Beogradske novine

Broj 16.

6. februara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, nedjelja

Strana 3.

Narodna privrjeda. Veliko uvećanje štedioničkih uloga u Austriji. Dizanje štedioničkih uloga nije se zaustavilo ni ove godine. U poštanskoj štedionici bilo je uloženo u januaru u štedioničnom prometu 13-2 milijona kruna, a samo je 10 milijona kruna vraćeno, tako da su se novi ulozi popeli oko 3 milijona kruna. Stanje uloga iznosi 201-6 milijona kruna. U Prvoj austrijskoj šredioniđ bilo je uloženo u januaru od 38-601 raznih strana 24,460-149 kruna i od 24.057 drugih strana otkazano. Stanje uloga iznosi sada 554,288-148 kruna. Povoljno stanje državnih željeznica. Prihodi pri austro-ugarskim željeznicama još se stalno povečavaju. Da bi poregjenje bilo tačnije, nečemo uzeti u obzir stanice u Galiciji, čiji je saobračaj prošle godine u tom vremenu sveden na mininium. Prihodi u mjesecu đecembru 1916. bili su za 8-9 milijona kruna veći no u 1914., a uporegjujući ih sa prihodom u decembru 1913. godine prebacuju za 6.6 milijona kruna. Za mjesece od jula do decembra 1916. i za isto vrijeme 1914. pokazuje se boljak u godini 1913. neznatan manjak od 1-4 miiijona kruna. Po sračunjanju prihoda od oktobra do decembra 1915. očekuje se sve veći rezultat. Zajedno sa stanicama u Galiciji pokazuju prihodi u decembru 1915. prema prihodu istog mjeseca 1914. godine višak za 13.5 milijona kruna, a prema decembru 1913. viška 3.5 milijona. Novi željeznički most kod Beograda. Jedan sasvim novi mosni sistem, i to jedan željeznički most, koji se rasklapa, primijenjen je sa odličnim uspjehom prvi put prilikom gragjenja beogradskog željezničkog mosta za ratne cijelji, i to u rasponoj daljini od biizu 100 metara. Tiče se ovdje jednog vrlo umnog postrojenja austrijskog mjernika Fridrika R o t h a, gragjevinarskog savjetnika u mosnom odjeljku austrijskog ministarstva željeznica, koji je od početka rata kao nadporučik pridodat željezničkom puku u Kornenburgu, pa se i pri suviše brzom namještanju ovog mosta neobično odlikovao. Austrijska državna željeznička uprava još prije godinu dana prva je priznala vanredna preimućstva Roth-Wagner rnostova, koji se postrojavaju bez ikakvih gragjevinskih priprema, pa je izragjeni novi mostovni sistem gragjevinskog savjetnika Rotha, pošto se predhodno izvršilo u radionici probno montiranje, prvi put primjenila pri gragjenju mosta preko Ittre za drugi kolosek glavne pruge Sch\varzbach-Sankt Veit Worgla. Potpuno povoljna iskustva, koja su tečena kod ovog 40 metara rasponog mosta sa potpuno ispravnom sedmomjesečnom izdržljivosti konstrukcije, đala su povoda vojnoj upravi, da se doista vanredno koristi novim mostovnim sistemom pri podizanju potpuno porušenog mosta preko Save kod Beograda, za koji je ogromni rad trebalo jedva jedanaest nedjelja. Sad već juri balkanski voz preko mosta, ranije, mnogo ranije, no što su naši neprijatelji mogii i misliti. Stanje usjeva u Bugarskoj. Prema zvaničnom izvještaju ministra privrjede za mjesec decembar bilo je vrijeme vrlo blago. U brdima je bilo nešto malo snijega; no i tamo on nije bio ni potreban kao zaštitni pokrivač, pošto je bilo vrijeme vrlo biago. Zbog lijepog vremena mogli su se svršiti i ovi poljski radovi i nadoknaditi sve ono, što se izdangubilo. Za uspijeće usjeva je vrijeme bilo vanredno i oni se naiaze u najpovoljnijem stanju. Veliki porez ili smanjivanje plaća u izglegu. U svom pristupnom govoru na godišnjem zboru engleske banke je lord I n c h e a p e izjavio, da se višak stalnog izdatka uslijed rata u Engleskoj, koji iznosi od prilike 600 milijona funata, mora nadoknaditi. 400,000.000 će se uzeti od poreza. Ostatak će se uzeti od povišenog poreza ili od smanjivanja plaća. Govornik računa, da će se ratni dugovi popeti na 5 milijardi funata. Interes od ovog duga iznašati će 400 miiijona funti. Uvoz u Švicarsku. Iz Berna javljaju: Posiije velikih napora je politićkom odjeljenju ispalo za rukom, da pokrene Francusku i Englesku, da dozvoie u Švicarsku uvoz veliku količinu preragjenog i nepreragjenog pamuka, kao i pamučne materije, koja je već odavno zadržana u raznim pristaništima poglavito francuskim. Dasu pomenute sile biie u dogovoru za ovaj nepravedni postupak prema

