Beogradske novine
V'
uiutaiv'
Beogradske Novlne
21. niarta 1916.
Broj 38.
„Sadanji dani označuju spomen-ploče novoga razvića budućnosti bugarskog dr-. žavljanstva. Vlada podastire komori ovaj predlog s patriotskim uvjerenjem, za uspomenu bugarskih apostola Cirila i Metodia, koji su porijeklom iz one Makedonije, na čije slavno oslobodjenje treba uvijek da potsjeća.* Ministar predsjednik izjavio je dalje, da je se bugarski narod dužnost svoje zahvalnosti caru oslobodiocu u dovoljnoj mjeri odužio. U svakom gradu u Bugarskoj ima dosta znakova, koji na prošle historijske dogadjaje potseća. Sad je došlo vrijeme, da se radi na načelu utvrdjivanja jedne jake bugarske narodnosne ideje. Na osnovu toga je vlada i zakonski prijedlog o uvodjenju gregorijanskog kalendara izradila, da Bugarsku više približi saveznicima. Ministar predsjednik dao je izraza nadi, da će komora nov tok stvari sa razumijevanjem predusretati". Ovo je savršeno razračunavanje sa Rusijom i u političkom i u kulturnom pogledu. Rusija je godinama sa njenim „Zaslugama“ za oslobodjenje Bugarske i na kraju ne samo da je mirno gledala, nego i aktivno tome doprinijela, da se Bugarska u svojim narodnosnim pravima izigra. Došlo je, dakle, doista vrijeine, da se ruskom šajloku zdere s lica maska dobročinitelja i pri svakoj prilici sa bezobraznom nasrtljivošću presentiranu zadužnicu baci u lice. Jedan akat oslob o d j e n j a od carskog „oslobodjenja" izvršen je u Sofiji, pošto je bugarska narodnosna ideja i kultura od staralaštva maglovitog panslavizma i azijatske nekulturnosti oslobodjena. Da je sa ovom emancipacijom skopčano i jedno zbliženje centralnim vlastima, kao što je i sa uvodjenjem gregorijanskog kalendara izražena, samo je logično sljedstvo oslobodjenja, koje je zaslužilo da se sa gledišta političkog, isto tako toplo pozdravi, kao što kulturnom izgledu, i inače u kulturi vrlo naprednom, bugarskog naroda, pripada. * # * Fiasko talijanske ofenzive. Austro-ugarski generalni stožer javlja, da su talijanski napadaji na austrougarske položaje na Soči obustavljeni. Tko pozna onu opreznost, koja je glavni urednik carsko-kraljevskih komunikeja, znade, da je Cadorna izgubio svaku volju za napad. Jednakom brzinom, kojom se je odlučio za napad, istom ga je brzinom prošla svaka volja. Ne boli nas glava, da doznamo razloge, jer smo u ovom ratu naučili, d* od entente ne zahtijevamo ni malo stvarnosti. Glavar talijanskog generalnog stožera imaće sigurno svoje opravdane razloge, koji su ga i ovaj puta prinuždili deset hiljada svojih vojnika bez koristi žrtvovati. On je morao znati, da je prelom austro-ugarskih položaja danas jednako nemoguć, kao i prije. Nije li ono 700.000 vojnika,koje je Cadorna izgubio u prijašnjim borbama i bitkama na Soči dovoljno visoka školarina? Ili je Cadorn* htio pokazati gospodi ministrima, da je zaista nemoguće štogod izvojevati na Soči. Moguće, da je Cadorna htio ovim napadima priteći u pomoć Francuzima kod Verduna, da ih odtereti. Kako rečeno — posve je ravnodušno, koji su razlozi rukovodili talijansko vojno vodstvo, da je opet žrtvovalo deset hiljada svojih vojnika. Glavno jest, da je i peta talijanska ofenziva ostala bezuspješna, pa Cadorna nije ništa postigao, nego oslabljuje svoje vojske, što medjutim svako u Itatiji znade i osjeća.
