Beogradske novine

ŽlvIJI rtrt pottmornica. Amerikanci i torpedovanje parobroda „Sussex“. K. B. Amsterđam, 29. marta. Ovdješnje novine javljaju iz Londona, da prema vijestima „Timesa“ iz NewJorka, Amerikanci danas više ne traže odlučnu intervenciju vlade radi torpedovanja parobroda „Sussex“, jer su svi putnici sa ovog broda spaseni. Bude li predsjednik W i 1 s o n tražio u senatu, da se prekinu diplomatski odnošaji sa Njemačkom, vrlo je dvojbeuo hoče li senat htjeti na to pristati. Pariska štampa i „Sussex“. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Pariska je štampa vrlo ogorčena radi potopljenja parobroda „Siissex‘. „Journal de Debats“ izriče bojazan, da ćeseratpođmornica još više proširiti. Potonuo parobrod „Express of Hidland“ K. B. Hoeck van Holand, 29. marta. Parobrod „Cormer“ našao je na putu iz Londona na otvorenom moru čamac sa 23 mornara medju njima kapetana parobroda „E x p r e s s ofHidland“, koji je naletjeo na minu i potonuo. Parobrod „Duiveland" naletjeonaminu. K. B. Roterdam, 29. marta. Nizozemski parobrod „Duiveland“ sudario se je 12 milja od engleske obale sa jednom plovećom minom, pa je potonuo za sedam minuta. Dva talijanska broda potopljena. K. B. Milano, 29. marta. Po izvještajima ovdješnjih listova pretrpile su brodolom talijanski Segel-brod „Viora“ na aigirskoj obali, i talijanski brod „Mausuetto“. 46.000 tona potopljeno. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Rotterdam, 29. marta. Prema londonskim vijestima potopljeno je u zadnji tri dana od podmornica brodova u ukupnom opsegu od 46.000 tona.‘

Oboljenje princa Mirka crnogorskog. K. B. Beč, 29. marta. Princ Mirko od Crne Gore, koji je od dužeg vremena obolio i do sada bavio u svojoj vili u Podgorici, tu skoro vratio se na Cetinje, gdje su mu ljekari hitno preporučili konzultovanje specialista i promjenu klime. Kako se govori, princ ima namjeru, čim mu njegovo bolesno stanje dozvoii, da ode u kakvo kupatilo. Srpska vojska u Soluitu. — Pokušaj obmane K. B. Atena, 29. maita. Novine objavljuju kominike ovdješnjeg srpskog poslanstva, da su sve vijesti o prevodu srpske vojske sa Krfa u Solun prerane. U Solunu ima sada samo iz prošlog vremena još osam hiljada Srba. Srbi ne će u rusku vojsku. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina’) Bukarešt, 29. marta. Srpski bjegunci u Rumunjskoj protestiraju najenergičnije protiv toga, da budu stavljeni u rusku vojsku, pošto na neutralnom zemljištu imadu i zaštitu protiv ovakovih odredaba. Izmedju srpskih izbjeglica i ruskih konzulata došlo je do čestih razmirica. Vazdušni napad na entente u Solunu. — Talijanski izvještaj K. B. Rim, 29. marta. Po jednoj vijesti „Agencije Stefani“ iz Soluna, bombardovali su jedan Zeppelin i

jedna eskadrila njemačkih letilica juče u jutru čitav sat pristanište i grad, kao i vojni logor saveznički. Prinesena šteta ograničava se na više žrtava civiinog pučanstva. Njemaćki vazdušni napad na Solun. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novtna) Lugano, 29. marta. Njemački je vazdušni napad na Soiun nanio veliku štetu. Bombe su pale na vojarnu i prefekturu. Filipescu ćuti. Bukarest, 29. marta. Filipesku ćuti kao zaliven o svojiin utiscima u Rusiji. Ne sarao vojne, nego i unutrašnje prilike u Rusiji, učinile su na njega najdublji dojam. Entente i Grćka. Protiv posade sjevernog Epira. K. B. Milano, 29. marta. „Secolo“ javlja iz Atene: Zastupnici četvornog sporazuma podnijeli su prekjuče ministru pređsjedniku S k u 1 i d i s u spomenicu, koja najprijateljskijim izrazima ponavlja odgadjanje grčke posade u sjevernom Epiru, ćija će sudbina biti označena na kongresu mira.

