Beogradske novine

veliki politički pretres i u toku koje će uzeti riječ i državni kancelar. Špljunaža u Belgiji. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina') Amsterdam, 22. marta. Kod jedne u Belgiji pritvorene špijunBke družine nadjeni su papiri, iz kojih se Vidi, da je nekoliko članova te družinestojalo u tijesnoj vezi sa karđinalom Merciezom. Oni su u službi belgijske viade prenosili preko holandske granice pisma. Kardinal se poslužio tim uhodama, koji su izmjenu pisama sa belgijskom vladom dostavljaii. Govori se, da će kardinal biti prinudjen, da svoju rezidenciju premjesti u Havre. Poziv Bernarda Shawa za nepremeno zaključenje mira. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina') Rotterdam, 22. marta. Amerikanska štampa donosi jedan poziv Bernarda Shawa, kojim se on traži da se nepremeno zaključi mir, kog smatra za neophodnu potrebu Engleske. Sve dotle neće zavladati prari mir, dokle god Engleska, Francuska i centralne vlasti ne sklope jedan savez. Toj ligi pridružiče se i ostale države. Engleskoj je potrebna snaga Njemačke, jer od suviše jake Rusije, ona se nema ničemu nadati. Shaw osudjuje upotrebu đivljih naroda na strani Engleske i Francuske i veli, misao me ogorčava, što je jedna kulturna rasa od senegalskih crnaca i Gurka obrazovala jednu vojsku, da se bori S protivu druge kulturne rase. Umrli. K. B. Beč, 22. marta. | Danas su ovdje umrli poznati historijski slikar Christian Griepenkerl, koji je radio i na jednom djelu ukrasa bečke dvorske opere, i znameniti pozorišni arhitekta Ferdinand F e 11 n e r, koji je u zajednici sa svojim prijateljem Helmer-om više od pedeset pozorišnih zgrada sazidao u Austro-Ugarskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj, Rumuniji i Rusiji, pa i kraljevsko zem. kazaiište u Zagrebu.

Carsko-kraljevsko korarsko lapovjeamštvo za okolinu Beograda: Miloš Veliki 20. Intendantura carsko i kraljevske vojne generalne gubernije: Kralja Milana 50. Carsko-kraljevsko ženijsko ravnateljstvo: Kralja Milana 81. Carsko-kraljevska etapna pošta za Beograd: Miloša Velikog ul. 18. C. i k. kotarsko zapovjedništvo za grad Beograd.

Sjevero-afrlkansko pitanje.

Prepirka oko medvedje kože. (Naročiti brzojav ,Beogradskih Novina*) Lugano, 22. marta. Sporazum izmedju Engleske i Italije o misirskom pitanju, kao i odkaz Italije na svoja prava u Maroku, smatra se J kao dokaz o tome, da Engleska i Francuska poiažu važnost na to, da Italiju još J za rata opredijele u sjevero-afrikanskim ! odnosima i da time docnije zahtjeve izbjegnu. Nemiri u Portugalijl. Ulične borbe i uzbune. (Nar. brzojav .Beogradskih Novlna*.) Amsterdam, 22. marta. U Engleskoj iz Portugalske stigli privatni brzojavi govore, da je posljednjih iana tamo bilo ozbiljnih nemira. Rojaliste i radnički savezi suzbili su na najoštriji način 'vlađu. Kad su vojne vlasti opkolile skupove radničke, nastale su borbe izmedju radnika i vojske. Vojnici su odricali poslušnost I nijesu htjeli, da se prihvate oružja. Novi. pukovi, koji su trebali da zamjenu vojnike buntovnike, nijesu došli. Sada je za buntovničke krajeve zemlje objavljeno opsađno stanje. Dovozi životnih namirnica obustavljeni su u zemlji, uslijed čega je nastupila velika skupoća. U portugalskim pristaništima prispjele su tengleske ratne brođarice.