Austro-UgorsKo. Poginuo sin baruna Harkany-a. K. B. Bukarest, 19. marta. Sin ugarskog ministra trgovine HJa rk a ny-a, pogodjen neprijateijskim kuršumom, poginuo je na besarabijskom frontu.
držljivošću, ipak organizam pronevjeri svojim manjim Ui većm pokretom pravo stanje živčano. Pa kako Ijetač, ne samo moralno, nego ni fiziološki ne smije biti doveden u iznenadjeje ovaj ačn ispitivanja ostaje još nepovoljan i podleži boljoj presudi. Letač ne smije biti zamren i mora biti naviknut da svakoj nesreći u oči pogleda. Njegov sklop tijela mora se odvići svakog uzbudjenja. Dosadanja iskustva, do kojih su došli Francuzi, dozvoljavaju nekoliko norama da se Ietač može upotrijebiti. Radna izdržljivost njegovih ručnih mišica mora 150 đo 200 kilogram-metera iznositi, a da se ritam pokreta ne usporava, što pretskazuje početak iscrpljivostt Razlike vremena izmedju primjećavanja gubitka ravnoteže i reakcie na primjedbu, može biti 15 ili 23 sfotini đio jedne sekunde. Dalje, ne sme nastupiti normalna organska reakdja, koja dolazi uslijed drhtanja ruku i bržeg disanja. Ona mora u trenutku, kađ se primjeti svoj maksimum postići i ne smije se dalje ispoljavati. Fizološki ispit avijatičara mora imati neoospornu sigurnost kako bi se za službu letača mogli upotrijebifi doista samo sposobni Ijudi. Francuska šablona. Kako poznat« fr*mcnska šablona cvjeta u vojsci, slika divno slijedeć* priča koju uzimamo iz pariskog „Matin-a*: Jedan saobraćajni auto stoji nepokretno n* iskraju Montrouge-a. „Benzina je nestaloj, objašnjavao je šofer grdeći svoga tvrdicu go-
Vazdušnl saobraćaj Beč—Budlmpešta. Kao što „Fremdenblatt* doznaje, u toku su pregovori, kojima je cilj, da uvedu pravilan vazdušni saobraćaj izmedju Beča i Pešte. U ovu cilj biće napravljena leteća mašina slična onim letećim mašinama, koje se u ratu tako dobro primjenjuju. Ovaj v a z d u šni omnibus prevoziće 8 do 10 lica odprilike za dva sata od Beča do Pešte, odnosno od Pešte do Beča.
BolRoMke vilesti. Tursko sanltetsko ministarstvo. Po jednom zakonu, koji su odobrili komora i senat stavlja se sanitetska uprava — koja je do sada bila pod ministarstvom spoljnih poslova, — a do kapitulacije je njome upravljao internacionalni savjet, sastavljen poglavito od poslanika stranih sila, a sa glavnim zadatkom da nadgleda putovanje muslimanskih hadžija, i na izdržavanje propisanih karantina je pak ova uprava sa svim ostalim sanitetskim dužnostima spojena u jedno naročito ministarstvo. Ministar ovoga novog ministarstva biće dosadašnji ministar unutrašnjih djela. Pod novo ministarstvo potpada i sudsko-medicinska služba.
Turski dementi. (Naročitl brzojav „Beogradsklm Novinama') Carigrad, 20. marta. Glasovi, onaročitim težnjama Turske za mir na osnovu ispitivanja stanja, označuju se kao izmišljeni. Rukovodni turski krugovi odbacuju samu pomenu o tim namjerama, sa odvratnošću. Dojran — bugarskim vojnicima. Sofija, 20. marta. Opština grada D o j r a n a riješila je, da sav čist prihod ribolova, kao i jedan dio ribe, ustupi bugarskim vojnicima, koji su na bavljenju u Dojranu. Srpska vojska. Lugano, 20. marta. Dok su talijanski listovi još koliko juče pisali, da je završeno sa reorgani| zacijom srpske vojske na Krfu, vidi se iz jednog pisma sa Krfa, objavljenog u „Stampi“, da je položaj te vojske očajan i strašan. Od 30.000 sasvim mladih novaka, koji su jz Srbije bježali ka obali Jadrana da bi se tamo reorganizovali, propalo je uz put 15.000, 6.000 je umrlo od gladi na obali i samo 9.000 je, već sasvim iznurenih, ukrcano na brodovlje J i prevezeno na Krf. Ali ovim nesrećnicima, koji su se hrranili đuže vrijeme samo travom i korjenjem, bila je na Krfu prije svega potrebna ljekarska pomoć. Medjutim te pomoći uopšte nije bilo. U većini slučajeva bio je samo po jeđan Ijekar za hiljadu, koji su umirali, i tako se desilo, da i od onih srećnih, koji su prešli na Krf najveći dio nije ostao u životu. Posvednevno talijanski bolnički brod „San Francisco di Assissi*. nosi lješeve mladih vojnika na otvoreno more i baca ih u talase.