Heprijatelishi ratni izvještajl. Javlja se iz stana ratne štampe: Talijanski ratni izvještaj. Nova topnićka bcrba u odsjeku R ov e r e t a i gornjeg A s t i c a. Neprijateljski pokreti vojske ka ceritru V a 1 A s t i c o i dolazak vozova željezničkih na stanicu Caldonezro koji su bili nekoliko puta od naših topova pogodjeni. U gornjem Buttal-u napao je neprijatelj, po jakoj pripremi vatre i sa veiikim snagama položaje na malorne P a 1-u, gdje mu je pošlo za rukom da posjedne jedan rov. Jednim jedinim protivnapađom u dužini cijeioga fronta M o n t e Groce i Plockenpass sve do gornjeg P a 1-a povratili smo od neprijateiia strjeljačke royove kod Freikofelsattel i Passe del Cavallo, gdje smo zarobili 63 vojnika od toga 3 časnika. Na malom P a 1 u traiala je ogorčena borba 30 sati. Poslije šest žestokih napada, naša je pješadija probila u borbi sa bajonetom u izgubljene položaje, te ib je osvojila. Stotinama neprijatelja ostalo je na mjestu. Na ostaiim frontovima topovska borba, naročito snažna na visovima sjeverozopadnim od Gorice. Jutros su krstariie neprijateljske vazđušne letilice preko ravnice Plava i Soče s namjerom, da naše nazadue linije pogode i ćuprije oštete. Poduzece je potpuno osujećeno. Primorani vatrom našeg topništva, da ostanu u velikom visu, baciše letači nekoliko tuceta bombi. Ljudskih žrtava nema, niti je pričinjena kakva šteta. Sigurnim pogocima našeg oružja kod A i e 11 o oborena je jedna ietilica, jedan hydroplan u kanalima Grado. Treća letiiica bila je prirr.orana, da se spusti kod Pente della-friula Piave. Od šest letača zapovjednik je ubijen, a ostaiih pet zarobljeno. Francuski ratni izvještaj. 28. marta 3 sata poslije pođne. Istočno od M a a s e prošla je noć mirno. Zapadno od Maase i u okolici oko Malancourt kao i nizini Woevre-a na podnožju visina Maase biia je na obim stranama žestoka topnička vatra. U Lotaringiji napali smo iznenada kod šume P a r r o y neprijateljsko utvrdjenje. Posada je dijelom ubijena, dijelom zarobljena. Na ostalim dijelovima fronte nije se dogodilo ništa osobitoga. 11 sati po podne. — U Argonnima djeluje naše topništvo protiv neprijateij-