€rnd i okolica. Doputovali. Medju iglednima, koji su se juče vra■ tili u Beograd, nalazi se i gosp. Mita L uk i ć, direktor državne trgovačke akademije, i Nikola B o ž i ć, protojerej beogradske saborne crkve. Tabia sa adresama carsko-kraIjevskih vlasti. Gotovo svako u Beogradu prinudjen je danas, da se obrati na urede carsko-kraljevskih vlasti, što česjo nailazi na teškoće, jer nijesu svima poznate ulice i kuće u kojima su smještene ove vlasti. Mi lzlažemo u slijedećem, listu onih vlasti, kojimaje ejedište u Beogradu. Spisak se ne može pohvaliti potpunošĆH, ipak sadrži natpise najvažnijih carsko i kraljevskih vlasti. Ratne carsko i kraljevske vlasti smještene su u slijedećiin alicama: Carsko-kraljevska vojna generalna gubernija za Srbiju: zgrada Uprave Fondova. Carsko - kraljevsko zapovjedništvo mosne brane grada Beograda: Bosanska 63. Carsko-kraljevsko mjesno i etapno zapovjedništvo: Miloša Velikog ul. 2. Carsko-kraljevsko oružnlčko zapovjedništvo: Kralja Milana ul. 47. Carsko-kraljevsko redarstveno predsjedništvo: Gračanička 22. Carsko - kraljevsko redarstveno povjereništvo: Knjeginje Ljubice 2. Carsko-kraljevski redarstveni prijavni ured Knjeginje Ljubice 2. Carako-Kraljevski ured za izdavanje pasoša: Knez Mihajlova 48. Garsko-kraljevska redarstvena ekspozitura: Njeguševa ul. 69. Carsko-kraljevsko okružno zapovjedništvo: Knez Mihajlova 19. Carsko-kraljevska požarna postaja: Kraljev trg 17.

Kalđrmfsanje Beograda. Jako napuštene ' ulice grada Beograda zadale su carsko-kraljevskom vojnom gradjevinskom odjeljenju veliko polje posla. Radom označenog odjela opravljene su do sada več neke ulice, i sada su takove, kakove nikada do sada nijesu bile. Tako je do sada novo kaldrmisano ili samo popravljeno 20.000 m. Opravljen je i kej na pristaništu, ulica koja vodi etapnom mostu, veliki dio Karagjorgjsve, Nemanjine, Knez Miloševe, Studeničke i Krunske ulice. Drvena kaldrma u ulici Kralja Milana je takodjer dovedena u red.

Carsko i kraljevskl monopol duvana. Kao što je poznafo bili su za osvojenu Srbiju, odnosno prodaje duvana, izdati nionopolski zakoni slični onima u Austro-Ugarskoj. U samoin gradu Beogradu otvoreno je nekoliko carsko i kraljevskih prodavnica dtivana. Juče je prvi put učinjen prestup ovog zskona. Zbog neovlašćene prodaje duvana moralo je carsko i kraljevsko redarstvo da uapsi jednu civilnu osobu.

Objava. Da bi se tispješno sprječavalo širenje pjegavca, ukazuje se neophodna potreba, da se ne internirajit samo bolesnici u zaraznu bolnicu, nego i sve one druge osobe treba izolovati, koje su došie u dodir sa bolesnicima ili onima, za koje se sumnja da imaju pjegavac. Ova mjera predostorožnosti služi opštem đobru i zaštiti stanovništva. Svski čovjek je dužan tome se povinovati. Ko se usprotivi izvodienju ovih uredaba, ili pokuša, da ih izbjegne, biće interniran, i najstrožijom kaznom kažnjen. Carsko i kraljevsko kotarsko zapovjedništvo za grad Beograđ.

