Borba, 27. 04. 1994., str. 14

DVA POGLEDA IZ MOSKVE NA BOSNU

Ciničan odnos srpskih

lidera pre

Kozirev i Čurkin su se nadali da će iskoristiti Miloševića protiv Karadžića, a njih obojicu

protiv generala Mladića. A ispalo je obrnuto: srpski lideri su iskoristili Moskvu za svoje in-

teresc

Moskovski dnevnik „Izvostija“, list blizak ruskoj vladi, u broju od 23. aprila, piše:

„Borba oko bosanskog grada Goražda se nastavlja. U zapadnim prestonicama pokušavaju da pronađu formulu vojnog odgovora na gušcnje muslimanskog, grada Goražda od strance Srba. Moskva obećava da ćc se suprotstaviti svakoj akciji NATO pakta, smatrajući da će to dovosti do vclikog rata.

Modutim, nc trcba li sc ipak zamisliti nad tim nijc li ruski diplomatski uspch u Sarajcvu prc dva meseca možda poslužio kao jedan od razloga za sadašnju katastrofu u Bosni?

Kada jc Rusija.osujetila ultimatum NATO pakta, upućen Srbima koji su blokirali Sarajcvo, srpski lideri su zaključili da im je konačno uspclo da sukobe Rusiju sa Za-

adom, da Moskva nikada ncćc dozvoliti NATO-u da bombarduje njihovc položaje i da ćc ih uopštc uzev zaštiti. Sigurni u to, Srbi sui napadali Goraždc.

Мараде Srba na Muslimanc u Goraždu, ministar Andrcj Kozircv i njegov zamcnik Vitalij Čurkin, ovenčan lovorikama mirotvorca, primili su kao ličnu uvrcdu. Oni

- su toliko učinili za Srbe, spasili su · bombardovanja NATO-a kod »aieva, dogovorili su se sa Amc„ovima o mogtićnosti ukidanja

:kuija, pripremili su sporazum , prekidu borbcnih operacija u iosni, koji su žcleli sami Srbi, i odjednom su od njih dobili takav šamar.

Ruski diplomati su skloni da vide u tome provokaciju koju im jc priredio komandnt bosanskih Srba general Ratko Mladić. Vitalij Čurkin jc bio pogođen timc Što su mu bosanski Srbi nckoliko dana uzastopcc lagali u iicc. Međutim, on smatra da su bosanski Srbi takođe obmanuli i samog, predscdnika Srbije Slobodana Miloševića.

“Andrcj Kozircv i Vitalij Čurkin sc trudc da odvojc pragmatičnog, nacionalistu-državnika Milošcvi-

„Sovjetskoja Rusija“, list blizak onozicionim krugovima komunista-patriota, u broju od 23. aprila, pišc:

pPritanski list „Gardijan“ u broju od 19. aprila, u tradicionalnom odcljku „Profil“, objavio jc vcliki esej Jana Trejnora O komandantu snaga bosanskih Srba gencralu Ratku Mladiću. Tckst jc napisan potpuno u duhu propagandnc kampanje demonizacijc Srba. U skladu s tim jc i fotografija gcncrala, koju jc napravio TCpOTtcTr Rodžer Tus, i koja jc zahvaljujući montaži dobila zlokobnu pozadinu: dim od cksplozijc u brdima i silueta vojnika kraj topa koji ncprestano puca-. Naslov cscja višc dolikuje pamflctu: „Zver Возпс“.

Međutim? upadijivo jc jedno: baš kao što domišljato lukavstvo fotomontaže nc možc da sakrijc produhovljen i odvažan izraz lica generala, tako i tcndcnciozna na-

mera da se iskarikira i prikažcC: kao zlikovac gencral-junak, popu-”

laran u srpskom narodu, doživljava potpun poraz, jcr činjenicc BOvore za sebe.

Iznose sc ukratko biografski podaci. Ratko Mladić jc rođen u martu 1943. godinc u selu Božinovići u istočnoj Hercegovini, u planinskom podurčju, kojc je vekovima bilo bedem srpskog otpora svakom osvajaču. Mladićev otac je bio partizan i komunista u Titovom odredu i poginuo je krajem rata.

H3BECTHH

са od ckstremista tipa Mladića i Karadžića. Naši diplomati su spremni da kontaktiraju sa Miloševićem, koji takođe želi veliku Srbiju, ali pri tom shvata da пјепе granice trcba da budu koliko-toliКо гагштпе. 1 падајц 52 да се пјеga suprotstaviti репсга та, Кој! su opsednuti idcjom da uništc Muslimanc-Bosancc i očitaju Ickciju cclom svctu.

