XII

Ti ravej Masarikova 5/V

Agency 684-391. 646-057 “ NOVA GODINA - ATINA

• • • • • RIM 6dana4PIONOM• • • • • · AVIO KARTE ZA CEO SVET ZIMOVANJE SLOVAČKA, KOPAONIK, BREZOPICA, ZLATIBOR BANJE e ZIMA NA MORU

·skitničcnje, prosjačenje i prosti-

tucija. Upravnik tvrdi da je sada u ovom zatvoru višc ljudi koji nemaju svoj dom, pa namerno napravc prckršaj da bi tu, gdc su im obezbcđeni clemcntarni uslovi za život, provcli zimu.

Ukazujući na strukturu zatvorcnika, upravnik navodi da jc trenutno, između ostalih, u pritvoru 106 osoba zbog oduzimanja motornih vozila, 40 zbog iznudicc („rckcta“), 50 zbog droge, 71 dilcr, 170 zbog nczakonitog nošcnja i švcrca oružja, 30 zbog primanja mita, 50 uslcd zloupotrcbc službcnog položaja, 27 zbog utajc· poreza, 24 zbog ncdozvoljcnc trgovinc. Tu su i 42 dircktora ili vlasnika firmi, 13 radnika MUP-a i osam radnika „Jugopctrola“.

ВЕОСКАО.

SOLUN

SVAKOG ČETVRTKA 4danaza50%

KURSNE LISTE

po cenfralnim bankama

1 DEM

VALUTA Jugoslavija | Slovenija Hrvatska DIN SIT HRD

12859,10 74,88 3702 21,98

1 USD 22008,38 128,51 6333 37,56 5

Komercijalni kurs

1 DEM 75,94 3591 (kup) ега | | URE

1 USD 129,00 6314 38,20 (kup) .

130,00 6352 38,80

Makodonija MAD

KURSNA LISTA U BEOGRADU

|________|_____prodajni _| |

Kupovni

DEVIZNI BAROMETAR

CRNA BERZA

|| Prodgjni Beograd . Podgorica Novi Pazar Novi Sad VALUTA| za devize kup prod. kup. prod. кир. ргод. kup. prod.

1 DEM | 12897 66

30.000 35.000

40.000 45.000 35.000 45.000

32.000 37 500

43.000 50.000 38.000. 50.000

48.000 56.000

65.000 76.500 56.000 77.001

5.500 7.000 38 53 90.000 12.500 10.800 14.000

5:500 6.300 3847 90.002 “10.000 10.800 12.500

Kursna lista važi za dan 30. 11. 1993. godine u 16 sati u {000} din

OTKRIĆE TOKSIČNOG TOVARA NA JUGOSLOVENSKO-ALBANSKOJ GRANICI

Ofrov prošao sve konirole

Vijest koju je preksinoć cmitovala njemačka agencija DPA iz Albanije, da je iz 17 vagona u stanici Bajza nedaleko od jugosiovensko-albanskc granice iscurco opasan otrov, u Crnoj Gori je izazvala uznemircnjc i proteste. Reagovalo je ckološko društvo Crnc Gorc tražeći od vladc detaljnc informacije o tome kako je otrovni otpad prispio u Albaniju, da li je (pre)vožen prugama JŽ kroz SRJ, kao i da li od toga u Crnoj Gori ima posljedica. Prcdsjednik društva dr Branko Boljević upozorava da 17 vagona opasnog otrova, čiji sc pravi sadržaj nc zna, ali se naslućuJc da je radioaktivan — stoji uz albansko-crnogorsku — granicu kao ckološka bomba i prijeti da ugrozi Žživotc žitclja Albanijc, Crnc Gorc i Italije.

— Koliko dugo su vagoni na pruzi za sada se ne zna, kaže Boljević. — Ne zna se, takođe, ni kada su vagoni i kuda prevoženi, ali sec zna da je iz njih procurco opasni toksični otrov koji prijeti pravom _ Кагазтогот. Ekološki pokrct Crne Gore traži odgovor na pitanje kako je voz dospio na albansko-crnogorsku granicu, kako jc voz prošao pored budnih očiju stranih međunarodnih posmatrača koji su zatvorili sve puteve, pruge ! асгодrome u našoj zemlji, i najzad koliko će vremena biti potrebno njemačkim stručnjacima da taj opasni otrov odstrane, pita dr

_ Boljević. I, što je možda najvaž-

nije: kako je voz mogao da prođe pored naših vlasti.

