Borba, 04. 02. 2009., str. 12
borba
Sreda, 4. februar 2009.
Stručnjaci smatraju da državna revizija neće dobro početi da obavlja svoj posao
r7ava ne moliviše revizore 3rbija u ovom momentu ne raspolaže obučenim stručnjacima koji bi samostalno mogli da obavljaju kvalitetnu reviziju javnog sektora
MARIJANA RSRANOVIĆ
udući da je Skupština SrB bije nedavno usvojila poslovnik o radu Državne revizorske institucije, čime su, prema oceni predsednika Saveta DRI Radoslava Sretenovića, svi uslovi za rad gotovo omogućeni, stručnjaci smatraju da ta institucija neće na adekvatan način početi da obavlja svoj posao.
Predsednica Saveta za borbu protiv korupcije Verica Barać kaže za „Borbu“ da su Vlada, političke stranke kao i moćni privrednici glavni krivci za to što DRI do sada nije počela da obavlja kontrolu budžetskih institucija. „U njihovom interesu je da već osam godina nemamo tako bitnu instituciju. Sve što se navodi kao razlog zbog čega ona nije uspostavljena dosad, samo su izgovori. Dokaz je u tome što sve države koje su proistekle iz istog sistema, odnosno SFRJ, već godinama imaju državnu reviziju“ kaže Barać.
Ona upozorava da kada bude došlo do kontrole prvih izveštaja oni neće biti adekvatno obrađeni.
„Naši izveštaji nisu napravljeni po standardu. Pored toga, da bi se kontrola obavila kako treba svi podaci treba da budu dostupni, a svedoci smo da nisu. Još jedan od problema je svakako i
odabir kadrova. On ne sme da bude po partijskoj pripadnosti. Zbog takve prakse Je i propao ceo socijalistički sistem“, kaže Barać idodaje da bi neko ko obavlja važnu funkciju, kao što je državni revizor, pre svega morao da bude stručniji od onih koje će kontrolisati. Prema njenoj oceni, DRI defi-
nitivno neće imati dovoljno stru-·
čnjaka jer su iskusni revizori, kojih je u Srbiji malo, uglavnom zaposleni u privatnom sektoru gde su plate znatno veće.
Lični dohodak članova Saveta u DRI određen je odlukom Administrativnog odbora Skupšitne Srbije i iznosi od 83.368 do 95.255 dinara, što je u proseku do tri puta manje od zarada njihovih kolega u privatnim revizorskim kućama.
„Država može, kad bi htela, da promeni tu odredbu. Ako neki direktori javnih preduzeća imaju desetine hiljada evra, plata državnog revizora ne može da
Verica Barać
bude manja od hiljadu. Dok se ne promene neke stvari, svaki novac koji ulažemo biće bačen. U ovome što radi izvršna vlast nema ozbiljne namere da se obezbede ozbiljne institucije u zemlji“,
S
ši
Pod lupom svi korisnici budžeta, donacija, pomoći, sredstava FU
Radoslav Sretenović
smatra Baraćeva.
Istog mišljenja je i prof. dr Ljubiša Stanojević sa katedre za računovodstvo i reviziju Univerziteta „Singidunum“.
„Da je država bila zaintereso-
Zakon o državnoj reviziji, koji je donet 2005, odnosi se na sve direktneiindirektne korisnike budžetskih sredstava Republike, teritorijalnih
autonomija i lokalnih vlasti, preko Narodne banke Srbije u jednom delu, javnih preduzeća, do korisnika sredstava EU, donacija i pomoći me- | _ dđunarodnih organizacija, stranih vladai nevladinih organizacija.Kon- ~
_ _troli podležui političke partije.
vana ponudila bi određenu cenu da privuče stručni kadar. Dala bi plate kakve imaju državni revizori u zemljama u regionu. Znači, postoje ovlašćeni revizori koji bi mogli da se uključe u ovaj posao ali je sasvim jasno da za to nema političke volje“, smatra Stanojević.
Stručna javnost ocenjuje da bi DRI trebalo da ima više od 100 revizora, s obzirom na to da veliki broj institucija treba da budu pod njenom kontrolom.
„U ovom trenutku mali broj stručnjaka poznaje računovodstvenu metodologiju budžetskih institucija. Raspoloživi kadar u Srbiji koji bi mogao da radi su revizori, ovlašćeni revizori koji imaju iskustva u domaćoj privredi i vršenju revizije shodno zakonu o računovodstvu i reviziji. Onošto je izazov za takve kadrove, pored utvrđivanja stručne i objektivne kontrole u poslovanju budžetskih institucija, jeste i utvrđivanje efikasnosti i efektivnosti upravljanja javnim dobrima“, kaže Stanojević.
Stanojević takođe smatra da ni sam savet državne revizije nije
stručan jer je „izabran na bazi stranačkih kriterijuma“. Predsednik Saveta Državne revizije Radoslav Sretenović priznaje da Srbija u ovom momentu ne raspolože obučenim struč-
Doživolni FrevizOr
Koliki se značaj pridajeii
njacima koji bi samostalno mo-
gli da obavljaju kvalitetnu revizi- stituciji državnog revizomi
ju javnog sektora. Engleskoj ilustruje samo ja „U novembru je bio raspisan na činjenica: mandat mu{m
je - doživotno! Svi mogu day
konkurs za 23 revizora. Javilo se promene, ali on ostajeim:
220 kandidata. Međutim „bilo je nepravilnosti u papirologiji, a svoj posao. To načidaomw mnogi nisu imali dovoljno rad- ko bitnu funkciju možed nog iskustva. Razlog su svakako obavlja samo neko kojem niske plate u DRI u odnosu na sli- - veći stručnjak u ovoj ol čna radna mesta u državnoj ad- |
ministraciji, sa kojih kod nas ko- nkurišu pojedini kandidati. Za30 · toku sledeće nedelje.
do 40 odsto je veća plata u dru- „Prostor nas više nećekoi! gim kontrolnim državnim orga- radu. Počećemo krajem febni nima, na primer u budžetskojin- - raili početkom marta, be20h
ra na sve. Prvo sa čim će pozabaviti je budžet Srbijk.M' stručnjaka trebaće nam nje četiri-pet. meseci. Bud veliki, a veliki je i broj kori!
spekciji“ kaže Stretenović. Sretenović, takođe, kaže da se državni revizori više neće osvrtati na činjenicu da im država još nije obezbedila prostori-
je a kako najavaljuje taj pro- - iiznosa kojimoraju dasepl” blem trebalo bi dabuderešenu ~ dajuitestiraju“ kaže SretaMi a”
| Za smeštai u Beočradu revizori Odobreno 35.000 dinara mese(m
Administrativni odbor, nakon zahteva DRI da im ovaj i odredi koliko mesečno mogu da troše na smeštaj, jer nemaji ı šeno stambeno pitanje u Beogradu, u ponedeljak je utvrdi članovi Saveta DRI ostvaruju pravo na nadoknadu troškova
_ Štaja u visini do 35.000 dinara, uz priloženi ugovor u zakupli
_ na.
SOS