Međutim, zar ima razloga da verujemo da izmcđu gcncrala i političara postojc tako ozbiljnc ncsuglasicc?

Gencral Mladić smatra da sc treba boriti da potpunc pobcde. Muslimani i Hrvati moraju biti uništeni. Ruskim diplomatama jc to čudovišno: međutim, i drugi srpski političari mislc to isto, samo za razliku od gencrala o tomc пе роуоге огуогепо.

Nema nikakvog smisla da Srbi zauzimaju Goražde, smatraju ruski diplomati, a iz toga proizlazi da to čini gcneral Mladić na svoju ruku. U suštini, zauzimanjc Goražda ima ogromnog smisla za srpsku komandu: ona dokazuje i protivnicima i samoj scbi da može da čini sve što hoćc i da nikakve Ujcdinjcnc nacijc ili NATO.nc mogu da zaustavc Srbc.

Ruski diplomati su sugorisali Slobodanu Miloševiću: bilo bi razumno smcniti gcncrala Mladića. Zar oni mislc da bi Milošović i šef bosanskih Srba Radovan Karadžić postavili komandanta koji bi imao drugačije poglede od njihovih? Teško da možemo da озитпјčimo ruskc diplomate za naivnost. Prc jc reč o nečem drugom. Oni pokušavaju da gradc politiku prema bivšoj Jugoslaviji imajući prce svcga na umu unutrašnju političku situaciju u Rusiji.

Pre godinu dana masovni na-

junak

„Sovjetskaja Rusija“

Ratka i njegovu sestru podigla je majka udovica=U росе ки 56 školovao u intcrnatu, a zatim na Веоргадзкој vojnoj akademiji ı već skoro 30 godina jc profcsionalni vojnik. Po rečima bcogradskog vojnog analitičara Miloša Vasića, Mladić je od samog počctka svojc vojnc karijcrc bio blistav oficir i odličan organizator.

A u borbenim opcracijama Mladić jc hrabar i vatren i uvck idc дајјс перо 510 је, сиш 56, dozvoljcno s gledišta političkc analizc, ali je pritom obično u pravu. Po mišljenju beogradskog, vojnoB, cksporta, ili je gencral jako dobro obavoeštcn ili ima vcoma dobar instinkt. U cscju jc s tim u vczi navcdcna i ızjava затов pencrala Mladića, koji je navodno nazvao scbe „super-gcncralom“. Ta occna o samom sobi bi ličila na hvalisaпје да nije dopunjcna ironijom: „Da sam hirurg, bio bih supcr-hirurg. Da sam pravnik, bio bih super-pravnik. Ali nikada nc bih bio Frenk Sinatra jer nemam Ssupcr-plas“. Mladić na bojnom polju sigurno ima supcr-plas. Kada jc 1991. godinc Jugoslavija bila uvučcna u ratni požar, Mladić jc upućen u najvažniji scktor borbi — Nu Srpsku Krajinu, gde se odmah pokazao kao vrstan strateg i vešt

pad deputata Vrhovnog sovjeta i profesionalnih patriota, koji su optužili Ministarstvo inostranih poslova za antisrpsku poziciju, nije delovao na Kozireva. Međutim, decembarski izbori su ipak nešto promenili u politici Ministarstva inostranih poslova.

Ministar je previše zaokupljen političkom borbom, počeo je više da misli o tome kako da pređe svoje političke protivnike, kako da im izbije iz ruku optužbe za „proamerikanizam“, za prozapadni stav. Međutim, protivnici će u tomc prc Osetiti slabost, nesposobnost da sc odbije udarac i OSкапе рп зуоте.

Stoga je sam ministar već delimično pozajmio od svojih protivnika rečnik kojim pokušava da povuče nepostojeću liniju između „prihvatljivog“ nacionalizma i agresivnog šovinizma. Do čega je to dovelo u praktičnoj politici?

Kozirev i Čurkin su se nadali da će iskoristiti Miloševića protiv Karadžića, a njih obojicu — protiv generala Mladića. A ispalo je obrnuto: srpski lideri su iskoristili Moskvu za svoje interese.

Protcklo vreme je očigledno pokazalo ciničan odnos srpskih lidera prema Rusiji.