Iz entente. UertJun. Oštra kritika francuskog uljepšavanja. Privatni brzojav „Beogradskih Novina' Ženeva, 20. marta. General V e r r a u x najoštrije kritikuje izvještaje francuskog vrhovnog zapovjedništva i izvodi: Od početka njemačke ofenzive primorani su Francuzi, da sepolako ali stalno povlače. Francusko ratno vodstvo dosljedno kaže: da su napuštene oblasti bile istaknuti položaji. Ali je istina, da Nijemci lijepo i j lagano opasuju spoljni pojas tvrdjave , Verduna.
ljivo troši. „Deset litara dnevno, — žalosno je tQ, gdje najmanje potrebujem 25. Kako ću se sad* vratiti u karažu. N* to dohuji jedan vojni auto kojim je upravljao j*d*n vojnik inteligentne spoljašnosti. Kako on ugleda nevolju svoga civilnog kolege, z*ustavi i st*vi mu dragovoljno na raspoloženje potrebnu kolićinu benzina, ne htjevši za to ■zeti ni jedan centim nagrade. „Ipak je bolje, smiješio se on, da ga poklonim nekome, kome je potreban, nego da ga prospem u kanal“. „Da prospete? začudi se šofer, benzin?! Benzin, koji je sada tako skup i koga u Parizu jedva nešto ima?* ,Ja sam na to prinudjen, objašnjavao je ratnik mirnim glasom, inače bih bio kažnjen. Svako jutro kad ostavljamo karažu, napuni se rezervoar benzinom. Da li se mnogo ili malo vozi, sve je jedno. Jasne naredba glasi, d* mora svaki auto, biti providjen sa jednakom količinom benzina. Ali teško tebi, ako se pri tvome povratku otkrije raa samo još jedna kapljica benzina. U očima šefa, na taj način izgleda, kao da nisi svršio svu svoju vožnju. I ti moraš onda, da bi ti s«vjest bil« mirna, da otvoriš svako veče rezervoar i prospeš sav preostali benzin. Skupocjena tečnost putuje doduše u kanal, ali je šef zadovoljan. Počasni doktori privrednog fakulteta na bečkoj univerzi. Car je odobrio riješe| njem od 4 ov. mj., da profesorski kolegijum privrednogfakulteta na bečkojuniverzi dž počasni doktorat pri- i vrednog fakulteta nadvojvodama F r e d r i- | cku i Eugenu kao i pruskom maršalu Augustu Pl. Mackensenu.
Padom Verduna pada 1 francuska vlada. Berlin, 20. marta. „B. Z. a. M.“ javlja iz Amsterdama: Kako” se saopštava iz Londona, izjavio je francuski ministar unutrašnjih djela MaIoy, da će nesumnjivo u slučaju pada Verduna odstupiti i francuska vlada. Dva engleska vojna zbora kod Verduna? Ženeva, 20. marta. Prema vijesti „Temps“-a dva zbora engleske vojske, od prilike u jačini od milijun ljudi, uvedeni su u borbene redove kod Verduna. Verdun i Solun. Berlin, 20. marta. „Tirnes" piše: Nijemci će skoro opet nastaviti svoju oiensivu kod Verduna, već i zato, da bi vezali čete entente i tako sa zapadnog bojišta uticali na akciju kod Soluna. Navodno premještanje Sarrail-a za Verdun. Bukarešt, 20. marta. „Dreptateia“ javija iz Meke: Ovdje se sa upornošću održava glas, da je general Sarrail iznenada napustio Solun. On je otišao preko Brindizi za Francusku, gdje je pozvan jednim brzojavom francuskog vojnog zapovjedništva, da preduzme zapovjedništvo nad vojskom kod Verduna.
