Arhiv UNS — Selo

tih zadataka čini prelom i radu državnih poljoprivrednih dobara sa linije starog stihiskog razvoja na liniju bržeg planskog rada u povećanju intenziteta proizvodnje. Realnost zadataka u punoj mjeri obezbeđuje mogućnost njihovog izvršenja. Shvatanje, koje se još potkrada, da su zadaci previsoki je štetno, koči njihovo pravilno izvršenje na svakom clobru .posebno, naročito zbog toga što se ne smije gubiti u vremenu. Prema novim proizvodnim zadacima, državna poljoprivređna dobra treba da u 1948 godini povećaju proizvodnju povrća za 200 o/o, broj goveda za priplod i tov za 1000/o, svinja za 2150/o, ovaca za ЗООо/ 0 i živine za 4000/ 0 . To nam pokazuje kako je malen bio stočni fond na državnim dobrima, a da se i ne govori o njegovom kvalitetu. Zadaci koji su postavljeni u proizvodnji za 1948 godinu iziskuju mnogo više planskog i organizovanog rada kod svakog ministarstva potjoprivrede i svake direkcije poljoprivrednih dobara. Da bi se ti zadaci u potpunosti izvršili, potrebno je odmah izvršiti niz pripremnih radova, ili bolje reći, od toga koliko i kako će se izvršiti priprernni radovi u januaru, februaru i martu zavisi izvršenje čitavog zadatka. Najvažniji zadaci koji treba hitno izvršenje su: 1) izrada proizvodnog plana za svako dobro posebno i izrada operativnog plana po rokovima, 2) obezbjeđenje nabavke priplodne stoke i otkupa mršave stoke u sporazumu sa organima trgovine, 3) obezbjeđenje izvršenja investicionog plana u toku prva tri mjeseca i orijentacija na što jeftinije građevine sa malim opterećenjem u fondiranom materijalu. 4) riješenje pitanja radne snage, kako stalne tako i serzonske, 5) stalno. praćenje izvršenja zadataka i otklanjanje nedostataka na faazi operativne evidencije. Povećani zadaci u tovu stoke i povećanje proizvodnje povrča u toku 1948 godine treba da odigraju značajnu ulogu u boljem snabdevanju gradova i radničkih naselja. To je u isto vrijeme put povezivanja našeg socijalističkog sektora u poljoprivredi sa gradskim stanovništvom. Dosadašnje veze u snabdjevanju gradova između državnih poijoprivrednih dobara i organa gradske trgovine bile su vrlo slabe. To je jednaka slabost državnih poljoprivrednih dobara kao što je slabost i činjenica da poljoprivredna dobra nisu još postala vaspitni centri za širenje poljoprivredne kulture i primenjene nauke u poljoprivredi za naše selo. Govoreći 0 državnim poljoprivrednim dobrima, drug Kardelj kaže: ~Državna poljoprivredna imanja treba da pokazuju prednosti maksimalnog iskorišćavanja tehnike i svih savremenih sredstava

17