Naši profesionalni patrioti često govorc o „poscbnim odnosima

sa Srbijom“. U čemu oni treba да _

sc manifestuju? U odobravanju

svega što čine srpski političari,

čak i ako su to zločini? Kada u Rusiji sudc zločincu, o njegovom etničkom poreklu i veroispovesti sc ne vodi računa prilikom izricanja presudc.

Za proteklih nekoliko dana u Goraždu je ubijeno preko 400 ljudi. Ako svetska zajednica ispolji slabost suočena s takvim zločinima, srpskc snage će, zauzevši Goražde, preći u ofanzivu i na dru-

< gim delovima fronta.

Odbijanje Moskve da učestvuje u zajedničkim naporima Zapada — najbolji je poklon generalu Mladiću“. Leonid Mlečin

ladic

taktičar. U aprilu 1992. godine kada je buknuo rat u Bosni, Mladić je upućen na novu dužnost — na preporuku predsednika Srbije Miloševića. Џ сзеји 56 121052 pojedinosti o ličnim tragedijama generala Mladića. Žena mu jc poginula od eksplozije muslimanske granatc, a ćerka Ana, 23-godišnja studentkiпја тефсте џ Beogradu, izvršila je prošlog mescca samoubistvo.

Na žalost, čak i to autor tcksta u „Gardijanu“ jc iskrivljeno protumačio, vidcvši u akcijama gcncrala Mladića protiv muslimanskih snaga motiv odmazdc za ličnu tragediju.

Gencerala Mladića i beskrajno volc i žestoko mrze — takva mu je sudbina. Jedan od ljudi koji ga najvatrcnijc mrzi jc bivši amcrički državni sekretar Igplbcrgcer, koji sc nc zalaže za mir već za raspirivanje bosanskog građanskog rata. Iglbcrgcr jc bcz dvoumljcnja proglasio Mladića (baš kao i Karadžića i Miloševića) za ratne zločince. A sadašnji komandant snaga UN u Bosni i Hcrcegovini britanski general Majkl Rouz je, kako pokazujc steonogram unct u escj-pamflet, krajnje bezočno uvredio Mladića. Danas su takvi džentimceni u Velikoj Britaniji. Mladiću služi na čast što na psovku nijc odgovorio

| ргозгаскот рзоукот, što jc ostao

hladnokrvan. Pa, hvala britanskom novinaru što jc barem tu OStao objektivan!” _ Evgenij Popov

BORBA SREDA 27. APRIL 1994.

U dnevnom listu „Borba“ od 25. aprila 1994. godine, na strani 13. objavljen je tekst novinara M. Torov i S. P. Stamatović pod nazivom „Sednice skuplje od putne mreže“.

U tom napisu, u antrfileu, pod naslovom „Apartmani za potpredsednike” piše: „Da li su tačne priče da potpredsednici Skupštine odsedaju u skuрот Hajatu" (može se zakupiti i vila na Dedinju), a da se za poslanika Đorđa Bašića, na primer, mesečno plaća 3.500 dolara za apartman od 105 kvadrata u hotelu "Moskva"?

U navedenom tekstu izneti su netačni podaci i pored odgovora predsednika Odbora za administrativna i mandatno-imunitetna pitanja Žarka Jokanovića u vezi s ovim pitanjem. Kako bi javnost bila pravilno informisana, dajemo sledeće podatke:

Dr Đorđe Bašić, narodni poslanik i potpredsednik Narodne skupštine Republike Srbije, kao i drugi potpredsednici u Narodnoj skupštini, nije odsedao u hotelu „Hajat“ već u hotelu „Moskva“ to u hotelskoj sobi — poluapartmanu, po ceni od 102 dinara dnevno, kada su održavane sednice Narodne skupštine i njenih radnih tela. Ukupno 11 puta.

iz Siuzbe Narodne skupštine

ZBOG NESLAGANJA SA POLITIKOM NATO U BOSNI

Osfavka profesora Konfopulosa

Poštovana gospodo,

Prilažem vam kopiju mog pisma kojim sam podneo OStavku na članstvo u Grupi za izbor istraživanja NATO, koje sam uputio predsedavajućem Odeljenja za naučne poslove 11. aprila.

Dragi gospodine, član sam Grupe za izbor istraživanja NATO, izabran od strane Naučnog komiteta NATO krajem 1991. Takođe sam nekoliko godina bio predstavnik Grčke u Naučnom komitetu. Moj rad u NATO bio je često kritikovan u to vreme, ali sam ja služio dosledno ovom Savezu VeETUJUći da Je on potpuno defanzivna organizacija i garant mira.