skih položaja sjeverno od La H^ystette i u odsjecima La fontaineCharmes-HauteClievauchee kao i u istočnom dijelu Argonna. Vatra upravljena protiv neprijateljske baterije u šumi Montfaucon prouzročila je eksploziju. Zapadno od Maase postala. je neprijateljska topovska vatra tječajem dana vrlo žestoka i bila je upravijena ponajviše protiv naših položaja oko Avacourta i Bethincourta. Oko 3 sata po podiie napala je njemačka pješadija u više kolona našu frontu H a uc o u r t - B e t h i nco u rt. Svi su ovi napadi odbijeni, a neprijatelj je pretrpio znatne gubitke. Istočno od Maase gadja neprijatelj iopovima na naše druge položaje. Oko VVoevre upravilo je naše topništvo žestoku vatru protiv najosjetljivijih položaja neprijateljskih. U V ogesima traje đosta živahan topnički boj, osobito oko Hartmannswei1 e r k o p f-a. Belgijski ratni izvještaj. Na položajima belgijske vojske nije se ništa osobitoga dogodilo. Pariska konferencija. K. B. Paris, 29. marta. „ M a t i n“ izvještava : Jučeranja sjednica zastupnika saveznika bila ,je posvećena pretresu vojnog stanja. Ministar predsjednik B r i a n d istakao je razloge, koji iziskuju potrebu j e d n o d u š n o s t i u pogledirna i pređuzečima saveznika. Po dovoljnoj izmjeni misli iznijeli su zastupnici saveznih vojska svoja gledišta, našto je zadovoljavajući sporazum o rukovodjenju operacije postignut. U sjednici su po podne bili osnovi privrednih pogodaba razjašnjeni. Z a k 1 j u č n o v i ćan j e. K. B. Paris, 29. marta. ,,Havasov“ ured javlja, dajejučer održana zuključna sjednica izaslanika sporazumnih sila: Ministar predsjednik B r i a n d zahvalio je sviina na zajedničkoj volji i radu. Frisutni pridružiše se jednodušno riječima predsjednika i izraziše svi nadu u konačnu pobjedu. Ministar predsjeđnik Briand naglasi.o je sa zadovolistvom iakcću, kojom su sva pitanja raspravljena, pa je izjavio, da će se i sva pitanja u budućnosti uvijek zajednički raspraviti. Konferer.cija je jednoglasno zaključila: Izaslanici sr.veznih vlada konstatuju potpunu zajeanicu svih želja, kao i potpunu medjusobnu solidarnost na svim ratnim frontovima, koja je učvršćena sporazumom izmedju generalnih stožera. Osigurana je zajednička privredna akcija i njena je organizacija uglavljena na konferenciji i postignuf potpun diplomatski sporazum, koji osigurava voljuza borbu do konačne pobjede. Vlade su savezničke zaključile soliđarno'svoje interese na privrednom polju provesti u praksi, pa su naložile privrednoj konferenciji, koja će se u skoro vrijetne obdržavati u Parisu, da stavi svoje predloge. Osnovan će biti stalni kornitet u Parisu, u kojem če biti zastupane savezničke vlade, a njegova će zadaća biti na svaki način spriječiti neprijatelju dobavu životnih namirnica. Konferencija je zaključila nastaviti akciju londonskog središnjeg tovarnog ureda i doskora naći srestva, da se jednako podijele transportna srestva. Na ovaj će se način jedino moči spriječiti dalje povišenje tarifa. Izigrana Crna Gora. (Naročiti brzojav „Beogradskih NovinaV) Ženeva, 29. marta. Na Konferencijama u Parisu nije bila zastupana i Crna Gora, ona je dakle izigrana. Ovo je jasan dokaz, da je kralj N ik o 1 a jednostavno zarobljenik sila sporazuma, jer je htio mir. Konferertcija saveznika u Parisu. K. B. Beč, 29. marta. Pod predsjedništvom ministra predsjednika B r i a n d a nastavljene su jučer prema vijestima iz Zeneve — u ministarstvu spoljnjih poslova konferencije saveznika.

nja, Szechenyijev drum, koji vodi od Bazijaša do Oršove. I on je sebi prokrčio put preko strmnog stijenja, z\i je dinamit jači nego pijuk Rirnljana. Širok i ugodan je druni Szechenyijev, koji se može s pravom nazvati najljepšim drumom na svijetu, jer je divan predjeo, krož koji on vodi. Duboko stisnuti izmedju stijenja bruje talasi plavog Dunava. Korito je stjenovito, puno je skrivenih čevrntija i pukotina, te je dosta neprijatno posmatrati s krova broda površinu vode, koja u hiljađe i hiijade kolutova vri i šušti. Bezbrižno bira brod sebi svoj put, pa i sam rijegov veliki i teški trup pođižu i poljuljkuju vodeni koluti. Teško onom plivaču, kog ovdje ščepa vodena sila. Nemilostivo bi ga odvukla u dubinu. Lijepom divljinom ukrašena je ovdje zemlja na obim stranama Dunava. Samo nekoliko malih sela zbilo se na nekiin mjestima, koja su stijen ( e osfaviie za pašnjalce i obradjivanje. Inače sve tiha, ćutljiva divljina. Stijenje se sve više zbližava. stješnjuje. Dunav na širinu od sto dvadeset metara, zbog čega je on primoran, da za svoju grdnu kolićinu vode rije sebi što dublje lcorito. Sto dvadeset metara je Dunav na jednom mjestu Kazana širok, ali je zato sto sedarndeset metara dubok. Pa ipak se na njegovoj površini vide koluti, koje dno tjera u vi6inu. Ovdje je reka dosta neprijatna i vrlo malo podsjeća na stari lijepi plavi Dunav, onamo daleko u nzšoj domovini, kome je vještak Johann Strauss posvetio svoju lijepu kompoziciju. Pa i samo je

