Borba, 30. 01. 2007., str. 7
a
ultura
| r S
d ANIČNE RAČUNICE POUJU DA SE U SRBIJI GONJE DODELI IZMEGU 0 ı 400 KNJIŽEVNIH NANJA. MEđUTIM, SVE\ NEKOLIKO IMA NOVČANU
NE DODELJUJE SE POD IJEM DRŽAVE.
ačan broj domaćih knjivynih nagrada teško je
diti, s obzirom na to da svake godine ustanovi neko novo priznanje, a
| staro gasi.
“Književnih nagrada ima sta, ali svega tri - NINa, Vitalova i Andrićeva aju značajan javni, meski i marketinški uticaj”, njuje književnik, knjimi kritičar i izdavač GojBožović. rema njegovim rečima,
nanja ne ispunjava dva išnovna uslova: ne činc
torak, 30. januar ŠOOO
koji je nagrađen i ne omogućavaju laurecatu da makar godinu dana ne brine o svom materijalnom statusu. S njegovom ocenom slaže se i književnica Ljubica Arsić, dobitnica Andrićeve nagrade, Pekićeve stipendije i još nekoliko priznanja. Ona ističe da “niko heće bolje pisati zato što jc dobio Nobelovu ili NINovu nagradu, ali će bar neko vreme moći da se posveti isključivo pisanju, ne razmišljajući o problemima svakodnevice”.
Nagrada NIN-ovog žirija kritike za roman godine od ove godine vredi 7.000 evra, dobitnik “Zlatnog suncokreta” koju dodeljuje Fabrika za preradu ulja “Vi-. tal” iz Vrbasa bogatiji je za 6.000 evra, dok se laureatu “Andrićeve nagrade” dodeljuje 100.000 dinara.
Među novčano vrednim priznanjima su i nagraca
“žensko pero” koje dodeljujc časopis “Bazar” i pesnička nagrada “Vasko Popa” čiji je sponzor vršački “Hemofarm”, a oba vrede po 5.000 evra.
Podsticajna je i stipendija Fondacije “Borislav Pekić” koja se dodeljuje mladim piscima za delo u nastajanju, jedina te vrste u Srbiji. Njen novčani iznos menja se u zavisnosti od sredstava koje fondacija prikupi tokom godine, a poslednjih nekoliko godina bio je oko 1.000 evra.
Spisak istaknutih srpskih pisaca čija imena krase književne nagrade raznih udruženja, zadužbina i fondacija veoma je dugačak Milan Rakić, Isidora Sekulić, Petar Kočić, Radoje Domanović, Branislav Nušić, Jovan Jovanović Zmaj, Stevan Sremac, Desanka Maksimović, Meša Selimović, Branko Ćopić samo su neki od njih.
rednost i smisao kn
e • VW
Potreba za jado ozbiljnom nacionalnog iinjiževnom nagradom: -01OZOUU.
jižcvni
}
Većina tih nagrada, međutim, nema nekog većeg odjeka u javnosti, imena njihovih dobitnika zaborave se ubrzo nakon dodele priznanja, a laureatima jc zadovoljena jedino - sujeta.
Sekretarijat za kulturu Beograda dodeljuje godišnje nagrade za razne oblasti umetnosti i nauke, među kojima je i nagrada za književnost, a Gojko Božović se nada da će to pri-
znanje u narednih pet go-
dina dostići neophodan renome. On ističe da je poslednjih nekoliko godina bilo više incijativa da se uspostavi nacionalna nagrada za književnost, ali u nadicžnim državnim ustanovama nije bilo razumevanja za realizaciju te ideje.
“Država nije oformila nijednu fondaciju, nema nacionalne nagrade, a ne postoji ni svest jakih privatnih ·preduzeća koja bi mogla
da se uključe u njeno finansiranje”, kaže Božović.
Književna kritičarka i dosadašnji državni sckretar Ministarstva kulture Srbijc Ljiljana Šop, međutim, tvrdi da još nema uslova za osnivanje državne nagrade za književnost, ne samo finansijskih, nego i moralnih i ideoloških.