nopšftnjc o nesialims. 96. Javlja se gospodji Dsni D j o n i ć i njezinoj majci Zorki Vukičević, Kosovska ulica br. 29, da se njen rnuž Uroš nalazi u Francuskoj u Rouen-u. 97. Dr. Jefta Dedijer, docent universiteta javlja svojoj ženi Milici, da je žlv i zdrav. Neka mu se javi na sdresu : Geneve, Rue de 1‘EcoIe de Medecine, N. 10/1 cher M. Compte. 98. Joca Kljaković, profesor iz Negotina, izvještava svoju žena Antoniju, da je došao u Zenevu radi liječenja i moli je, da se javi, da bi joj mogao poslati novsca. 99. Živki P o p o v i č, udovi u Kosovskoj Mitrovici, javlja njezin sin Milan, da je zdrav u Zurichu, Gletcherstrasse 62, 100. Famiiiji VaSić U Nišu, Neraasjina ulica br. 10, javlja njihov brat Vlajko, da je zdrav i moli da mu se jsve preko Iista. 101. Mika K. Janković, apotekar u Kragujevcu, traži svog sina Kostu-Kokan M. Jankoviča, koji je otišao sa stalnom vojnom bolnicom šumadijske divizije i posljedni put je vidjen u Prizrenu, odakle je otišao put Skadra. 102. Kosta P. Kurtović u Šapcu, traži Djordja P. Kurtoviču i Pavla K- Kurtoviča, kandidata farnsacije iz Šapca. Obojica su se prije deset nedjelja javili zađnji puta iz Podgorice. 103. Dragomiru S. M a k s i m o v t ć u. bankarskom činovniku u Berlinu javlja se, da se njegova rodjaka Andja M. Maksimović nalazi u Velikom Orašju, kuda je iz Oparića otputovala na 8. ov. m. 104. Kaja udova Radivoja Tueakov i ć a iz Kragujevca, taoli svakog, ko bude znao šta o njenom sinu Branisiavu Tucakoviću, gimnazisti, koji je otišao pred vojskom i o kome đo sada nije ništa čula. Saopštenja neka se Šalju majci, Kraljevska uiica br. 13, Kragujevac. 105. Zora U. Vukomanoviču Beogradu moii za izvješće ako bi neko znao gdje se nalazi njen mttž Milan Vukomanović, činovnik ministarstva finansija. .58 106. Dr. Aleksa Matejić (Mesarović i Pavlović) moli prijatelje u Švajcarskoj, da ga izvjeste, gdje se nalazl Ilija Jovičić, vinarski trgovac iz Beograda i da mu jave, da je kod njegove kuće sve u redu. 107. Stana Vučković moli svoje prijatelje u Ženevi, da je izvijeste, gdje se nalazi njen muž Jovan i da mu jave, da je ona sa djecom i sestrom zdravo stigla u Beograd. 108. Siniša Popović, zarobljenik u Braunau i. B., javlja Aleksi Popoviću u Negotinu: Zarobijen sam i zdrav. O meni se ne brini. 109. Emilija Raša u Zagrebu, Daga ulica 19, pita gdje se nalaze Mirko Jovan'o v i ć sa ženom Julljanom, koji je prijt stanovao u Beogradu, Avalska ulica br. 7. 110. Pavlija, supruga Milana Marinkovića iz Valjeva, javlja svom mužu, da je primila vijesti o njemu preko uredništva. Zdrava je i sa djecom u Valjevu u istom stanu, gdje je i prije bila. Pita muža, da li je s njime i Velja. 111. Milutin i Miladin U r o i e r 1 ć, Nikola, Budimir, Aleksandar i Cvetko B eli čić zdravi su u Ženevi, Rue de Berne 1. 112. Tomislav Čižnek iz Siska u Hrvatskoj, traži svoju sestru Ljubicu Čižnek,