stijenje divlje. Istina na njima cvjeta divlje orahovo drvece, lipa i jorgovan, ali se tako visoko nalaze, da su jedva pristupačni kozama i ovcama. Tamo više, u gustim šumama, koje se protežu visinom planine, caruju sasvirn spokojno vuci, lisice i medvjedi. Zar nije rijetkost, da se baš na kapiji izmedju istoka i zapada prostire takva divljina. O r š o v a. Mnogobrojni parobrodi i šlepovi na vodi. Vojnici u raenovrsnim uniformama kreću se po prLtanišnim postrojenjima. Nijernci, Turci i Bugari, sivo-mrki Ijudi — sredinom iz tihe divijine Kazanskog tijesnaca plovi brod u nemirrii vrtlog rata. I Oršova je važno mjesto za saobraćaj izmedju saveznićkih zemalja, neprekidno se kreću vozovi iz Njemačke za Austro - Ugarsku. Ovamo stiže ratni materijai, koji se odavde otpravija za Tursku i Bugarsku. Prošle godine bilo je ovdje mirno, tada su se još nalazili Srbi na njihoviin brdima, na kojima su visoko istakli poiožaje za svoje topove i držali grad pod prkosnom vatrom. Aii je poslije došao oktobar, a s njime neprekidna navala Austro-Ugarske, Njemačke i Bugarske. Srbi su iz njihovih prkosnih gnjezđa istjerani i prastari put je bio opet slobodan. Danas je Oršova opet puna radnog života. v Samo pola sata vožnjom kolima stižemo do ostrva Ada-Kale, te davno saboravljene predstraže istoka. Turske čamdžije prentsu nas na samo ostrvo. I ovdje vidimo akorašnju promjenu. Poslije Oršove, koja kipti od rada, vlada ovbje aavršen mir. Izmedju starih džbu-

njern obraslih zidina, negdašnje turske tvrdjave, vijugaju se tijesne uličice jedna u drugu, kroz koje prolaze jašmakom pokrivene žene, a pred malim kafanama sjede, sa istočnjačkom ravnodušnoštu, ljudi i srču svoju vrelu crnu kavu. Šta ih sa tiče rat, koji se tamo negdje u svijetu vodi. Samo jedanput pojavio se on ovdj.e u vidu jedne srpske bombe i udario u minare njihove džamije, inače su čuli o njemu iz vclike daljine. Za jedan trenutak metak ih je uznernirio, a sad opet mirno sjede, puše i srču kavu, i slave Aiaha i sultana u Beču Na južnom kraju ostrva, tamo, odakle ti vidiš ulazak u Djerđap, tamo, gdje Dunav prestaje biti habsburgški — tamo stoji pred starom turskom stražarom jedan vojnik. A s onu stranu je Rumunjska" MALI PODllSTAH. Najvjeća tvrdjava na svijetu. Poslije velikog kineskog zida jeste najveće fortifikaciono utvrdjenje na svijetu, rimski Grenzwall u Njemačkoj. Grenzwall ili Limes baca u zasjenak ćak i neprekidni lanac rnodernih rovova, jer on je dugačak 550 kilometara. On se sastoji iz dva dijela ; gornjogermanskog i raetskog. Prvi je 372 kilometara dug, cijelom dužinoin je nasip ispred koga su prokopi, a iza njega su mnoge tvrđjavice i stražare; tvrdjavice su u sjeverno* dijelu u raatojanju od 8 do 9 kilometara a u južuom dijelu 10 do 16 kilometara. Paralelno sa južnom polovinom gubi se tako avana Miimlinglinija, koja se sastoji samo iz tvrdjavica i stražara.