“S obzirom na naše navike, na rasulo u književnoj kritici i sve veću komercijalizaciju domaćih izdavačkih kuća, to bi bio jedan obiman i komplikovan posao koji bi u početku dovco do toga da opet nagrađujemo nečiji opus, a ne nova decla”, smatra Ljiljana Šop.
Ona dodaje da je otpor prema osnivanju nacionalne državne nagrade za književnost “razuman, jcr JOŠ nismo zaboravili dugogodišnji period u kojem su nagrade kao što su *sedmojulska” ili *oktobarska” izazivale, u krugu ozbiljnih
BORBA 7
ih nagrada
stvaralaca, stanovitu ncla-. godu”.
Ljubica Arsić ističe da jc cilj nacionalne književne nagrade i da uspostavi vrednosne kriterijume “koji možda neće obezbediti piscu i njegovom delu sto hiljada čitalaca, ali će ukazati na Ono Što jc značajno za nacionalnu kulturu”.
Arsićeva smatra da “jedna ozbiljna nacionalna nagrada za književnost nc bi imala svrhu bez novčanc vrednosti od 20.000 do 30.000 cvra”.
“Mislim da nagrada nikada nije mnogo ako nisu samo ispunjavanje formc, u smislu čuvanja tradicijc i stvaranja mnoštva Žirija 'koji rade nckakav posao, i gde se sve na kraju svedc na nagradu s bednim, ponižavajućim materijalnim iznosom”, zaključuje Ljiljana Šop.
Valentina Bulatović (Beta)
rigušeno, nevidljivo
SA
iščekivanje u ravnici
Komad “Banat” Uglješe ljtinca, u režiji Dejana Mijau saradnji sa Centrom za turu Pančevo, premijerno izvodi 1. februara na Sceni juba Tadić” Jugosloveng dramskog, pozorišta. mijera u Centru za kultuPančeva je 7. marta 2007. iva repriza u JDP-u je u ncju, 4. februara.
| tekstu Uglješe Šajtinca izito se kaže da su junaci tinejdžeri pa sam
\ 'i put da OD u glavn ulogama, izjavio jc juče i konferenciji za novinare [litelj Dajan Mijač od sed-
tumače glavne Tek u KS koji: predstavlja deb
ijač,
Banat” prigušeno, nemu-
le Drugog svetskog, rata, _Jbi ovaj komad mogli oznali kao javno izvinjenje tim cracijama. Dramaturg, Mi) Krečković, podvukao je Talclu između ”Hadersfili ”Banata”, od kojih je Ografski prostor najupečaI\ija sličnost. Razlika je u to|E, što se u ”Banatu” meloma razvija iz ljubavnc pri(koje nema u ”Hadersfil|- 7) ali i u dvadesetak scena |}C Se odigravaju u roku od |} Čika. Kompozitor Isidora Peljan naglasila je da muMC kompozicije ”Banata” “dstavljaju pokušaj pronaenja specifične situacije u Mici, kroz stalno iščekivannaka da će se nešto dogo!. Šcenograf Jasmina Hol5 objasnila je da je uloga izčda Scene, da izrazi narativPočmu, vidljivu više iznuDo spolja. Zadatak kostirafa poveren je Maji Mir|ViĆ, koja svoj posao drugi tobavlja u ovom teatru.
Ulogu Jozera Volfa, čistokrvnog, Nemca, oca dvoje dece, poverena je Nenadu Ćiriću, najstarijem glumcu u dramskoj postavci komada ”Banat”.
Jedini sam ja od ove podele odrastao u Vojvodini a tumačim Matijasa Hojzera, koji nikada nije kročio u Banat, niti zna gdc jc tO, izjaviO jC
ratko Srđan Timarov, stalni glumac JDP-a, koga često imamo prilike da gledamo na
odjeku srpskih komada najbolje govore tekstovi i kritika hrvatske štampe.
