Beogradske novine

Br. 138.

Odbijeni ogromni ruski konjički napadi. — Uspješno nadiranje u Wolyniji. Propali talijanski napadi izmedju Ečave i Brente. — Nova pomorska borba u Baltičkom moru.

RATNI IZV3EŠTAJI. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. BeO, 1. juli. Riisho bojište: Kod 'l' I u in a c z a napadnute su austro-ugarske čete vojske generala grota Bothinera odruske kon j a n i c k e m a s e o d š e s t s t r oj e v a ti d u b i n i i 3 km u š i r i n i. Neprijatelj je rasturen pretrpivši teške gubitke. Inače u istočnoj Galicij i i u B u k o v i n i nema ništa od značaja. II Wolyniji savezničke vojskc stalno uspješno nadiru, te potiskoše neprijarelja južno od U g r i n o w a, zapadno od T o r c i n a i kod S o k u1 a. Od početka mjeseca juna zarobili su odnosno zaplijenili saveznici južno od Fripjata 158 ruskih časnika, 25.075 vojnika, njekoliko topova i 90 mašinskih pušaka. Talijansko bojište: Na doberdobskoj visoravni, poslije žestoldh borbi, u toku kojih su naše četc održale sve položaje, popustila je donekie djelatnost na sjevernom odsjcku; u južnom pak odsjeku Talijani nasfaviše svoje napade, a po odbijanju istih produžiše da biju naše položaje strahovitom vatrom. Zarobljeno je 5 časnika i 105 vojnika. Na koruškoni fronu 1 napala su alpinska odieljenia uzaludno sjeverno od doline S e ebach. Izmedju Brente i Ečave propali su neprijateljski napadi protiv naših položaja n prostoru C i m a D i cc i i A1 o n t e Z e b i a, zatim protiv M o n f e I n t e r e 11 o, na P a c u b i o, u dolini B r a n d a i na greben Z u gn a. A r c o je bio pod vatrom neprijateljskog topništva. Naše pomorske letilicc tacile su bombe na od neprijatelja zaposjednuta mjesta: San Cauzino, Boztrigna iStaranzan o, kao i radionice ,,A đ r i a“. Jugoistočno bojište: Nema ništa novog. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. Hofer, podmaršal. Izvješlaj turskog glavnog stana. K. B. Carigrad, 30. juna. Irakška fronta: Položaj je nepromijenjen. Na p e rzijskoj granici pokušale su ruske snagc istjerane iz Kermina da zapadno od Kezrevabada, izmeđju K e r e nda iHarunabada, na drumu za K e r m i n dadu otpora. Poslije osmosatne borbe, u toku koje su Rusl pretrpjeli velikih gubitka, bili su onl piimorani, da odstupe prema Harun a b a d u. Naši gone protivnika. Kavkaška fronta: Na desnom krilu i u centru nije bilo važnijih dogadjaja osim neznatnili puškaranja. U centru natjerasmo jedim neprijateljsku letilicu da se spusti, nc sačekavši ni napad našeg letača, koji ju je gonio. Na lijevom krilu pokušao je neprijatelj sa dijelovima svoje uboj ne snage napad, koji je propao. Naše su četc protivnapadom zauzele jedan važan vis, koji je neprijatelj bio držao. Za vrijeme borbe otesmo tri mašinske paške. l ime se broj zaplijenjenih mašinskih pušaka u borbama na lijevom krilu popeo na 10. Na ostalim frontama nema ništa od značaja