U 9 ssti prije podne- je bila skupna sjednica izaslanika. Poslije je bio doručak kod predsjednika francuske republike Poincar ć a, na kojem su bili svi članovi konferencije, ministri, bivši ministri, predsjednik odbora za vojsku i mornaricu, pa i predsjednici odbora za spoljnje poslove i finansija. „Pobjeda o svršetku“ na konferenciji. K. B. Rim, 29. marta. Agencija „Stefani“ javlja izPariza: Riješenja konferencije su, naravno, tajna, ali se ipak zna, da su se delegati u prvim sjednicama naročito bavili o vojnim sredstvima, da bi li polučili pobjedu o svršetku rata. Odlazak talijanskih ministara iz Parisa. K. B. Lugano, 29. marta. Talijanski ministri napustiće sutra Paris. Pri povratku svome u Rim, oni će svratiti u talijanski glavni stan, da podnesu kralju izvještaj. General Cadorna ostaće još na francuskom frontu u celji daljeg proučavaaja. • . Naše shvaćanje pariske konferencije. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Beč, 29. marta. Ovdje i u Berlinu neda si niko zamazati oči frazanja, kojima sile sporazuma nastoje povećati značaj pariske konferencije. Ove i ovakove su konferencije bez ikakove vrijednosti. i opasnosti. Pa i sam zaključak o zajedničkoj vojnoj akciji, nema vrijednosti, jer je prosto nemoguć, već zbog raznih političkih ciljeva saveznika. Centralne vlasti mirno čekaju što će doći i pouzdavaju se potpuno u svoju vlastitu snagu. Nepovoljan položaj Francuza kod Verduna. (Naročiti brzojav „Beogradskih NovinaV) Lugano, 29. marta. Položaj je Francuza kod Verduna vrlo nepovoljan. Zato i štampa sila sporazuma javla o skupljanju ruskih četa na granici Besarabije, da ovako prisili konačno Rumunjsku na akciju. Krivnja kardinala Alerciera. K. B. Briissel, 29. marta. Ustanovljeno je istragom protiv osobnog tajnika kardinala Merciera, da je sumnja protiv njega bila potpuno opravdana. Kućnom pretragom je ustanovljeno, da je kardinalov tajnik Loncin otpremao šifrirane vijesti iz Belgije na neprijnteljski front. Odnosno da je ovaj posao potpomagao. Loncin je uhapšen.

ifo-iisnrs

Bosansko-hercegovačka deputacija u Beču. Izjave prisutnika. K. B. Beč, 29. marta. „Neue Freie Presse“ donaša razgovore sa nekolicinom Članova deputacije iz Bosne i Hercegovine, koji su juče bili primljeni od Njegovog Veličanstva cara i kralja. Sva su gospoda izjavili, da je car i kralj, koji je vrlo svjež, bio obradovan kad je deputacija stupila pred njega. U razgovoru sa mitropolitom sarajevskim Evgenijem L e t i c o m izrazilo je Njegovo Veličanstvo čvrstu nadu, daće središnje vlasti konačno pobjediti u ovom ratu. Car i kralj razgovarao je više od tri četvrti sata sa svim uglednijim članovima deputacije, pa se je živo interesirao o priiikama Bosne i Hercegovine i dao se o svemu potanko izvijestiti. Ratni gradjanski krst. K. B. Beč, 29. marta. „Wiener Zeitung“ donaša pravila od Njegovog Veličanstva Previšnjim ručnim pismorn od 16. jula 1915. osnovanog r a tnogkrsta za gradjanske zaslug e. Ovaj ee se krst podjeljivati od slučaja