Agencija DPA saopštila je, inače, da su otrovni pesticidi

kao otpad izvezeni iz Hanovera u Njemačkoj 1986. godine u Albaniju tako što je tovar do odredišta u Albaniji prevožen u 17 željezničkih vagona. Otrov je pakovan u plastičnim buradima koja su seljaci nedavno uzeli iz vagona da bi nakon što su ih ispraznili u njih smjestili ovogodišnje vino i rakiju. Nemačka agencija DPA nije komentarisala zašto je toliko dugo i zbog čega opasan teret čekao u stanici DBajza, ali napominje da sada tu kompoziciju čuvaju albanski vojnici te da je za „sanaciju terena njemačka vlada odobrila mi-

lion i četiristo hiljada maraka“. ·

U agcencijskoj vesti je rečeno i da je u Albaniju već smješteno tri hiljade i šesto tona opasnog materijala na 150 mjesta.

Ц. Модгеза

22

POSLEDNJI DAN NOVEMBRA

МеНата po vejavici 2тве тетата от за. СП зи 1 7 6770, PO/J/FO 517 001, 21 52 5700 те 10.

7700 је јисе тпоејао гтраепе рортуте моторога Г 170гоата та ипсатиа Педупит, ра зи октре пите С15-

/OĆCO ттаз! 2 па тегет #12 дгаа охгоботе гтетора, паоги-

DO KRAJA GODINE

Novi drzavni simboli Crne Gore

Podgorica, (Tanjug) — Vlada | Crnc Gorc utvrdila jc Prcdlog zakona o državnim simbolima, kojim sc utvrđuju prb ı zastava Rcpublikc, dcfinišc njihovo značcnjc i urcđuju načelna pitanja njihovc upotrcbc, zaštitc i čuvanja.

Grb Crnc Gorc jc dvoglavi bijeli krunisani orao u polctu, sa skipcrom u docsnoj i šarom u lijcvoj kandži. Na prsima mu jc zlatni lav u prolazu na crvenom štitu.

Crnogorska zastava jc crveno plavo bijcla.

Očekuje sc da ćc Crna Go- | ra dobiti novc državnc simbolc do kraja ovc godinc.

JUŽNA KAROLINA

FOTO: M. ČALIĆ

Građani pomažu naše mornare

Čarlston. — Jugoslovcnski tcrctni brod „Kapetan Martinović“ već sc skoro godinu dana nalazi usidrcn u amcričkoj luci ČarIston, u Južnoj Karolini. Zbog sankcija prema Jugoslaviji, brod već mesecima ne može da podignc sidro.

OD DANAS

Jugoslovenskim mornarima, kaže AP, iz čitave Južne Karolinc stižu hrana, novac i pokloni. U prikupljanju pomoći uključili su se crkva, lokalni ribari, biznismeni i škola.

Železnicom skuplje deset pušta

Beograd. — Od danas je prevoz železnicom skuplji 1.000 odsto u putničkom, odnosno 1.500 odsto u robnom prcvozu. To znači da će na primcr povratna karta prvog razreda od Beograda do Bara i nazad koštati, umesto dosadašnjih 21 milion — 210!

ODLUKA ELEKTRODISTRIBUCIJE SRBIJE Ili 110 miliona kilovata,

Beograd — U toku dcccmbra, granica potrošnje clcktričnc cnergijc u Srbiji iznosićc 110 miliona kilovatčasova. dncvno zaključeno jc na jučcrašnjom sastanku rukovodstva Elcktroprivredc Srbijc (EPS) i dircktora

20 javna prcduzeća u sistemu EPS. Radi sc o količini strujc ko=

ju je moguće pokriti radom elcktrana. u sadašnjim

uslovima. Ukoliko potrošnja bude voća,

rukovodioci Elcktroprivredc predlažu da sc odmah. rcagujc

гедике јата 1 скопотзк ит те-_

гата.

Као скопотзке теге ргедја22 sc ograničavanje potrošnje clcktričnc cnergijc po redovnim cenama — na hiljadu kilovatča-

sova jeftinc i 400 kilovata skupe

struje mcsečno po domaćinstvu. Porcd toga postoji ı prcdlog da

Ali ni ta cena nije· konačna. Poskupele su i doplatne karte, tako da se za brzi voz doplaćuje devet miliona, za ekspresni 27, za intersiti 18, a za poslovni 54 miliona dinara.

Nova cena rezervacije sedišta iznosi 11 miliona dinara. Р.М.

ili redukcija

se potpuno ukinc jevtinija struja -__ Rukovodioci Elektroprivrede

ocenili su, takođe, da se ionako niska cena električne energije mora zaštiti od delovanja inflacije. Potrošnja struje prekjuče i jučc kretala se na nivou od 111 do 112 miliona kilovatčasova, znatno manje ncgo prethodnih dana. па e