Polltička kriza u Rusiji. Raspušta nje dume ili promen a v 1 a d e. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina) Rotterdam, 20. marta. Odstupanje ruskog ministra unutarnjih poslova Hvostova, označava početak vrlo važnih promjena u ruskom kabinetu. Izgleda, da će neizdržljivi politički i privredni položaj pripremiti novo orijentisanje ruske politike i misli se, da se zato očekuje odluka krune, da li će se duma raspustiti ili će nastupiti potpuna promjena kabineta. Stranka velikih knezova, na čijem vrhu od zauzeća Erzeruma opet stoji Ni k o 1 a N i k o 1 a j e v i ć, razvija živu agitaciju za raspuštanje dume i uvodjenje d i k t a t u r e. Odstup ruskog ministraunutarnjih djela. K. B. Petrograd, 20. marta. Carskim je ukazom dignut sa svog zvanja na vlastitu molbu ruski ministar unutarnjih djela Hvostov. Drugim se carskim ukazom naredjuje, da ministar predsjednik Stflrmer preuzima i lisnicu ministra unutarnjih djela. Rasteća neradost rata medju ministrima. (Naročitl brzojtv „Beogradsklh Novina*.) Stockholm, 20. marta. U dumi je Savijenko okarakterisao volju u ruskom ministarstvu kao neradost rata. On je rekao : „V 1 a d i v a ž i ovaj rat kao nesumnjivo izg u b 1 j e n, o čemu ljudi, koji rukuju, vrlo malo brige pokazuju. U kabinetu nema ni jednog, koji se interesuje za pobjedonosni svršetak. Opšta riječ, koja se n*glašuje:boljejedatise pobijediti od centralnihvlasti, nego li od unutrašnjihneprijatelja. Zato kruže u najuplivnijim krugovima liste sa pozivima za zaključenje mira. Baron T a u b e podnio je ponova opširnu poslanicu za što skorašnijim mirom sa Njemačkom. Opsadno stanje na Kavkazu. Stockholm, 20. marta. Povodom bakurskog dogadjaja, na Kavkazu je objavljeno opsadno stanje. Telefonske su veze oštećene, saobraćaj brzojava i pisama strogo cenzurisan. O svemu tome u Petrogradu ništa se ne zna. Odlaganje francuskog parlamenta. Ženeva, 20. marta. Listovi B r i a n d-a zahtijevaju što brže odlaganje parlamenta za duže vrijeme, da bi se spriječili ponovni potresi ugleda francuske uprave u ratu. Francuski razorač potopljen. Francuski zvaničan izvještaj. K. B. Paris, 20. marta. Zvanično sejavlja: Torpedni razorač „Renaudin*, potopljen je 18 o. mjes. od neprijateljskog podvodnog broda.- Tri časnika, medju njima i zapovjednik sa 44 m'ornara nestali su. Dva časnika i 34 mornara spašeni su od francuske torpednjače, kojaje „Renaudin* pratila. Cadorna u Parisu. K. ,B. Lugano, 19. marta. Pariske vijesti javljaju : C a d o r n a : će sutra prispjeti u Paris, pa će zatim otputovati na nekoliko dana u London, da vodi pregovore o pitanju municije. Poslije ovoga on će se vratiti u Paris, gdje će sa Salandrom i Sonninćm učestvovati u velikim konferencijama četvornog sporazuma. Ove vijesti sa talijanske strane nijesu potvrdjene.
Nnjnouije Hrzoiuune uijesti. Odllkovanje junaka od Douaumonta. K. B. Magdeburg, 20. marta. „Magdeburger Zeitung*-u javljaju, da je car kapetana van službe Haupt-a i poručnika pl. Brandis-a, koji pripadaju pješadijskom puku velikog kneza Friedrich Franz von Mecklenburg Schwerin broj 24. koji su sa svojim četama prvi ušli u utvrdjenje Douaumont, odlikovao sa redom pour le merite. Uspjesi podmornica. Berlin, 20. marta. „Wolffov“ ured saznaje sa nadležnog mjesta o pitanju podmornica : Prema saopštenjima, koja su do sad prispjela od 1. do 18. marta potopljeno je devetnaest neprijateljskih brodova s a 40.000 t o n a. Švedska i Rumunjska. Berlin, 20. marta. „Berliner Tagblatt" javlja iz Stockh o 1 m a: Švedska otvara sada svoje specijalno poslanstvo u Rumunjskoj. Dosadašnji švedski poslanik u Beču barun Beck-Friis odputovao je u Bukarest, da podnese kralju Ferdinandu akreditive kao poslanik Švedske. Otvaranju švedskog poslanstva u Rumunjskoj pridaje se najveći značaj jer zajednička energična akcija obiju zemaija drži Rusijustalno u šahu, ićak upovoljnomtrenutkumože blagotvorno da utječe na zaključenje evropskoga inira. Povratak rumunjskog poslanika u Sofiju. Sofija, 20. marta. Rumunjski poslanik