Švicarskoj, da se zaključiti što je u istom trenutku pušten i egipatski pamuk u Egiptu, a i amerikanski u Havru. 1 velike pošiijke konca upučene su u Švicarsku, za sada 22 vagona iz Havra. Za drugih 40 vagona konca i materije, koji leže u Bologni i drugim pristaništima tek će se riješavati. No nada je, da će se uspjeti. Švicarska je istina morala dati razne koncesije, radi izvoza pamučne materije, ali u giavnom su sigurno pomenute države uvidile, da bi se Švicarska nakon takih postupaka okrenula u trgovačkom pogledu njihovim protivnicima, a to bi največma naškodilo saveznicima. Rumunjski zajam u Engleskoj. B a s e 1„ 5. februara. „Baseler Nachrichten" javljaju: Rutuunjska je ostvarila veliki zajam od 200 milijona Šilinga u Londonu. Oskudica uglja u Italiji. Londonski „Times“ doznaje iz Rima, da su skoro svi majdani ugija na Siciiiji obus t a v i 1 i r a d. Cijena uglja u Italiji popela se na 8 pfunti od tone. Oko 100.000 radnika ostalo je bez posla.

Razne vijesti. Hrvati junaci. Poznati ukrajinski književnik Ilija I 1 j u k piše u dnevniku „Bukovina“, koji izlazi u Czernoviczama pod gornjim naslovom: Sretna li su naša pogranična sela, od kada ih brane slavni hrvatski junaci, stojeći na bojnoj crti. Stoga hoću da im posvetim ovo njekoliko redaka. Hrvati vruče ijube svoju domovinu, koje su žarke »osjećaje ispjevali u divnoj im narodnoj pjesmi: Lijepa naša domovino O junačka zemljo mila ! Stare slave djedovino, Da bi vazda sretna bila ! Miia kano si nam slavna, Mila si nam ti jedina, Mila kuda si nam ravna, Mila kuda si planina. Ta himna njihova potječe iz doba preporoda hrvatskog naroda.J Prosvjetom, te marnim i temeljitim radom, zaI stidivši druge silnije i veće narode, zadobio je hrvatski narod vlastitim siiama ako i ne prvoredno, a to ipak ugledno mjesto u Austriji. Toplim žarom pjeva hrvatski narod svoj kraj, svoju domovinu i u toj pjesmi, rek bi molitvi, spominje predje svoje, l koji im ostaviše sjajnu junačku djedovinu, mole se Bogu, da bi im ta domovina sretna bila, neoskvrJ nuta, slave puna. Makar danas dijeli stotine milja hrvatskog vojnika od rogjenog mu kraja, od drage otadžbine, sveti poziv dužnosti učinio ga vojnikom, herojem. On u boju zaboravlja na sve, imajući pred ] očima samo neprijatelja napadača i u danom času ! obiačuna s njime, bezobzirno, samopožrtvovno. Da navedem samo dva primjera neobične hrabrosti hrvatskog vojnika, 24. decembra provaiile su ruske čete na nekim mjestima u Bukovini. Hrvati su ih pustili do žične zaprijeke, a onda ih obasuii ognjem tako, da se neprijatelj morao predati i tom je 1 sgodom zarobljeno do 80 momaka i dva častnika. j Posiije tog uspjeha poslaše iz naših opkopa izvidnicu od 10 pješaka' koji se dobrovoljno javiše, da } idu u gotovu smrt t. j. do šanca neprijatelja. Vodio ih je kapral Mate Kalić. Oko 5 sati rano otišli su iz naših opkopa i tiho, plazeči skoro, došuljali se do neprijateljske straže. Neprijatelj si protare oči, puška puče. Nastane komešanje. U tren oka neprijateijska straža naše sa 50 ijudi opkolila. Pucoti nije bilo mpguće. Započe boj na šake. Brane se Hrvati ! svojim kundacima. Razbije li se koja puška i[i slomi, spretno je Hrvat iztrgne Moskalju iz ruke i udri, dalje se brane. I svi se osim jednog vratiše. Dočekaii ih kao heroje. Velika je ta njihova požrtvovnost i hrabrost sve zadivila. Na zahtjev podmaršala Antuna L i p o šć a k a poslaše ih u častnički kasino, gdje ih onda pogostiše. Diviii smo se neobičnoj, ijubeznoj susretljivosti podmaršala Lipošćaka prema njegovim podregjenim vojnicima i ja pomislim: Eto, u čem Ieži sila slavne hrvatske vojske i zašto ne može nej prijatelj kraj nadbrojne sile i nebrojenih napadaja provaliti u Bukovinu. Blagoslovljena budi hrvatska zemljo, što hraniš svojim sokovima takav slavan narod!