Beogradu. 113. Milivoje V. Živković, bivši upravnik pošte i telegrafa u Gornjem Milanovcu, javlja svojoj porodici, da se nalazi živ i zdrav kod advokata Žike P e t r o n ij e v i ć a u Gornjem Milanovcu. 114. Nedi Trajković u Jagodini javlja gospodja Dana, prijateljica, da su oni svi dobro. To isto važi i za Cveieta, Tasu Neginog, Dobru i Svetu majora, Branu, Mileta, Tozu i Svetozara. 115. Dafina Petrović javlja svojima da se nalazi u Beogradu zdrava. 116. Miša J o s i m o v i ć, trgovac iz Šapca, koji sada živi u Beogradu, Skopljan| ska ulica br. 2, moii za izvještaj o njegoI vom sinu Miki. Isti je vidjen u Skadru, ali se ne zna gde je dalje otišao. 117. Gavrilo Radenković, trgovac iz Beograda, moli svakoga za izvještaj o njegovim sinovima Radenku i Mihajiu, koji su preko Prizrena otišli s namerom da odu u Italiju. 118. Milutinu G1 i 8 i ć u, trgovcu u Šapcu, javija sin Mile Glišić iz Ziiricha, da je potpuno zdrav i van svaks opasnosti, ali treba novaca. 119. Čedomiru Arandjeloviću u Ženevi, Švajcarskoj. Vaši roditelji, žena i n ovorodjena ćerkapo imenu K a t a r i n a, su zdravi i vesele se na vaša pisma. Roditelji i žena vas mole za novac. Svi su zdravi u Beogradu. 120. Nikodije Petrović, student iz Niša, javlja svojoj parodici da je živ i zdrav u Beču, Wahringerstrasse 166-19. Brat Vita je u Buđimpešti, VI. Arena uiica 51. Javite se preko „Beogradskih Novina“. 121. Moli se svako ko bi zuao gdje se sada naiazi Vojisiav Dj. R a j i ć. činovnik osiguravajaćeg društva iz Beograda, da o i tome obavijesti Sofiju Pavlović u Beogradu, Kosmajska ulica 54. 122. Milanu Antonoviću, arhitekti, Hotel „Beatus“, Ziirich. Izvještava se u odgovoru na njegovu karta, da su svi članovi porođice Kovačevića i Ristićau Beogradu. Moli se, da javi preko uredništva ovog lista, gdje se nalaze Belka i Stojanova sestra. Ako može neka izvijesti Djuru, da njegovoj ženi treba novaca. 123. Katarina R o s i ć javlja svome sinu Viajku Rosiću, profesoru, da je došla kući u Beograd, Bitoljska ulica 60 i moli, da joj se što prije javi preko uredništva ovih novina.

pPl Bilansa „Semperita". K. B. Beč, 22. marta. Austro-amerikansko društvo za produkciju gume d. d. „Semperit* objavljuje svoju bilansu za godinu 1915. Čisti dobitak iznaša 2,135.345 kruna. Dividenda iznaša 12‘ 2 postotaka ili 25 kruna prema 16 kruna u prošloj godini. Glavna skupština ugarskog bankovnog i trgovačkog d. d. K. B. Budimpešta, 22. marta. Pod pređsjedništvom predsjednika ravnateljstva grofa Emerika K a r 0 1 y a održana redovjta giavna skupština Ugarskog bankovnog i trgovačkog d. d. jirimila je predlog ravnateljstva, da se od čistog dobitka od 6,854.003 krune isplati diridenda od 23 krune po dionici. Osnivanje ugarskog d. d. za produkciju zemljanog plina. K. B. Budimpešta, 22. marta. Osnivajuća skupština ugarskog d. d. za produkđju zemljanog plina, biće buduće nedleljc. Bilansa DarmstSdtske banke. K. B. Berlin, 22. marta. U prošloj godini postigla je Darmstadtska banka čisti dobltak od 8,719.199 maraka. Isplsćivaće se 5 postotna dividenda prema 4 postotaka u prošioj godini.';; U ProUeino sllanjs n 'Bosni Kiri”'7 I Godina 1916. nij£ bila u svojoj žetvi povoljna za Bosnu 1 Hercegovinu. Prema tome su izgledi za jesenju sjetvu bili vanredno nepovoljni; pa i kakvoća sjemena za proljetno sijanje bila je nepovoljna, tako da je zetnaljska vlađa morala ući u novu pcriodu 1915.|15. sa velikom zabrinutošču. Položaj se je još bitno zaoštrio i ušljed toga, što je jesen 1915. bila bogatija kišama i drugim padalinama nego ii jedna jesenja perioda pošljear.jih 25 godina. Na poljima i oranicama mogao se do kraja novembra u Hercegovini zasijati samo tek najmanji dio, a u Bosr.i se nije moglo zasijati baš ništa. Zemaijska vlada pobrinula se je za sve, da se sijanje u što večem opsegu provede, no sve ove vladine brige uništilo je ncpovoljno vrijeme, tako da smo -krajem novembra stajali pred neutješnom situacijom, da ne možemo posijati nikakvih ozimih usjeva t. j. prvo žito za hljeb u narednoj godini. Položaj se je iznenada promijenio. Niz lijepih dana, koji su počeli u novembru i trajaii do Božića, omogućiše, uz okolnost, da je sve već odavno bilo pripravljeno, dobavijeni plugovi, osigurana tegleća marva i t. d., da se je odmah moglo intenzivno početi sijati u cijeloj zemljt i ovaj put sasvim radini narod počini čuda, pa smo mogli posijati površinu, koja ne zaostaje mnogo iza normalne, sa ozimom pšenicom i ozimim ječtnom. Zimsko vrijeme, u kome je mladi usjev dugo vremena bio bez zaštite sniježnog pokrovca i bez zaštite bio izvrgnut smrzii, izazvalo