Ensieskn ofenziun. Dobro smišljeni osvajački smjer sila sporazuma, koji je trebao da dovede (iurke u Berlin, a kozake u Beč, bio ie prije no što se ozbiljno i pristupilo njegovom izvodjenju. skrhan u najnježnijoj njegovoj dohi. Poslijc tog velikog razočarenja, koje je savezničkim silama nametnulo ulogu odbrane, morao je njen ratni savjet preduzeti taktiku olakša\ anja. Njena napadna preduzeća, koja su prema prvobitnom ratnom planu trebala da izvedu udar po sred srca sređišnjih vlasti, imaju več od njekoliko mjeseci ovamo samo kao zadatak, da olakšaju pritisak na drugim mjestima prostranoga fronta, koji presjeca uzduž cijelu Evropu. Nasrtaj ruskih vojski, Icoie su se odmorom od tri četvrti godine oporavilc, imao je da utnanji udarac naših četa protivu Italije, a sad neposredno prestoji još i druga takva ofensiva za olakšavanje, a to je e n g 1 e s k a. Ona treba Francuzima da oIakša zagušljivi vazduh, koji kod Verduria u sve većem strahu osjećaju jačinu željeznog zamaha njemačkih divizija. Engleska štatnpa ne krije svoj pesimizam o borbama kod Verduna, a u Parisu je Verdun i Francuska postao već jedan i isti pojain, nije to više borenje oko jedne tvrdjave, nego je bifka, od koje se zebe, da će ona riješitl sudbinu Fraucuske. S toga je navaljivanje radi engleske olakšice postalo jače, nego što ie ikada do sada bllo, i od kako je francuski ministar predsjednik po pozivu vrhovnog vojnog zapovjednika Douglas Haiga posjetio engleski front, oživila je u Parisu opet nada, i francuski listovi pišu već ditirambski o prcdstojećim borbama u Flandriji. Velika jednovremena proljetna ofensiva sila sporazuma morala je i ove godine biti olkazana, ali u nevolji, koja je spopala Francusku, zadovoljavaju se i sa djelimičnom ofenzivom, ako bi njome bili u stanju da opasnost, koja Verdunu prijeti, otklone na duže vrijeme. Na bojištu. koje je u izgledu, za sada se od tako zvonko naglašene ofenzive još riišta ne osjeća, osim što je nastupila rnalo jača topnička djelatnost. Možda je na uvod za velike borbe, rnožda englesko topništvo, po već oprobanom primjeru, ispituje njemački front da mu nadje prodorno mjesto, pa poslije toga otpočne sa velikom bubnjarskoin vatrom. U svakom slučaju Njemačka sa svim spokojno očekuje dogadjaje, koji će nastupiti. Nju će clenziva Engleza tako isto tnalo izncnaditi, kao i ona francuska u Cliampagni, koja prošle jeseni nije imala nikakva uspjeba, i ako je bila mjesecima pripremana i bila pređuzeta najodabranijim trupama. Sa tom ofenzivom u korist Francuskc neće u samoj Engleskoj biti mnogo zadovoljni. Tamo će se shvatiti, da je za Englesku skoro bezvrijednosna pojava, da sad i Velika Britanija ulazi u strahovite, velikim gubicima začinjene borbe, kakve su već dvije godine na ovamo vode izmedju kopne-

BEOORAD, nedjelja, 2. juli 1916.

nih sila. Englesku ulogu u svjetskom ratu vee su nekoliko puta tačno opredijelili njeni državnici: održanje vladavine na moru, potpomaganje saveznika novcem i ratnim materijalom. Da pak i ona kao i Franeuska žrtvuje cvijet svoje omladine, to ne odgovara smislu sporazuma. Toliko jako ne bi trebao c'a rat zahvati i državu na velikom ostrvu. Za veliku otpornu snagu sreciišnjili vlasti karakterističan je znak, što je moralo dotle doći, da je Engleska primorana da sa sve većim koracima izlazi iz svoje usamljenosti. Idućilt će dana svakako pokazati. koliki je stepen požrtvovanja Velike Britanije za Francusku i koliko će dugo engleski narod moći snositi teške gubitke. koji su vezani sa ofenzivom ti masarna. Za Francusku se pak bojimo, da će ponovo doživjeti jedno novo razočaranie i da će Nijeince engleska ofenziva isto tako malo kao i ruska moei zadržati da put za Verdun, kojim su pošli, ne produže i dalje.