Kod Lorcha se „Limes gertnanicus“-u pridružuje „Liroes raeticus', koji je dug 178 kilometara, i koji štiti sjevernu granicu rimske provincije Raetia. On se sastoji iz kamenog nasipa, koga narod naziva kolcem ili djavoljim zidom, iza njega su takodjer stražare i tvrdjavice. Prvo on ide u sjeveroistočnom kasnije u istočnom pravcu. Stražare su bile udaljene jedna od druge 700 metara, i po temeljima se može vidjeti da su to bili kvadratni prostori sa dužinom, jedne strane, 4,5 metara. Ove stražare, sagradjene su od drveta, bile su đvospratne, opkoljene su palisadom i šančevima, na gornjem spratu su imale galeriju. Ovo utvrdjenje počelo se graditi, kada su Rimljani pod carem Klaudijern 47. godine napustili oblast izmedju Rajne i Labe, — a koju su prije toga bili zauzeli — i povukli se na lijevu obalu Rajne i đesnu obalu Dunava. Iz oglasa ,,Times“-a. Potpisana gospodja želi jednog ratnika sa brodovlja, koji se na palubi osječa usamljen, da obriđkje istinski iskrenim pismima. — Jedna uđovica moli osjetljivog čitaoca „Tiincs“-a, da joj pozajmi pet funti. — Dva para čizama za streljački rov prodaje jedan, kome više nijesu potrebne. — Gospoda dobro vaspitana, energična i obrazovana, i koji žele da se posvete poslaničkoj karijeri, sazmju u naznačenom ured«, koji je put pri tom najbolje uzeti. — Časnici na frontu mole za pošiljku jednog fonografa, da bi se na taj način mogll odmoriti od neprekidne topničke grmljavine.

