Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija
NAŠA PRVA CRKVA NA NAŠEM JADRANU
Naš Jadran, naše Jadransko primorje, i starokatolička ideja, dva su pojma nerazdruživa. Starokatolička ideja i nauka, ideja je i nauka prvođobne, stare-katoličke, stare kršćanske crkve i predaje, one iz vremena Hrista, njegovih apoštola i prvih mučenika. Tu je ideju i nauku veliki apostol naroda Pavao, oko godine 52. kršćanske ere, donio sa istoka na naš Jadran, preko kojega je prolazio na svojim putovanjima, dapače prigodom jednog brodoloma po njemu i lutao, kako nam to on sam pripovijeda u Djelima apostolskim (gl. 27. r. 27.). Tu je ideju, tu je nauku Pavao primio izravno od Isusa Hrista, posebnom objavom; a temelj je te nauke ovaj; Ugaoni kamen, temeljna Stijena na kojoj je sagradjena Hristova Crkva jedino je Isus Hrist (Korinć. 3. 11 - Efežan. 2. 20) - i Hrist je jedini Glava, t. j. vrhovni poglavar svoje Crkve • (Kološan. gl. 1. - 2. - 3. - Efežan. gl, 2.) - dočim svi su apostoli primili od Isusa Hrista jednaku službu, jednaku vlast, - što Pavao najjasnije ističe u drugoj glavi svoje knjige Galaćanina. Poslije Pavla tu istu nauku širili su na Jadranskom primorju njegovi učenici, koje je on sam tamo slao, poimence Tito i Ermas, - a njima je Pavao izričito naredjivao ne samo đa nebi učili šta novoga, već im je izričito zabranjivao svaku novotariju i u samim riječima, u samim izrazima (l. Tim. 6. 20.). 1 kroz vjekove ta se je staro-katolička ideja T nauka tvrđo na Jadranu održala, te kad se na Jadran doseliše naši pradjedovi nadjoše još tu staro-katoličku ideju i nauku nepatvorenu. Svjedok nam je zato najbolji, neumrli heroj naroda našega, Grgur Ninski , biskup Hrvata. Pa kad je Rimska Crkva htjela da našemu narodu na Jadranu nametne svoju latinsku hijerarhiju sa latinskjm jezikom u službi božjoj, Grgur se je na splitskim saborima tomu lavskl odapro, a popovi glagoljaši to su kroz vjekove nastavili, kako su i ukoliko prama prilikama mogli, Medjutim na zapadu Evrope nastavilo se je sa pretensijama Rimske Crkve nad cijelom Hristovom Crkvom. Nelatinski narodi, Slavenski, njemački i anglosaski ustali su na obranu Hristove nauke i svoje slobode, te su rađjali velike reformatore, koji su ih odvaiali od Rima, eda ostanu u zajednici sa Hristom, 1 naš narod na Jadranu nije u tomu izostao. Rodio je onog velikoga sina, Marka Antuna Gospodnetića splitskoga nadbiskupa, dalmatinskog metropolitu, hr-
vatskog primasa, - jednoga od najvećih učenjaka svoje dobe, koji je podigao svoj glas neumrlim svojim djelom o Hristovoj Crkvi na obranu stare-katoličke flristove nauke, lako je Rimska Crkva zato njega zajedno sa njegovim djelima na lomači spalila u Rimu, al campo đei fiori, te pepeo njegov u Tiber bacila, nije mogla da spali njegovu ideju i nauku, koju je Pavao, tamo zasadio, kako ju je od iirista primio, - jer je Hrist vječan i nepobjediv! 1 baš tačno, nakon tri stotine godina, baš sa toga sinjega Jadrana, baš iz sredine gdje je još odjekivao glas neumrloga Marka Antuna Gospcdnetića digoše se opet vjerovjesnici stare-katoličke ideje i nauke, da je sada - u svojoj slobodnoj državi - i u našem narodu organizuju u starokatoličkoj crkvi, za potpuno duhovno oslobodjenje naroda svoga. To je bilo i pravo, tako je i moralo biti, jer naša sloboda, u našoj danas, hvala Bogu, slobodnoj Jugoslaviji, nije i ne može da bude potpuna bez „duhovne slobode , kojom nas je Hrist oslobodio“ (Gal. 4. 31). - a tu potpunu slobodu našemu narodu donosi naša starokatolička crkva. 1 novo provedena organizacija naše narodne staro-katoličke crkve isklesala je iz Jadranskog krša bijelo kamenje, i iz njega sagradila lijepu crkvu, i postavila je na Krapanjskoj hridini, ispred gordog Šibenika, ,Jadrana. I tu crkvu danas Bogu posvećujemo. Jadransko valovlje udarati će o nju, ali je ni •maknuti ni srušiti neće. Ono će je samo prati, da uvijek ostane bijela i čista, kao dostojna zaručnica Isusa Hrista, vjerna jedino njemu, svome jedinom vrhovnom poglavaru, svome jedinom nepogrešivom učitelju, - te će u našem slatkom materinskom jeziku, bez tudje primjese, pjevati vječno hvale Bogu velikome ! Taj će se glas razlijegati po sinjem Jadranu; čuti će ga Jadranska sela i gradovi, prenuti će se pred njim i poći će za njim, pa će se redom po Jadranu dizati i naše staro-katoličke crkve, da budu nastavak velikoga djela Pavla apostola, Grgura Ninskoga, Marka Antuna nadbiskupa - djela Isusa Hrista. 1 na taj gromki glas odjeknut će glas velikoga biskupa Strossmayera, a za njim glas cjelokupnoga našega oslobodjenoga i ujedinjenoga naroda - glas našega narodnog jedinstva, glas naše narodne slobode .... nauvjeke !
MARKO KALOGJERA, Biskup (Zagreb).
PRETEČE I POKRETAČI STAROKATOLIČKE CRKVE U JUGOSLAVIJI
NIKO PETRIĆ, konzultor (Split).
1. Dalmacija je kolijevka StarokatoliČke Crkve u Jugoslaviji. Ona je dala GRGURA DOBRU , ninskog biskupa, koji je nazvan biskupom Hrvata. On se je nazad tisuću godina na splitskim crkvenim saborima juna-
6ki borio i neustrašivo branio sveta narodna prava u Kristovoj Crkvi protiv presizanja rimskih papa. Njegova borba u glavnom ide za tim, da Hrvatska Crkva bude potpuno neovisna od samovolje Rimske Crkve. U toj
2
»NOVA ZOR A«
Maj