u Sofiji gospodin Derussi, koji je bio pet mjeseci na odsustvu, vratio se na svoju redovnu dužnost u Sofiju. „Tubantia" potopljena od Engleza. K. B. KtJln, 20. aarta. „Kolnische Volkszeitung" javlja sa zapadne granice: Razni sigurni svjedoci tvrde da su one noći, kada je „Tubantia" potonula prije i poslije njenog potonuća opaženi engleski podmorski brodovi u blizini „Noordhinder" - a, svjetioničkog broda. Pošto se s pravom može uzeti, da su ove dvije stvari u vezi, to postoji vjerovatnost da je „Tubantia“ iz još nepoznatih uzroka, od Engleza pot o p 1 j e n a. Dement holandske pomorske uprave. K. B. Amsterđam, 20. marta. Po londonskom „Lloyd“ izvještaju o potopljenju „Palembanga“ javlja se iz Haaga, da holandska pomorska uprava ništaotomenezna. Šta više ona je dobila izvještaj, da je „Palembang” u subotu u 9 sati prije podne prošao pored broda „Noordhinder". Englesko lukavstvo na moru. Lažne vijesti Reuterovog u r e d a. K. B. London, 20. marta. Po jednoj vijesti Lloyds-a je holanski brod „P a 1 e m b a n g“ 6674 tona veliki, torpedovan u Sjevemom moru na putu u Javu. Posada se spasla. Wolffov uied kaže: Pošto je „Palembang" potonuo, to on sigurno nije torpedovan već je naišao na minu. Briga o regrutaciji u Engleskoj. K. B. London, 20. marta. U jučerašnjoj sjednici donjega doma izjavio je podtajnik parlamenta Tenerand, da ne može obećati da se sposobni mladići ispod 19 godina ueće poslati na front. Za sada se niko ispod 19 godina neće uzeti u vojsku. Venizelos za neutralnost. Sofia, 20. marta. Venizelos je izjavio svojim stranačkim prijateljima, ako bi danas došao na upravu zemlje, mogao bi da vodi samo politiku neutralnosti, naročito s obzirom na zauzeće Srbije. Željeznica Solun—Florina. Sofija, 20. marta. Prema pouzdanim vijestima primljenim iz Atene, francuske čete posjele su željezničku prugu S o 1 u n-F 1 o r i n a. Zatim su razorili i jedini poljski brzojav kod FI o r i n e, koji je vezivao Grčku sa Evropom. Sada je vrlo otežaao primanje vijesti iz Atene. Brzojavna veza izmedju Sofije i Pešte. Poštansko i brzojavno ravnateljstvo namjerava u najskorijem vremenu da veie Budimpeštu i Sofiju brzojavnom žicom sa najusavršenijim aparatima. Podržavljenje Putilove tvornice. K. B. Pctrograd, 20. marta. Zvanično se sadpštava, da su P utiiove tvornice prešle u državne ruke. Ove su mjere imale osnova u ovim : Neprekidne vojne narudžbine rasle su u tolikoj mjeri, da je tvornica bila mnogo uvećana, jer je uložen veliki državni novac, tako da je vlada morala rukovodstvo toga preduzeća prenijeti na sebe. To je
| izvršeno u toliko prije, što ovako veliko poduzeće, izvršujući porudžbine vojne i pomorske, za vrijeme trajanja rata bolje je, da je državno, nego li privatno poduzeće. Interesi dioničara zajemčeni su potpuno sa jednim zakonom. Ma da predjašnja uprava preduzeća sada sa njome ne upravlja, ona će ipak ostati u tome svojstvu da zastupa iiiterese dioničara, koje će po okončanoj državnoj upravi ponova sa njome raspolagati. Političko podrivanje u Belgiji. Pismo guvernera Bissinga K. B. Brfissel, 20. marta. Generalni gouverner Belgije pl. B issing uputioje kardinalu Mercierpismo, u kojem on, u kardinalovoj poslanici za vrijeme posta sadržanoj, čisto politička istraživanja naiazi, odsudno se ogradjuje i obilježava kao neodgovornim, da se kardinal na jedan stvarno otvoreni protivrječan način neosnovanim nadama na ishod rata raspaljuje. Sa takom samovoljom prenosi lakovjerni narod u jedno štetno uzbudjenje i odvodi k tome, da se upravi aktivno ili pasivno odupre. Generalnigouverner, nasuprot tome, svoju dosada upražnjavanu dobroćudnost od sada će svakom potstrekavanju neprijateljskog raspoloženja protiv legitimnog autoriteta okupirajuće siie, nepopustljivo goniti. On je tvrdo riješen, da ne trpi više u budučnosti, da kardinal, zloupotrebljujući svoj visoki položaj, izvodi politička draženja, za koje svaki obični gradjanin mora biti pozvan na odgovor. On najzad zabranjuje kardinalu, da se u i budućnosti bavi politikom.
