Beogradske novine

Broj 16.

6. februara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, nedjelja

Strana 3.

risano i za korist rata, a i opasnost, koja danas vlada u saobraćaju na moru znatno doprinosi povećanju ci' jena. I u Engleskoj su podvozne cijene znatno povećane, u Italiji cijene srazmjerno još više povećane ima se pripisati tome, što je u talijanskim vodama opasnost plovidbe, još veća. Engleskoj se čini nepravda, kad joj se predbacuje, jer da nije engleskih uspjeha i stalne engleske straže na morima, sile ćetvornog sporazuma davno bi već morale izgiadniti. Talijanska molba Engleskoj. Bern, 5. februara. Prema saopštenjima poluzvanične „Agenzia Italiana“, otići će ovih dana u naročiloj misiji u London Desplanches, bivši talijanski poslanik u Washingionu i Carigradu. On će voditi pregovore o pitanjima privrjednim, naročito o pitanja uglja i smanjenja podvoznih cijena. Pregovori, koji će se sada voditi imaju izgleda, da će dovesti do povoljnih rezultata. Republikanska „Iniciativa" u poslijednom broju opet kritikuje vladu i upozoruje na to, kako se talijansko pučanstvo buni protiv toga, što se u L o n d o n u i Parisu savjetuju izaslanici Engleske i Francuske, a tim savjetovarfjima nikada ne prisustvuju i Talijani. Talijani uvigjaju, da izmegju Engleske i Francuske postoje drugi odnosi nego izmegju Italije ] s jedne i Francuske i Engleske s druge strane. Pita se, da li su Talijani saveznici ili samo prijatelji pomenutih sila. Govoreći o odnosima izmegju Engleske i Italije, „Tribuna" veli, da treba na tome nastojati, da se pitanje o nabavci uglja što prije riješi, ako se ne želi, da kasnije bude predockano za riješenje toga pitanja. italija pred riješenje važnih pitanja. Savjetovanja Barrerasa Sonninom. Ženeva, 5. fcbruara, Francuski poslanik u Rimu Barrer, u pregovorima sa ministrom izvanjskih poslova Sonninom raspravljao je u glavnome pitanja, koja će se riješavati u Rimu prilikom dolaska francuskog premijera Brianda, koji se ovih dana tamo očekuje. Francusko novinstvo preštampava sada samo čianke talijanskih iistova, koji ističu, da će poslije dolaska Briand-ovog Salandrina vlada najzad dati objašnjenja i saopštenja, koja se tako željno iščekuju. Pošljednim borbama u Flandriji i sjevernoj Francuskoj pridaje se veliki značaj. Mnogi iistovi pozivaju Joffrea, da u zvaničnitn izvještajima opširnije i vjernije opiše borbe. Jedna engleska prijetnja kaznom protivu Italije. Že n e v a, 5. februara. Napetost, koja postoji izmegju Engleske i Italije poslije posljednjeg krunskog savjeta, doći će po mišljenju ovdašnjih krugova, brzo do riješenja. Engleska vlada traži od Italije opredijeljenu izjavu, da li će se odreći dosadanjeg načina ratovanja, kojim je štitila samo viastite svoje interese, pa se pridružiti zajedničkom ratnom cilju. Sa ovirn se dovodi u vezu put ministra Briana u Ritn i vjeruje se, da je Grey zamolio francusku vladu, da u Rimtt podnese engleske zahtjeve. Engleska je riješena, ako bi se ltalija i dalje protivila, da sljeduje zajedničkim naredbama, da pristupi najstrožijim pritiscima, nnročito u putanju snabdijevanja Ugljem. Italija u ćetvornom savezu. Ž a 1 o s n a s 1 i k a. Lugano, 5. febrttara. Današnji uvodni članak iz „Corriere della Sera“ ne zna nikakav drugi savjet, nego razjašnjenje saveznika o poštenju, dobroj volji i već velikim podnesenim žrtvama talijanskim. List uvjerava, da od ovog I savjeta sa strahom i žurbom pruženog kao i od njegovog ispunjenja zavisi čak i život i smrt cijelog naroda. „Corriere delta Sera“ ide tako daieko, da vladu prvi put sada savjetuje, da otkloni osnov sumnjanja saveznika u talijansku iskrenost neka Italija objavi rat Njemačkoj. Italija kao najamnik. Koln, 5. februara. „Koln. Volkszeitung" javlja o boravljenju pre- j gjašnjeg francuskog ministra Cruppi-a u Rimu, odakle je on u jednom članku pariskog ,,Matin“-a objavio, zašto on propovjeda bezuslovnu potrebu tijesne finansijske i ekonomske veze Francuske sa Italijom. Sto se tiče vojnog jedinstva traži on prije svega, da Itatija u buduće đoprinese više za osh'aranje ciljeva