Povratak oblasti u Lavov. Iz Krakova se brzojavlja: 1. februara vraća se dio lavovskog vrhovnog zemaljskog sudišta u Lavov, koje je od konca augusta 1914. boravilo u Olomucu. Najveći vojnik u austro-ugarskoj vojsci. Ovih dana pozvan u narodnu odbranu, zove se S m o c k i, rodom je Dalmatinac. Pri pregledu se vidilo, da je 2-13 m. visok. Turski vojnici u Osijeku. Od nekog vremena nalazi se u Osijeku izvjestan broj turskih vojnika, lijepo razvijene, snažne osobe, koje u njihovim lijepim uniformama uživaju opštu simpatiju. Oni su u dogovoru sa našim vojnim vlastima poslati iz turske vojske u Osijek, da bi u dopunskom odjelu opkoparske čete br. 13 dobili potrebna stručna znanja, a potom da odu na front. Starješina turskog odijelenja je časnik, koji govori i lijepo hrvatski. Zločin u Livornu. U Livornu se desio jedan slučaj, koji na tamošnje policijske prilike baca osobitu svjetlost. Jedan opasan kradljivac i zločinac pobjegao je iz zatvora i policija ga je uzalud tražila. Slučajno je jedan policijski komesar traženog zločinca pronašao kao gosta kod drugog policijskog komesara, koji je bio i šef policije u Livornu. On je traženog zločinca smjestio u svoju vlastitu, prijatno udešenu sobu, uz primjerenu odštetu. Smrt od gladi. Smrt od gladi, koja mnogim izbjeglicama, osobito u Rusiji prijeti, izaziva pitanje, koliko se u opšte može bez hrane živjeti. Najduže mogu da podnesu glađ, u pogledu na mikroorganizme, zmije i kornjače, koje često poste čitavu godinu. Ptice, na protiv, mogu samo 5—10 dana da gladuju, tako golub od prilike 14 dana, megjutim kokoš pun tnjesec. Ali žilava na primjer mačka podleže već za 18 dana, konj za 20—30, a dobro hranjeni, jak pas tek nakon 60 dana. Zdrav čovjek može glad i žegju jedva 14 dana da izdrži, ali znatno duže može da jbosti, kad ima dovoljno vode da pije, kao što to tvrde razni ispitivači. Amerikanski liječnik Taner je, na primjer, postio 40 dana pod strogim nadzorom, a ispitivač Succi, dotjerao je do mjesec dana. Ali najduže, i to 50 dana, podnio je glad slikar MerIatti, ali je pri tom spao kao mumija i jednom docnijem pokušaju je podlegao. No 50 dana posta, pri inače povoljnim prilikama, na primjer stalnim mirom, nije tako nečuveno, čemu su dokaz razni bolesnici, koji ne mogu da prime hranu. Mlada stvorenja, koja još rastu podležu megjutim već za ijs onog vremena koliko odrastao može da izdrži. Otporna snaga je vrlo različita. Neko od gladi brzo svrši, neko postepeno slabi i mnogo docnije umire u neznanju, pošto je utrošeno od prilike 3 |s materijala njegovog tijela. Najviše se opada prvih dana gladovanja, zatim sve sporije. Pri ovom procesu opadanja prvo nestaje mast, potom ne dolaze muskuli, kao što bi se mislilo, oni gube samo do 30°| 0 - već jetra i slezina, jetra gubi polovinu a slezina 67° 0 od svoje težine. Najmanje gube srce i mozak, jer ovi važni organi za život gube samo od prilike 3°o. Osjećaj gladi, čisto nevjerovatno, javlja se prvobitno u mozgu. Da se u samom želucu ne javlja ovaj osjećaj dokazano je, jer ljudi, kojima je želudac operacijom izvagjen osjećaju ipak glad. Osjećaj gladi izgubi se pak, kada se u tijelo vještački hrana | unese. Na osnovu ove istine potvrgjuje se, da osku| dica hranjive materije u krvi tako nadražuju čelice | velikog mozga, da oni pomoću nerava utiču na žei iudac, stežu ga i izazovu osjećaj, koji mi nazivamo glad.

Tko traii namještenje, ili treba radne sile, najbolje je, da oglasi u „Beogradskim Novinama“. Uprava: Čubra ulica br. 3. Onlana Dainiestanie slBii 50 fiiira Oglas za poirazbu radne soage K i'-