Srpski državni statistički zbornici. Sofija, 20. marta. U Sofiju su donešeni svi zaplijenjeni srpski državni statistički zbornici. Kršćani u Palestini. Carigrad, 20. marta. Grčki patrijarh u Jerusalimu poslao je brzojav, kojim oprovrgava rasprostiranje zionamjernih glasova o zlostavljanju kršćana u Palestini. Naprotiv u brzojavu ističe ljubaznost vlasti, naročito časnika i vojnika kojima odaje svaku hvalu.
Grnd i okolico. Iz unutrašnjosti. Pišu nam iz Trstenika: Danas je otišla iz Trstenika posljednja partija izbjeglica, oko 240 na broju od 2200 bjegunaca, koji su se krajem oktobra bili zatekli u Trsteniku. Ostalo je još samo nekoliko porodica iz Šapca, Valjeva i Obrenovca, ali će i orti uskoro biti vraćeni svojim domovima. Trstenik je mala varošica od 2400 stanovnika, ali ih sada nema više od 1200. Varošica je u vrlo lijepom položaju, kraj desne obale j zapadne Morave, a u neposrednoj blizini i čuvene i veoma posjećene Vmjačke Banje. Stanovništvo je mirno i lojalno predusrelo ulazak austro-ugarske vojske i bilo na usluzi vojnim vlastima. Vojne vlasti to su umjele da ocjene i prvi zapovjednik mjesta u Trsteniku gospodin major Schubert pri svome odlasku o Božiću to je naročito istakao u svome oproštajnora govoru u opštinskoj kući. Vojne vlasti su se iskreno i neumorno trudile, da ublaže narodu sve teškoće rata i taj blagotvoran rad ne osjeća se samo u varošici Trsteniku, već i u cijelome srezu trsteničkom i narod nema dovoljno riječi da iskaže svoju zahvalnost predstavnicima vojnih vlasti, kako onima, koji su ranije bili tako i sadanjima. Ne znamo kako je u drugira srezovima, ali mime savjesti i najiskrenije možemo reči, da je trstenički srez uzor sreza. Blagodeti nepristrasne, vrijedne i savjesne vojne uprave nisu samo osjetili domoroci već i izbjeglice, koje su se teškoga crca rastavile od Trstenika, ali ih je potreba, da se vrate svojim domovima primorala da napuste ovo mjesto. U pogledu čistoće, sanitetskih mjera, staranja o sirotinji nema se šta više i bolje poželjeti. Jedini je nedostatak ovoga kraja, što je on od prirode siromašan, da su mnoga sela i u mirno doba morala donositi hranu iz Pomoravlja, pa čak i iz Podunavlja. Ali vojne vlasti uz pripomoć vrijednog i zauzimljivog predsjednika opštine energično rade, da i tome zlu stanu na put. U toku mjeseca februara imenovani su učitelji i učiteljice u cijelome srezu trsteničkom i većina je škola otpočela rad, a neke će ovih dana početi, Čim budu opravljene škol$ke zgrade. Svakoga dana život dobija ovdje svoj normalan tok, privredni i trgovački poslovi ae razvijaju, vlasti razvijaju svoju energiju na dobro naroda, te se nadamo, da će se askoro izliječiti sve štetne posljeđice rata. Ql. Izlaz gradjanstva n jutru. Od 19. marta dopušteno je naredbom redaratvenog predsjedništva, da gradjani mogu održati u jutru izlaziti iz svojih domova. Broj stanovnika u Beogradu. Svakim danom u Beogradu je sve veći broj stanovnika. Izbjegli Beogradjani vračaju se posvednevno svojim kućama. D3nas je u Beogradu skoro broj stanovnika kao u mirno doba prije rata. Kanalizacija Beograda. Carsko - kraljevsko vojno - gradjevinsko odjelenje popravilo je, od početka svoga rsda, ne manj^nego 36 slomljenih cijevi u glavnom kanalu. Za izvodjenje ovog rada moralo se nanovo postaviti 334 metra cijevi od 100—450 mm u prečniku, Takodje i