skog usjeva. Na sreću ova se je zabrinutost pokazaia kao neosnovana. Početkom blažeg vremena pramalječa, počeće sada i poslovi proljetnjeg sijanja. Kako je čitaocinia poznato, održana je kod zemaljske vlade na 6. 0 . mj. konferencija poljoprivrednih činovnika i oružničkih krilnih zapovjednika, koja se je bavila ovim predmetom. Učesnici su dobili tamo tačna uputstva, kako će trebati organizovati i provesti sijanje. Direktive zemaljske vlade mogu se u kratko ovako sastaviti. Osnovna misao cijele akcije jeste, da se po mogućnosti svo urbarno zemljište u Bosni i Hercegovini obradi i zasije. Pri tome se svakako prije svega moraju izlučiti one površine, koje se prema načinu obradjivanja našega naroda moraju ostaviti kao ugarene njive za pnšu marve, jer su morala osiati nenadjubrena. No ove površine dolaze baš dobro ušljed napašanja i uslirani naroda proizvodnjom marve, od koje se dobiva meso, pa time isto tako služe težnji, da se zemlja učini sposobnom, da svojim sredstvima izdrži u svjetskom ratu bez pomoći izvana. No buduči da je velik dio muških radnih snaga uzet u ratnu siužbu, a preostali, kad bi im se prepustilo obdjelavanje samo vlastitih zemljišta, ne bi mogli nikako svu proizvodnu površinu zeniije oplođiti, to bi se moralo na mjesto pojedinačnog gospodarstva uvesti skupno gospodarstvo. To se radi putem naše stare slavenske ustanove, rnobe, koja udružuje sve radne snage jednog sela, jednog mjesta u zajednički rad, pa tsko postizava najviši efekat koristi iz raspoložive radne snsge. U praksi se to rađi ovako: Kotarski ured povjeri u svakoj općini i u svakom selu jednom boljem poljodjelcu provadjanje mobe. Ovaj treba da u dogovoru sa mještanima utanači dan i sat početka posls, kada se moraju sve radne snage seia sa svojoin marvom, piugovima i ostalim orudjem oknpiti na odredjenom mjestu, a iza toga početi rad. U koliko se uslijed razlika tla ukaže potreba, da se pojedine parcele kasnije obrade, to će takodjer odrediti vodja mobe. Stoji na voiju pojedinom posjedniku, da svoje njive obradi prije nego što moba to učini, no čiin svrši svoje radove, mora učestvovati sa svim svojim radnim i teglečim snagama u zajedničkoj mobi. Zemljišta porodica, čiji su hranioci otišli na vojnu dužnost, isto tako i zemljišta, siromašnih težaka, inače prvenstvo pri obradjivanju. Općenito moba radi badava. No u koiiko u selu ima stanovnika, koji su uzdajući se u _rad mobe prodali svoju marvu, sijeno ili druge zalihe, da tako ne bi morali služiti zajednici, to će ovaki nametnici morati neumoljivo platili otpadajuću nadoknadu troškova. Pa i posjednici, koji neće sami da obrade svoja zemljišta iz Jijenosti, nemarnosti, moraće nadoknaditi troškove. Begluke, koje njihovi posjednici ne budu mogli obraditi ušljed oskudice radnih snaga, obradiće takodjer moba, a posjednik će za to dobiti u kinetskom odnosu uobičajeni hak. Sav će taj posao kontrolirati oružnici i to tako, da vazda mognu iste patrole ići u isti revir i ispitivati tačno koliko je posao napredovao. Ali su neki krajevi u zernlji izjavili, da ne će moči opet ni tim putem zajedni£kog rada, mobom savladati taj posaO, pa js tu vrhovno vojno zapovjedništvo pokazalo osobitu susretljivost, da če se moći za te krajeve uzeti ratni zarobljenid. Svakako je vrlo teško pitanje, kako će se zarobljenici smjestiti i hraniti, a osobito kako će se smoći troškovi za upotrebu ratnih zarobijenika. Ali i te, se poteškoče nekako saoći savladiti, prilagodivši ih lokalnim prilikama. To jest, zarobljenici će biti zasad smješteni kod oruzničkih postaja u četama od oko 20 ljudi i tamo će se opskrbljivati. Odatle idu po redu i 011 a mjesta gdje se moba mora nadopuniti poiaočnim silama. Svako če to selo morati zajednlčki nabaviti za opskrbu potrebne životne namirnice (ovce, svinje, telad, kruh, sir itd.) Što još treba troška, to će se podijeliti na obradjene njive i anslogno kao kod mobe utje'ati. Pošto pri tome siromašni i najsiromašniji naravno nijesu u stanju, da smognu troškove, što na njih otpadaju, onda će te troikove zasad kreditirati kotarske pripomoćne zalđade. Ti će se troškovi tek poslije žetve naknaditi ili, u koliko su skroz neutjerivi iz drugih sredstava definitivno nađomjestiti. Isto će se tako moći većim dijelom pribaviti tegleća marva, što je za to treba, susrctljivošću vojne uprave, koja je u tom pogledu dobila od Njegove Preuzvišenosti zemaljskog poglavara strog naputak. Daće se naime u zajam besplatno raspoložive sve tegleće sile iz konjušarna i bolnica i iz vojničkih klaonica seoskom pučanstvu, koje će ih morati vojničkom eraru opet vratiti, kad dovrši sadjenje. Zemaljska uprava misli, da će se takvom organizacijom težačkog posla moći ne samo obraditi njive, nego da će se takodjer u pravo vrijeme i na izdašan način moći provesti i obradjivanje vinograda i sađnja duhana. A da se što bolje osigura uspjeh posla, naručeni su takodjer ntotorni plugovi u inozemstvu i podijclien veći broj gvozdenih plugova medju seljake, a s tim će se dosta prištediti na radniin i teglećim silama. U mnogom se je pogledu činilo, da je sad zgodan čas, da se ove novotarije uvedu. Interes, što ga pučanstvo protivno prijašnjem indiferentismu pokazuje, daje nade, da će naši veleposjednici sigurno uvidjeti i uvijek držati na pameti, kakovu korist nosi upotreba motornih plugova a naši seljaci, kakovu korist imadu od posla s modernim, našim specijalnim potrebama posve prilagodjenim gvozdenim plugovima. Uvedenjem boljega orudja za njive