na Balkanu, nego što je to do sad činila. Naknadu l za to dobiti će Italija na finansijskom i privrjednom polju. Zatim opominje Cruppi svoje zemljake i engleske saveznike: potrebno je, da Italija po mogućstvu, što prije bude pomognuta, da se otrgne od uticaja berlinskih banaka. Italija hoće prije svega da njemački bankar, koji je sada istisnut, ne nagje opet puta i načina, da se uvuče u Italiju. Zaštitu če pru, žiti veliki privrjedni savez, koji će se osnovati na j opštu korist saveznika. Talijanski ratni troškovi. Lugano, 5. februara. I Prema milanskom listu „Corriere della Sera“, po izvještaju talijanskog ministra finansija vidi se, da su troškovi za suvozemnu vojsku i flotu u Italiji, od početka rata do kraja mjeseca decembra 1915. godine iznosili 6419,6 tnilijona, od koje svote odpadaju 913,8 milijOna za flotu. Na ime je troškova za vojsku i ftotu u Italiji za vrijeme rata potrošeno više nego li u miru za isto vrijeine u istom cilju 4,9 milijarda. Pravi ratni troškovi Italije u 1915. godini su 3744,7 milijona; a ostala svota novaca potrošena je za ratna pripremanja za vrijeme neutralnosti. Kongres talijanskih republikanaca. B a s t, 5, fcbruara. Javlja se iz R i m a: Ovdje je morao danas započeti kongres talija nskih republikanaca, ali ga je viada zabranila u zadnji čas. Bezuspješna ruska ofenziva. Težak položaj neprijateljskih četa. Nikakav vidan uspjeh. Berlin, 5. februara. Ratni dopisnik „National Zeitung“-a javlja sa ruske granice: Svi vojni stručnjaci ruskih listova raspravljaju o ruskoj ofenzivi u Besarabiji i južnoj Ga- I iiciji, i ako zvanični ruski izvještaj, koliko je god mogućno, izbjegava, da govori o borbama tt ovom 1 kraju. „Ruski Invalid“ piše, da su borbe poslijednjih dana izvanredno tnučne, jer je poslije mraza nastupilo lijepo vrijeme i drumovi su, polja i putevi potopljeni vodom i slcoro neprohodni. Čete, koje su spremne za napad, zbog nepovoljnog vremena imaju da se bore sa neopisanim teškoćama, i s toga nisu mogle ni da postignu neki vidni uspjeh. Sada su ruski napadi znatno i oslabljeni, jer je, kao što vele „postignut glavni cilj ove ofenzive, i neprijateljske j čete povučene su koliko je god bilo tnogućno sa balkanskog bojišta.“ „Birževija Vjedomosti" objavljuju razgovor sa srpskim poslanikom u Petrogradu, S p a 1 a j k o v i ć e m, koji je izjavio, da je ruska ofenziva u Besarabiji od velikog značaja za Crnu Gorti i za Solun. Snažnim ruskim napadima na besarabijskoj fronti i u Galiciji, spasen je Solun^ od velike opasnosti. „Denj“ megjutim upozorava na to, da je i pored ruske ofenzive neprijatelj postigao znatne uspjehe prema Ćrnoj Gori, ai u Arbaniji počinje neprijatelj, da žnje nove uspjehe. ,,R it s k o e S I o v o“ energično ustaje protiv glasova talijanskog novinstva, koje je sa ironijom govorilo o 1 ruskoj ofenzivi i namjerama glavnog ruskog vodstva. Tako nalazi pomenuti list nečuveno je, da jedan talijanski list rnože sa podsmjehom da govori o rttskoj ofenzivi, i da za nju kaže, da je završena bez ikakvog vidnog uspjeha. Pooštrenje cenzure u Rusiji. Stockholm, 5. februara. Ruska je vlada ođ 1. januara pooštrila postupak za ocjepljenje Rusije u pogledu razmjene pisama sa inostranstvom, jer cenzura nije u mogućnosti, da pregleda sve. Jedno novo naregjenje za putovanje je povečalo globu za uvoz štampanih spisa, inostranih novina i rukopisnih vijesti na 3 mjeseca zatvora ili 3000 rubalja novčane kazne. Šta više, oni koji se od vlade u naročitoj misiji šalju u inozemstvo kao delegati moraju, pored onih od nje, i iz inozemstva sa sobom donesene dokumente, imati i iscrpne dokaze od vlasti. Odcijeplenje Rusije od inozemstva Christiauia, 5. februara. iz Petrograda brzojavljaju: Prema vijestima ,,Djena“ u Nižnij Novgorodu i u Petrogradu uhapšeno je dvadeset spekulanata sa životnim natnirnicama. Dvanaestoro od njih prodavali su brašno po šest rubalja više od cijene, koju je vlada utvrdila kao maksimalnu. Megju ovim kajišarima su trojica počasni gragjani Nižnij Novgoroda, i članovi gradskog odbora za snabje-