U tekstu ”Vjesnika” od 26. januara 2007. objavljeno jc da ”U sklopu ciklus "Kuropsko kazalište u Zagrebačkom kazalištu mladih” trodnevno gostovanje JDP-a iz Beograda nastavlja se u petak, 20. janura s predstavom ”Šine” Milcne Marković. Režiju potpisujc Slobodan Unkovski, a glume Boris Milivojević, Goran Šu-
Scena iz "Komada “Banat” Uglješe Šajtinca
scenama beogradskog, Ateljea 212. Ostale uloge tumače: Milutin Milošević (Svetislav), Dubravka Kovjanić (Magdalcna Volf) Petar Benčina (Hrvin) Nikola Rakhočević(Dobrivoj) Jelena Petrović (Duđa). Ansambl! Jugoslovenskog, dramskog pozorišta pre dva dana vratio se sa gostovanja iz Hrvatske, gde je interesovanje za naše predstave bilo izuzetno dobro. Karte za ” Skakavce”, "Hadersfild" i ”Ši” planule su dve nedelje unapredi, izjavio je Branko Cvejić, clirektor JDP. Poslcdnji put JIDP gostovalao je u Zagrebu 1900.godinc n; festivalu Eurokaz. O
šljik, Nebojša Glogovac, Branislav 'rifunović... Drama ”Šine” kultna predstava gpcneracije, prvi put je izvedena 2002. godine. Govori o ”generaciji slučaj” o okrutnoj svakodnevici mladih, prepunoj nasilja... gencracijski slučaj sa malim razlikama u temperamentu, fizičkom izgledu, odgoju i ophođenju... U tekstu pod naslovom ”!I'ko je kome pojeo budućnost?” autora Želimira Ciglara, iz ”Večernjeg lista” od 27. janura 2007. piše:
- Ej, brc, šta ovde čoškarite!- vrisnula je dramatičarka pretrčavajući Teslinu i srdačno pozdravljajući svoje dru-
štvo koje je očekivalo skorašnje gostovanje njenih ”Skakavaca” u Zagrebačkom kazalištu mladih. Nitko se na njczin sočan srpski nije ni okrcnuo. U Gajevoj su se u džipu s uključenim motorom grijali policijski specijalci, dok sc Dijela krunica njihala ovješena o retrovizor. Od malo snijega sklanjao se tiho Zagreb, a naposljetku, posve smireno, stigao je i predsjednik Republike Hrvatskc Stipc Mesić sa su-
prugom Milkom, u predvorju je pred kamerama ispričao glumački zaigrano vic o sebii Vladimiru Šeksu...
Biljana Srbljanović s Jugoslovenskim dramskim pozorištem već je gostovala u ožujku na Malim scenama u Rijeci. No, ovaj put glumci su dali puno više u komadu o suvrcmenom Beogradu i o mladima i starima koji jedni drugima jedu budućnost. Reditelj Dejan Mijač vješto je Zagospodario scenskim prostorom. Intenzivnom plumačkom igrom prednjačio jc V. Brajović a HR. Marković, N.Simić, R. Ulmanski, M. Radovanović kao vctc-
rani i S. Cvetković kao mlađi
i edstava Banat” Uglješe Šajtinca, u režiji Dejana Mijača premijerno na sceni ”Ljuba Tadić” JDP-a, 1. feb: e za nedavno izvođenje ”Hadersfilda”, ”Skakavaca” i ”Šina”, rasprodate dve nedelje unapred u Zagrebu
precizno su razodjevali svoju dramatičarku u uistinu dramatičnim scenama poratne Srbije. I. Minić, B. Isaković, A. Janković i M. Dakić spretno nastavljaju tradiciju kazališta ko-
Pogrešan izbor
Prema rečima Uglješe Šajtinca, mnogi dramski pisci beže u epohu da bi izbegli sukob sa sadašnjicom. On je naglasio da to ne radi, jer je za njega večna tema to Što čovek u životu pravi pogrešan ili loš izbor, iako mu je dat zdav razum i logika rasuđivanja. Objašnjavajući svoju dramaturgiju, povodom premijernog izvođenja ”Banata”, Šajtinac je naglasio da je u njoj obilje opštih mesta kao u filmovima.
je još čuva ime zemlje koje yiše nema. A Zagreb jc bio srdačnim domaćinom obasuyvši ih pljeskom i cvijećem.