Ipak, nakon nedavnih bombardovanja Srba u Bosni, situacija se potpuno promenila. NATO sada više nije defanziVna organizacija, već je postao аргсзог.

Naravno, kao svaki agresor prošlosti gospodin Verner pokušava da nađe opravdanje za

tiv Srba dostigla je dimenzije bez presedana. Ali nikakva propaganda nacističkog tipa ne možo izmeniti tr! Osnovne činjenice.

1. NATO nema nikakva prava da zauzima bilo koju stranu u građanskom ratu U Bosni, koja nije zemlja članica NATO. U najmanju ruku je veoma licemerno tvrditi da Je NATO zainteresovan za mir u Bosni dok toleriše okupaciju gOtoVO polovine Kipra od strane Turske, članice NATO.

2. Sadašnji napadi protiv Srba ohrabruju Hrvate i Muslimanc da produžc genocid Srba u drugom svetskom ratu. Kako bilo ko može da zabora-

„APARTMANI ZA POTPREDSEDNIKE“ („BORBA“, 25.494)

Mefacni podaci

svoje akcije. Propaganda pro- ~

vi da su Hrvati i Muslimani, Hitlerovi saveznici u to vreme, istrebili više od milion Srba?

3. Opravdanja za napade NATO su uglavnom fabrikovane provokacije. Na primer, pretnje protiv Srba oko Sarajeva bile su „opravdane“ zbog eksplozije jedne jedine bombe, koju su navodno ispalili Srbi. 'Kada“se kasnije pokazalo da su ovu bombu ispalili Muslimani, jedina reakcija gospodina Vernera bila Je da to nije sasvim izvesno i, umesto IZVInjenja, on je produžio svoje | pretnje.

Stoga NATO izgleda potpuno menja svoj karakter. Njegova agresivnost nije samo Za osudu kao takva, već i to što ona-apsorbuje ogromne količine novca i sredstava koji bi se mogli upotrebiti za miroljubive aktivnosti.

Snažno se protivim napadima NATO u Bosni i, u nameri da se ogradim od sadašnje ofanzivne politike NATO, ovim dajem ostavku na položaj člana Grupe za izbor istraživanja u NATO. Više ne želim da imam bilo kakve odnose sa NATO, sve dok ljudi poput gospodina Vernera i njegovih mentora diktiraju njegovu politiku. Iskreno vas,

·G. Kontopulos - profesor astronomije * „Umiverzitet u Atini

„RAS“ PROTIV MILOMIRA PETROVIĆA“ (,BORBA“, 25.494)

Dobošari i pobegulje

Bivše udruženje Srba „Ras“ iz Novog Pazara čiji je predsednik bio vremešni neuropsihijatar Dobroslav Nikodinović, posle dužeg bolovanja*ponovo se oghhšava. Godinu dana nakon osnivanja „Rasa“, uvidevši | da ogroimno članstvo ovog ud- | ruženja ne podržava politiku aktuelne vlasti, kontroverzni predsednik D. Nikodinović, uz blagoslov. beogradskih gazda, na drzak i beskrupulozan način rastura udruženje „Ras“.

U saopštenju o smeni M. Petrovića ne pominje se ime | Ккотрготпоуапог Nikodinovića, ali tu su imena saveznih poslanika Radenka Jokovića Milana Veselinovića iz N. Pazara, poznatih dobošara za spas srpstva svakakoga. Njihova priležišta i pristaništa za deklamovanje „rodoljublja i svetosavlja“ su poznate pazar ske kafane „Ras“, „Alas“, „Bife Šestovo“ i druge.

Ne želim da branim M. Pet- | rovića Jer on pripada опогл 50ju srpskih intelektualaca koji snose odgovornost za srpsku | nesreću. Ali, s kojim pravom | savezni poslanici Joković i Veselinović traže ostavku M.*Petrovića, kao člana Odbora Dru- | gog kongresa intelektualaca, a da nisu"svesni svog moralnog розгписа2 Bivši omladinski | aktivista i član SKJ gospodin R. Joković je nekada u zagrija- | ju dočekivao P. Stambolića 1 DD. Markovića u N. Pazaru, da | bi zatim, na ranama i ZatVOT- | skim mučenjima V. Draškovića, dobio mesto saveznog po- | slanika. Verujem da mu je u toj grupici pobegulja i konačan || politički krah.

Milenko Srešković

Predsednik Suda ćasti bivšeg

udruženja građana „Ras“, Novi Pazar

a и