Beogradske novine

Broj 30.

9. marta 1916.

Beogradske Novine Beograd, četvrtak

Prilog

Narodna privrjeđa. Nove mirnodobne industrije centralnih vlasti. U prošlom broju našeg lista smo donijeli članak j o ratnoj spremnosti centralnih vlasti, iz koga se vidi, koliko su ništavne nade entente da će ona moći blokadom i sprečavanjem dovoza sirovine osujetiti proizvodnju ratnih artikala. Kako se pak ententa još sad oruža, da poslije borbe oružjem otvori privrjedni rat j protivu centralnih vlasti, to je potrebno utvrditi, da bi i takav rat morao ispasti samo na njenu štetu. Prije svega, kao što je poznato, zabranjen bi bio uvoz njemačke i austro-ugarske robe, pa bi se onda učinio sporazum, da Engleska, Francuska i Ru- j sija ne smiju zaključiti nikakvi trgovački ugovor sa Njemačkom i Austro-Ugarskom bez zajedničkog pristanka. Što su Austro-Ugarska i Njemačka prodavale u Engleskoj proizvode u okrugloj vrijednosti od 2 milijarde, to se ta okolnost inra pripisati isključivo priznatoj cijelishodnosti od strane engleskih kupaca. | Engleska ima dosta slabo razvijenu kemijsku industriju, jer joj nedostaje sistematski naučni pređhodni rad. Nijedna druga zemlja ne može joj naknaditi ove proizvode. Zabrana njemačkog uvoza pogodila bi dakle životne uslove engleskog gospodstva. Sporazumi o trgovačkim ugovorima padaju sami sobom, jer ih Rusija nikad nebi mogla održati. Veza izmedju Austro-Ugarske i Njemačke s jedne strane i Rusije s druge strane, može se remetiti carinskim smetnjama, ali se ne mogu nikad raskinuti. Kojim se putem može trgoviuski saobraćaj sa Engleskom, Francuskom i Amerikom poboljšano unaprediti? Da !i bi se možda imao zamijeniti teški vodeni put neposrednom željezničkom vezom ? — Vrijednost ruske inostrane trgovine iznosila je u god. 1913. ukupno 2800 milijuna rubalja. Od toga je sama Njemačka uzela 1095 milijuna ili 38°/ 0 ; Engleska 337 nrilijuna rubalja ili 6‘V 0 ; Francuska 157 milijuna rubalja ili 3"j,. Pri ovakvom računskom primjeru duhoviti engleski trgovački vještaci moraju se ujesti za usne. O zabrani uvoza iz centralnih država ne može dakle biti govora ni za siučaj, ako bi đržavnici, koji ove čudnovate planove kuju, još u opšte imali prilike da mjerodavno govore, kad se bude uttvrdjivala buduča trgovinska politika. Živa plovldba Duuavom. „Ungarische Post“ javlja: Ploviđba Dunavoin je ove zime podržavana gotovo sasvim bez teškoča. Ladje i šlepovi svih parobrodskih društava mogli su stalno raditi, i mnoštvo robe, — poglavito žito i kukuruz, — koja se na ovaj način prevozila, dostigla je nenadmašni uspjeh. Naročito vozni park dunavskog parobrodskog društva i ugarskog riječnog i pomorskog parobrodskog društva bio je neprestano zauzet. Oba društva su već sada primorana, da umnože znatno svoja saobračajna sredstva i naručuju mnogobrojne nove ladje kod svojih i tudjinskih brodarskih radionica. 1 plovidba je na donjem Dunavu sada u punorn toku.

čovjeka. Snabdjeveni plavim naočarima, koji će spriječiti, da nam očnji vid nfe malakše, čekamo mi sa zategnutošću trenutak, kada će se peć otvoriti i izliti srebrena rijeka. Sad će, sad! Tako sjajan nije ni jedan vodopad planinski. To su rastopljene zvijezde sprovedene kroz čistilište. Nježno teku bijele vode dolje u crveni bazen, dugo, dugo. Sad se obrazuje na spoljnjem okviru sjenke, a izliv postaje sve lakši, sporiji i tamniji. Jedan se čovječuljak usudjuje, da sa štapićem usnemiri taj izliv, pa onda opet teče bistar i jasan. Samo mlazevi ostanu. Jedan drugi golijatski čekrk zahvata sa svojim šapama sud i odnese nešto u stranu, te se malo oliladi. U tom medjuvremenu je prostor ispunjen od malih brežuljaka. Tu su još razni oblici obrnuti, koji se drže usijani, kako za tim ne bi prsnuli. Ali je masa još suviše vreia. Kao brižljiva majka što čuva svoje mezimče, tako se vrela čorba prelije u drugi sud, pa se onda sadržina bazena preruči u drugi sud i tek otud lije u prepravljene forme, koje se zatvorene sa pepelom, u svojoj sopstvenoj topioti peku. Čekrcl se udale, peći su zatvorene, sve je mirno. (Nastaviti će se).