do slućaja gradjanskim osobama u priznani e njihovih velikih zasluga, koje stoje u saI vezu sa današnjim ratom. Gradjanski ratni krst podijeijen je u četiri razreda. Dipl 0me se neće izdavati. Prlvredna ministarska sjednica u Budlmpešti. Iz Budimpešte javljaju brzojavom: Savjetovanja austrijskih ministara i stručnih referenata sa njihovim ugarskim kolegama istoga djelokruga odnosno važr.ih pnvredno-finansijskih pitanja su dockan u veče privremeno završerta i uskoro će biti nastavljena. Nojnovlje brzojovne vijesti. Ruska ofenziva. Neizmjerni gubici Rusa. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina'). Berlin, 29. marta. Ruski napadaji na istočnom frontu traju još dalje. Ne prodje dan bez žestokih borbi, kod čega Rusi navaljuju velikim snagama, Radi se tu s najmanje šezdeset pj e . š a d i j s k i h d i v i z i j a, po ovom broj. odgovaraju gubici. Na frontu od 120 kilometara izgubili su Rusi 80.000 1 j u d i. Kod pojedinih ruskih divizija preostalo je jedva ljudi za jedan potpuni p u k. Ipak svi znaci govore, da će ruske kolone biti još tjerane u sigurnu smrt. Njemački su položaji nepromijenjeni i nesavladivi. Ornii i oKoiicn. vaijeoo. II. Izvesti temeljno preustrojstvo kotara j varoši Valjeva, nije bio tako lak zadatak poslije burne ratne godine. Potrebni su )j u . | di, čvrste volje i svojske rađljivosti, da pj [ skoro propalog kotara, stvore opet plodnu, [ bogato i od stranaca tako rado posjećivano Valjevo. Postići ovaj zadatak potpuno, naravno da još nije pošlo za rukom ljudima, u čijim rukama leži uprava, uslijed raznovrsnih teškoća, koje ratno stanje za sobom donosi i koje nije mogućno obići. Ali je ipak temeljni kamen stavljen i dalje uredjenje zemljoradnje ići će, tako reći, auto. matski bez ikakvih teškoća. Kotarski zapovjednik pukovnik Srnko, [ i njegovi saradnici, svaki od njih dobar znalac svoje struke, mogu gordo ukazivali na posao, koji je do tada ćinjen u interesu povjerenog im kotara. Prije svega bila je organizovana uprava u smislu odredbe c. i kr. vojne uprave, ređarstveni kazneni zakon novo uredjen ivojne redarstvene straže ustanovljene. O staaju zdravlja pučanstva, koje se skoro sve potpuno vratilo, bdije neumorni kotarski ljekar, koji sirotne stanovnike besplatno liječi, izvozi se bolesnicima po selima i nj s )abj potrebe bolesnike sprovodi u modernosnabdjevenu gradsku bolnicu, gdje se oni brižljivo njeguju i dobijaju dobru hr3nu besplatno. Pet apoteka je otvoreno u kotaru i to dvije u Valjevu, po jedna na Ubu, Mionici i Obrenovcu. Sada se orikuplja brojno stanje naroda i domovi označuju brojevima. Monopolskog espapa ima u cijelom kotaru u dovoljnoj količini, pa i za šećer redovno se brine sreski zapovjednik, koji u svojoj režiji razdeljuje narodu. Velika pažnja obraćena je i zidarskotehničkom pitanju. Javne zgrađe u Valjevu, koje su se, poslije četvorogodišnjeg rata, nalazile u vrlo nesačuvanom stanju, opravljene su, pa onda u Valjevu štacioniranom etapnom bataljunu zidana je jedna besprijekorna vojarna, bolesnim vojnicima jedns moderna bolniea. • Gradjanska bolnica, kojr je engleska misija pri zauzeću varoši potpuno raspremila, ponova je snabdjevena i učinjena pristupačnom gradjanskim bolesnicima. Stvorena je i jedna bolnica za epfdemiju, pa i odjeijak za karantin. Za tim se pristupilo temeljnom ćišćenju i uljepšsvanj« grada. Poslije dugog vremena bile su za puštene ulice podvrgnute korjenitom čišćenju kanali ispražnjeni i na tej način položenr osnova za povoljne sanitarne osnove, koji su nekad Vaijevo činile, za traženo mjesh mira. Ovi radovi su izvršeni od tamoinjef etapnog bataljuna pod rukovodstvom inajon Zakaria. Pored brige o živims, nijesu n. mrtvi zaboravljeni. Puna piefiteta njegn JO' , načkih grobova, ima da se blagod.iri iw’ ch jativi gospodina majora. Osim javnih zgradn bili su ošL vm ' * 1 * ■ privatni domovi, koji se sad opravljnju- ^ taj posao udesilo je kotarsko zapovjedm^ v0 osam radionica. Užasua kaUlrma šljunkom zamijenjena je prijatnom i danaSnjiw P otrt ’ . bama više odgovarajaćiin kamenom L vrijeme su i drumovi van sreza podigntP Od prilike je 3000 ljudi zaposleno, d 3 * * * * * * stari drumovi opet poprave. Uz 10 i 0 ^ P 1 ' v diže se jedan nov druui od Gornjo 1 ? plice do Ljiga, jedan drugi od ValJ e ' ka Šapcu i jedan Ireći od Valjeva P re:11 Užicama. Do jeseni će ove saobraćajne koje vezuju sjcvernu sa južnoin Srbijo biti potpuno gotov*. Tu skoro je svršen , osnora jednog modcrnog kapitab. vijf se zidanje što skorije uzeti u izvišenje. ljoprivredni je rad naišao na velike tcske Uslijed nedostataka radničke snage dom daca, kao i oskuđice u sjemenu i s,ocl . j“ je u izgledu opasnost, da će veći dio zelje ostati nepostjan. Da se ta opasnos W ječi, stavljene su sve vojne snage, stoje na raspoloženju, na rad. Na taj uspjelo se, da se oko 9000 hektara sa njom šenicotn i nekoliko hektara sa r.' n ’ » ječmoin posije. Kad prispije sjeme, °J ( * poručeno u Monarhiji, biće i preosta'

/