vanje životnim namirnicama. „Riječ“ saopštava, da je ministar trgovine iznio prijedlog, po kome 132 induđustrijska preduzeća imaju đa se premjeste iz Petrograda u unutrašnjost zbog oskudice uglja. Selidba tvornica izvršiti će se na račun državne kase. Ruska vlada zabranila je još četiri lista, megju njima i radnički list „Novgorodskaja Misl“, ranije poluzvanični list „Sjevernoji Slovo“ i naprednjački list „Tambovski Listok“. Izdavač i urednici „Revalskija Izvestija “ tthapšeni su i osugjeni na velike kazne. Opšta čežnja za mirom. Beč, 5. februara. „Korrespondenz Rundschau“ javlja iz H a a g-a : Jeđan neutralac, koji je prispio iz R u s i j e priča, da se u Rusiji za sada ne primjećuje revolucionarni pokret, ma da se ističu znaci r a t n e z a m o r en o s t i. Njemu nije poznato, da li to dolazi od oskudice u časnicima ili od opasne potrebe pušaka. Od tri milijona Ijudi satno je jedna polovina milijona snabdjevena oružjem. Ističe se opšta čež n j a z a m i r o nt. Ruski prepad na Dunavu. K. B. Bukarešt, 5. februara. „Univerzum" javlja, da su kod Tulcea 1. februara poslje podne brod Trajan, i njeg šlep George, koji su plovili pod grčkom zastavom od Galca nizvodno Dunanov: kod Reni-a zađržane od ruskih topovnjača, koje su oba broda pozvala, da doplove u Renj, radi pretresanja. Oba broda pobjegla su na rumunjsku obalu. Ruske topovnjače slijedovale su im u rumunjske vode i tražile su uzaludno, da oba broda dogju u Reni. Zatim je momčad sa topovnjača nasilno odvttkla brod „George", i tek poslje dužeg pretresanja tt Reni-u pustila ga. Zatim su oba broda nastavila put. Hapšenja u Petrogradu. H a a g, 5. februara. Za ruske odnose je karakterističan slijedeći izvještaj „Ruskoga Slova" : U Petrogradu je izvršeno više pretresa kuća i hapšenja. Poznati su političari Mjakotin, Vodovozovi bivši članovi đutne Bramson, Gicki i Kopitski tthapšeni. Policija je u dva sata po ponoći upala u njihove stanove, posjela je sve ulaze, i svaktt stvarčicu do najtnanjih sitnica pretresla. Ništa kompromitujuće nije nagjeno. Nepoznati su razlozi njihovog hapšenja. Iste noči uhapšeno je još 48 lica pod optužbom, da pripadaju revolucijonarnoj organizaciji. Oni će imati da odgovaraju po § 102. ruskog kaznenog zakona. Englezi zloupotrebljavaju holandsku zastavu. K. B. B e r 1 i n, 4. febrttara. Wolffov brzojavni uređ saznaje još ove pojedinosti o n a p a d u jednog engleskog krstaša, koji je plovio pod holandskom zastavo m, na njemačku podrnornicu : Podtnornica je datim znakom pozvala brod, koji je plovio pod h o I a n d s k o m zastavom, da pusti čamac, kako bi se tnogle ispitati hartije broda. Sigurnosti radi podmornica se je opet spustila u vodu i posmatrala kroz periskop brod. To je bio brod, koji je hvatao oko 3000 tona, kao sasvim običan tovarni brod i ništa na njemu nije tttoglo, da se primjeti sumnjivo. Sa strane se jasno moglo pročitati ime „Melanie". Kada je pođmornica, udaljena od priiike za 1000 metara od broda izišla na površinu, otvorio je brod pod holanđskom zastavom jaku vatru iz dva topa srednjega kalibra i iz više mašinskih pušaka. Pođmornica je satno još naglim silaženjetn u vodu, mogla da se spase. Brod je još u dva tnaha pucao na pođmornicu. Za sve vrijeme ove akcije bio je pod holandskom zastavom. Holandski je brod pod imenom „Melanie" nepoznat. Megjutim po Lloyd-ovint spiskovima postoji jedan engleski brod toga itnena, a on hvata 3002 bruto tone. U vezi sa tim je karakterističan ,i izvještaj „Havas“-a od 28. januara, u konte se javlja, da je francuski jtaoružani poštanski brod „Plato“, iako nije bio napadnut, ttpravio vatru na jednu podtnornicu, i kako se tu veli, potopio. Govoreći o ovom slučaju francuski admiral Lacaze izjavio je dopisniku „Petit Journal“-a, da su francuski trgovački brodovi dobili izričnu n a r e db u, da u slučaju ako i ne bttdu napadnuti, otvore vatru na svaku neprijateljsku podntornicu. Uspjeh na ušću Themse. K. B. Berlin, 4. febrnara. Wolffov brzojavni ured javlja: 3! januara i 1. februara potopila je njemačka podmornica