EnSleshi pntlnmenat o Srbiji. L.ord Cecit o stanju ii Srbij' 1 . K. B. Beč, 1. juna. „Politička Korespondencija“ piše: Ćlan donjeg doma B r y s e pitao je skoro englesku vladu u parlamentu, je li joj poznato, da u Srbiji svakodnevno umiru ljudi od gladi i da u opšte tainošnje stanovništvo grozno pati uslijed nestašice životnih namirnica i da je već na kraju svoje snage. Lord C e c i 1 odgovorio je, da prema dosad stečenim iskustvima o postupanju sa stanovnistvom u zaposjednutiin od lieprijateija područjinta, ne može da se sutnnja da jc položaj u Srbiji veoma ozbiljan. Ovaj odgovor lorda Cecila svjedoči o nuročitoj pakosti i lakomislenosti; pošto lord Cecil nema ni pojina o stvarnoin položaju u Srbiji; da nije tako, on bi svakako naveo kakav primjer. Na osnovu pravog stanja stvari može se na njegove optužbe dati slijedeei odgovor: Tvrdjenje, da u Srbiji svakodnevno uniire grdai- svijet od gladi i da stanovništvo u opšte teško pati od gladi, predstavlja gnjusnu laž. Austro-ugarska vojna uprava smatrala je od početka kao jcdan od najvažnijih svojili zadataka snabdijevanje stanovništva hranom i obradu njiva. Do sada je austro-ugarska uprava bez tudje pomoći uspjela da riješi taj zadatak; savladane su sve teškoće, stvorene uslijed nedostatka pomoćnin sredstava, kao radne snage i t. d. U početku je crarnim sredstvima izdavana pomoć u hrani stanovništvu. Poslije toga organizovan je uvoz brašna i kukuruza; od 1. februara tek. goa. srpskim državnim činovnicima i u opšte svima licima, kojima je potrebna poinoć. izdavaju se mirovine odnosno pomoći. U Beogradu, čije se stanovništvo od januara mjeseca popelo od 15.000 na 80.000, uspjelo se već, da se potpuno stane na put nevolji; u glavnom gradu Srbije otprilike 10.000 lica dobijaju dnevno besplatnu hranu, a na cijelom zaposjednutom području otvorene su mnoge ustanove sa ltumanim ciljevima. Zemljoradnja je potpomagana izobiljnim uvozom sjemena i poljoprivrednih sprava. Pošto je austro-ugarska vojna uprava stalno bila u mogućnosti, a biće i u buduće, da se sama stara za ishranu stanovništva u okuptranim srpskim pokrajinama, to nenta potrebe za organizaciju dijeljenja životnih namirnica i kakve kontrole toga razdavanja hrane sa neutralne strane, kao što je htjelo u engleskom parlamentu da se predloži prilikom ove rasprave. Austro-ugarska vojna uprava posvetila se tome zadatku iz čisto čovječanskih osjećaja, a ne uslijed kakvih obaveza, koje bi postojale kao revanch zato, što su sile sporazuma dopustile snabdijevrmje stanovništva u Poljskoj liranom. kao što izgleda da to misli lord Ceeil Povoljan prijem, koje su u Srbiji od strane vlasti bile našle misije američkog Crvenog Krsta i ženevskog pomoćnog komiteta nije bio posljedica nemoći austro-ugarske vojne uprave, da sama ishrani stanovništvo, već se ona rukovodila samo obzirima niedjunarodne uljudnosti prema humanim težnjatna. Izlasl:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: u Beogradu 1 u krajcvima za- „ , posjednutimodcarskoikra- n [1 ijcvskih čcta po cijeni od u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHcrccgovini I Calmaciji po cijeni od 8 h izvan ovog područja . . . 12 h . Oglasi po

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu 1 u krajevima zaposjednutim od carsko i kraljevskih feta K u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini i Dalmacijl K izvaa ovog područja . . . KS' cljeniku. ~

L redniStvo : BEOORAD, Vuka Karadžlća ul. 10. Teleion broj 67. — Uprava, primanje oglasa i pretplate: Kneza Mihajla ni. broj 38. Telefon broj 25.