ruza i krumpira. Tako se može upotrebljavati orudje za okopavine i s tim silno mnogo prištediti radnim silama, što ih ima, ženama i djecom može se, kad se upotrebljaje to orudje, mnogostruko više učiniti, nego što se inače učini s ručnim orudjem. Gdje pučanstvo ne če još da nabavi takvih sprava kojima se prištedjuju posao, onda se naravno moraju pritegnuti u najširem opsegu sve radne sile, što ih ima, da se savladaju poslovi, koji su skopčani sa sadjenjem, a kasnije s kulturom bilja (pljeviti, okopavati, zagrtati i t. d.). Nužda vremena nam zapovijeda, da se pri tom ne može uzimati obzira na dosadanje navike muslimanskog ženskog pučanjtvs, a pošto te navike nisu, kako pozvani tumač ustanova kurana, sadašnji reis-ul-ulema izjavljuje, nikako osnovane na vjtrskim propisima, potegnuče se u sve spomenute posiovc i muslimanske žene i djeca u potpunoni opsegu. Samo se po sebi razumije da se pri tom mora u svakom slučaju posve uzeli u obzir na sve želje istih, naročito što se tiče toga, da se ove radne siie odijele od drugih radnika. Aii se nikako ne može trpjeti, da se ikoji sloj pučanstva izmiče zahtjevima ozbiljnog vremena Što se stavljaju na sve. Najveća je poteškoća kod provedbe sadjenja i sijanja nabava semena. Akoprem naš seljak običaje i 11 najtežcm položaju ipak vazda rezervirati potrebno sjeme za minimum sijanja, opet su skrivile poteškoće nabave životnih namirnica u mjesecu decembru i januaru, da se je i ova pošljednja rezerva u mnogim krajevima potrošila. Ali i u onim krajevima, gdje je ostalo sjemena iz prošlogodišnje žetve, želcti je, da se promjeni kvalitativno loše sjeme. Susretljivošću obje vlade, napose ugarskog ministarshm poljoprivrede, biće zemaljskoj vladi sigurno moguće, da isto tako kao za aprovizaciju pučanstva potrebno žito, takodjer pribavi izvana potrebno žito za sjeme. I uz najbolju volju svih mjerodavnih faktora opet ne ide tako glatko ta nabavka, kako bi se bilo željelo, jer su se n. pr. saino u pošljednje doba unesrećile neke transportne ladje sa žitom na Dunavu, a ni promet na granici Rumunjske, odakle moramo pokrivati najveći dio potrebe, ne ide od ruke tako glatko, da se može u potpanom opsegu vazda i osigurati ono, što treba, pa na pošljetku nije moguće vazda u željeno doba doprema do mjesta, gđje ga treba. Zbog toga je zemaljska vlada bila prisiljena, da po krajevima prisilnim rekvizicijama sabere žito, koje je tu, a lcoje je zgodno za sijanje, da bi se upotrebilo u drugim krajevima, gdje se već može sijati. Za oduzeto žito dobiće vlasnici hljebno žito u istoj količinu, tako da oni neće pretrpjeti nikakve štete u svom kućanstvu. Ova bi mjera ipak izgledaia stroga, kad bi se za ođuzeto žito davala najviša cijena, koja je statuirana za Bosnu i Hercegovinu, na primjer za ječam 32 K, pa kad bi se za naknadu rumunjskim kukuruzom tražila današnja cijena od 54 K Ova se je strogost ipak zaobišla tako, da će se sjeme preuzimati baš takodjer uz istu cijenu kao kukuruz, koji je dat za naknadu. Pa ipak se ne mogu ove strogosti sasvim izbjeći kod svih ovih prisilnih mjera. Rat, koji od svih gradjana zaraćenih dižava traži bilo kakve žrtve, dolazi u našem stanovništvu baš u tome obliku. Isporedivši terete, koje moraju snositi druge države i narodi, neznatno je prisilno provadjanje opisane mjere, jer ipak prihod i cjelokupna korist ove prisilne mjere neposredno dobro dolazi stanovništvu zemlje, koje se bavi poljodjeistvom. Dosadašnji uspjesi, koji su prošle godine postignoti istom mjerom i zdravi stnisao našeg naroda zaista jamče, da će se svjestan patriotske potrebe dragovoljno pokoriti naredienjima vlasti u stvari poslova oko obradjivanja i žetve, koji će organizovati na isti način. To se niora tim više očekivati, što smo do sada iniati mnogo prilike da iskusimo, da sav naš narod, kao i vodeći krugovi, prožeti mišlju ,mi inoramo, mi hoćemo, mi ćemo izdržati!"