. S obzirom da je JDP na svom respektabilnom rcpcrtoaru oduvijek njegovalo aktuelne teme i ozbiljne problcme, a u Srbiji ih u poslednjih šesnaest godina nije ncdostajalo, danas on dolazi u Zagreb s tri odlične predstave, u kojima je osjećanje vremena otprilike isto. Svarnost u njima funkcionira kao nepodnošljiva mcelasa rezignacije, očaja i nasilja. Za takvo osjećanje u prvom su redu mladi pisci postratnc gcncrcije, Biljana. Srbljanović (Skakavci), Milena Marković (Šine) i Uglješa Šajtinac (Hadersfild) koji su sc, doduše u Evropi nadobijali nagrada, ali ih kod kuće nc gledaju baš sa simpatijama.
Katarina Lazić
zaslužni
Anđela” u Kanadi
Predstava Zvezdara teatra u režiji Stevana Koprivice 2. i 3.
februara u Torontu
Predstava Zvezdara tcatra “Anđela”, po tekstu Stevana Koprivice u režiji Milana Karadžića, gostovaće 2.'i 3. februara u Kanadi, u pozorištu “Isabel Badcl Thcatre” u Torontu.
Komad “Anđela” je savrcmena priča o usamljenosti i prijateljstvu, grubosti i ncžnosti, ljubavi i smrti, a istovremeno komični prikaz naših naravi.
U glumačkom ansamblu su Milutin Mima Karadžić, Branimir Brstina i Isidora Minić. Oni su na festivalu “Borini pozorišni dani” u Vranju 2003. godine dobili nagradu za grupnu igru.
Na festivalu “Dani komcdije” u Bijeljini 2005. godinc Brstina je dobio nagradu za najbolju mušku ulogu, a predstava u celini na-
Stevan Koprivica
gradu publike za najbolju komediju.Beogradska publika moći će ponovo da vi-
di tu predstavu na sceni Zvezdara tcatra 10. i 20. fcbruara. Uručenje nagrade „Miloš Zutić”
dovnom repertoaru Večernje scenc “Rado-
Glumačka nagrada “Miloš Zutić”
biće
uručena dobitniku Goranu Jevtiću na su- vić”,
trašnjoj svečanosti u pozorištu “Duško Ranajavio je Savez dramskih umetnika
ay dović”, Srbije.
Jevtić je nagrađen za tumačenje više uloga u predstavi “Okamenjeni princ” po tckstu Heninga Mankela, u režiji Marc Van der
Veldena.
'Ta predstava je koprodukcija Malog, pozorišta “Duško Radović”, danskih tcatara Corona La Balance i Lampe i beogradskog, Pozorišta lutaka Pinokio, a igra se na rc-
Ziri za 12. laureata nagrade
“Miloš Žu-
tić”, koja se dodeljuje za najbolje pglumač-
ko ostvarenje izvedeno u našim profesio-
je odluku za sezonu
članovi Ljiljana Đurić,
nalnim pozorištima u periodu od 30. juna jedne do 30. juna naredne godine, donco
2005/2006 prošlog
mescca, većinom glasova. Predsednik žirija bila je Maša Stokić, a
Biljana Maksić, Mi-
lan Puzić i Jug Radivojević.
Urbani
Danas u 12 sati, u salonu Udruženja književnika Srbije, biće održana konferencija za štampu na kojoj ćc sc govoriti o najnovijem romanu jednog od najautcntičnijih predstavnika urbanog
roma)
stvaralačkog, senzžibilitcta Dušana CGicvarc
Sanja od papira (izdavač: ADMIRAL BOOKS, Beograd). U podnaslovu ovc proze piše da je “Sanja od
· papira” jedini postmoderni-
stički roman koji nije dosndan. O najnovijem romansijerskom ostvarenju književnika koji ne krije da je odrastao na savremenoj amcričkoj priči i filmskim žanrovima poput noara, trilcra, horora, pored Dušana Cicvare, govore Ana Babović, Milka Knežcvić Ivanišcvić i Zoran Rapajić.