Povećanje njemačkih duvanskih dažbina. Iz Berlina se javlja: „Norddeutsche Allgemeine Zeitung” iznosi osnovu zakona o povećanju duvanskih dažbina. Očekuje se čist prihod od 209,600.000 maraka, dakle za 72,600.000 maraka, više no do sada. Od ratnog dodatka na cigaretni porez očekuje se prihod od okruglo 87,000.000 maraka, tako da će višak cjelokupnog prihoda iznositi po predračunu 159,600.000 maraka. U ovom zakonskom planu utvrdjeno je izmedju ostaloga i ovo: za nepreradjeni lisni duvan treba carina na težinu da se podigne od 85 maraka na 130 maraka po metarskom centu. Carina za preradjen duvanski list treba za 55 procenata, za mrkvu za 43, za sječeni duvan za 57 procenata, da se povisi, a za duvan za žvakanje i burmut, da se udvosruči. Na cigare će se povisiti carina na 700 maraka, a za cigarete na 1500 maraka po centu. List od duvana, preradjen i nepreradjen kao i cigare podležu osim propisanoj carini još i carinskom dodatku od 65 procenata od Vrijednosti. Za cigare, koje su uvezene putnim saobračajem, iznosi carinski dođatak 1700 maraka po centu. Mjera ratnog dodatka na cigarete iznosi za niže poreske obveznike 20 procenata, za više poreske obveznike 25 procenata od najveće maloprođajne cijene.

Treći talljanski ratni zajam. Holandske novine donose objave talijanskih kon- j zulata u Holandiji, kojom pozivaju na upis za treći t a 1 i j a n s ki 5 , ratni zajam. Rashodni kurs je utvrdjen sa 97 Zajam če se izdati u novčanicama od 100, 150, 1.000, 2.000, 10.000 i 20.000 lira po redovnom kursu. Isplata ovog zajma biti će poslije mjeseca ja- j nuara 1925., a prije 1. januara 1941. godine.

Oskudica uglja u italiji. Naredbom kraljevskog državnog namjesnika opunomoćava se ministarstvo, da poviši tarifu na željeznicama i brodovima za putnike, prtljag i robu i to za 10° n; i da se izvjestan broj vozova, odnosno brodova ustave. Ove su mjere preduzete zbog oskudice u uglju. Amerikansko-skandinavska trgovina pod engleskom kontrolom. Britansko poslanstvo javlja, da je otvoren jedan uređ, koji će izdavati uvjerenja za izvoz amerikanske robe u skandinavskim zemljama.

CAROIJELLINEK DR. S. 0. JAMSTVOM 8eč I. Deutschmeisterplatz 4. rodužnice: Bodenbach, Budapest, Haibstadt i Trst preuzimaju prevoze sviju vrsti u balkanske države. Upute badava.

SVAKI BROJ

„BEOGRADSKIH NOVINA“

prodavati će se u Beogradu i u krajevima posjednutim od c. i kr. četa po cijeni od u Hrvatskoj, Slavoniji, Bosni, Hercegovini i Dalmdciji po cijeni od u ostalim zemljama austro-ugarske monarhiji po cijeni od ...

01 6 „ 10 „

a u Njemačkoj po cijeni ....

io phL

Mjesečna predplata staje:

za Beograd i posjednute krajeve

50 ilčl.

za Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Bosnti i Hercegovinu .... za ostale zemlje austro-ugarske monarhije 80 „ K1-20

za Njemačku .

11-

u Kr. Milsnovo] ui. 4-9 preto pta „KOLOSEOMA", dobila je veliku partiju cipela i čarapa muških, ženskih i dječijih, mast i gumu za §§ obuću, pertle i t. d. §§ :: PRODAJA EN GROS i EN DETAIL :: c 144

Preporučujem Bakalskim railnjaia razne vrste Chokolade i FondantBonbone; sve vrste pirinča, kafe, zejtina, salame, konzerva, riba it. d. —— ■ po umjerenoj cijeni. Zeny Tajtazak cl45 bakalska i deiikatesna radnja Knez Mihaiiova ul. br. 37, pređje ,,Šonda“.

Civilna predstava u c. i"kr. Kinopozorištu (pregjašnji ,,Koloseum‘‘. Petak, 10. marta 1916. godine. Program : 1. Putne slike (prirodno). 2. Bijeli jelen i crni orao (drama). 3. Prokleta buva (komično). 4. GROFOV SiN (drama u 4 čina). 5. Traži se pas — čuvar (komično). 6. Polidor u svome stanu (šaljivo). Početak predstave u 3 i u 5 sati poslije podne. Blagajna je otvorena na 3 i sata pred početak :-: predstave. :-: Pridržava se pravo promjene programa. :-: Djeca ispod 14 godine bez pratnje starijih ne mogu prisustvovati predstavi.

Mojini mušterijama. Potraživanja MAST! bila su toiiko velika, da nisam bio u stanju zadovoljiti ih. U buduće potruditi ću se da se, uvećanim zahtjevima odazovem po umjerenoj dnevnoj cijeni. Zeny Tajtazak Kolonijalno-delikatesna radnja. Predje ,,Šonda“ Kneza Mihajla ui. 35. c 205

Moja kemička čistiona i bojadisaona odijela, opet je za moje mušterije otvorena. Anion Kellner

Bojadisar i kemički čistilac. BE0GRAD, Zelcni venac br. 14. Tvornica: DUŠANOVAC, KRALJEVA UL. 16.

Firma St Sasson Zemun gospodska ul. 19. preporučuje svoje bogato stovarište Ansichtskarte, Feldpostkarte, hartija i niruberške robe. Cijene su Vrlo niske.

Gospodinu

Nikodiju Stefanoviću gjeneralu Zdrava sam i ništa ne brini. Javi se ako možeš.