Ententa iztnedju sebe. Slijedeća pričica, koja je „Matin“-udostavljena iz Nizze, baca značajnu svijetlost na plemenito društvo, koje su Engleska i Francuska sakupile oko sebe pozivoin gotovo sumnjivih saveznika: „Prije nekoliko dana, tako piše dopisnik iz Nizze pariskom listu, „priredili su srpski poslanici svečan ručak, na kome su učcstvovali prijnteljski gosti. Medju ovim gostima nalazio se i jcdan zaslužni crni princ, koji je porijekiom iz Borna u istočnoj Africi, 27 godiSnji crnac Ebraliim Kachala. Po ručku uđalji se srpski poslanik N i k o 1 i ć na trenutak, da uzme novčanik iz proljetnjeg kaputa, koji je visio u garderobi. Ali je novčanik, u koine je bilo 510 franaka, i š č e z a o iz kaputa. Strašno uzbudjen gospodin Nikolić vrati se u salu, gdje odmali saopšti neprijatnu vijest srpskom npravniku policije Milivojeviću, koji je takodje kao gost bio prisutan. Gospodin Milivojević, koji je u ovakovim slučajevima izgleda bio vrlo iskusan, tražio je od prisutnih, da se izvrši pretres odijela. Gosti rado na lo pristanu, samo se crnačk i p r i n c odlučno opirao. di izvrne svoje džepove. Kad su pak htjeli, da se i sa njegove strane obezbijede, nagne on u hitro bjegstvo.