Godina L,

M front prema italljl. Cadorna 1 njegovi izvještaji. K. B. Beč, 1. jula. Javlja se iz glavriog stana za ratnu štampu: Talijanski izvještaj od 28. juna navodi kao dokaz „uobičajenog austrijskog barbarst-va“ da smo Asiago i druga bogata mjesta pretvoriii u zgarišta. Nasuprot tome valja ustanoviti, da ,ie za vrijeme borbi oko ovoga injesta do duše njekoliko domova u gradu i okoliđ postradalo od topničke vatre, ali da je velika štcta u gradu nastala tek uslijed paljbe talijanskog topništva, koje je poslije zauzeća ovoga grtida od naših četa sistematski tukla teškim kalibrima kotar po kotar. tako da Asiago sada zbilja predstavlja zgarište. Prema tome, ako sada Talijatii pokušavaju da ovo razoravanje grada, koje su oni skrivili prikažu kao proizvod našeg „barbarstva“, to je svjesno izvrtanje ćinjenica. Istim mjerilom valja ocijeniti i ostale podatke ovog Cadorninog izvješta.ia. Sva osvajanja, koja se u njemu spominju, imaju se shvatiti tako, da su Talijani posjeli svc prcdjele, koje smo mi svojevoljno napustili bez borbe ili u najboljem slučaju pod vatrom našili zaostaliii patrola. Do većih je borbi došlo tek kada su Talijani stigli do naše nove odbranbene linije, a te su borbe bez rttzlike ispale na štetu Talijana.

Austro-Ugarska. Umro austrijski poslanik u Sttutgardu. K- B. Sttutgard, 1. jula. Ovdje je poslije dugog bolovanja umrc austro-ugfrski poslanik grof Boleslav K ozierodski. luiKaitiKč uijesti. Njemačka posjeta u Sofiji. K. B. Sofija, 1. jula. Njentački poslanici posjetili su juče kvaljevski zamak Sitniskov, gdje ih je dočekao kralj, prijestolonasljednik Boris i knez Kiril Preslavski, te njemački poslanik sa vojnim izaslanikom. Poslije izleta na automobilima do lovačkog zamka na Sergnotskom jezeru, na kojim je učestvovao i kralj 1 princevi, dat je gostima u Sitnjakovskom zamku doručak. Na doručku držao je kralj Ferdinand kratku zdravicu, u kojoj je rekao, da je sretan, da vidi kao svoje goste predstavnike savezničkog njemačkog naroda. Poslanici su produžili put za Plovdiv. Sesija Narodnog Sobranja. (Naroćiti brzojav .Beo,;radskih Novioa"). Sofija, 1. jula. Po izjavi Ministra h'inansija vanredni saziv Nai'odnog Sobranja trajaće najmanje jedan mjesec dana. HiMe HrzojsvK vuesti. Nova pomorska borba u Baltičkom moru. K. B. Berlin, 1. jula. Zvanieno se javlja: Noću izmedju 29. i 30. ov. mj. napale su njemačke torpednjače ruske pomorske snage, koje su se sastojale iz jedne zaštitne oklopnjače, pet razarača, izmedju Haefringe i I.ardsorta gadjajući ih torpedima; poslije kratke borbe ruski su se brodovi povukli. U prkos jake topničke vatre naši brodovi nijesu pretrpjeli nikakve štete. Iz talijanske komore. K. B. Ztirich. 1. jula. U jučerašnjoj sjednici talijanske koinore priocijenio je poslanik C o r n i e n dosadanja ratna izdanja Itilije sa deset milijurdi lira. Socijalista N e v e s veli, da talijanski proizvodi ne mogu se prodati u Francuskoj i Engleskoj, pa za to ltalija treba tržišta središnih vlasti. Govornik veli, da sc u svim zemljama čuju glasovi za mir, pa bi bila dužnost Italije da u pravom isu preuzme povjesnu misiju za uspostavljanjc inira mcdju narodima. Kod ovili rijcči nastaia je u domu opšta larma. čuju se uzvici: Doljc sa ratotn. živjela Itaiija! Pojedini poslaniđ dovikujn jem i >■ gima „Austrijanci!" i ,,Erancuzi“. Neves odrekao se produženja svoga govofa. Novačenja u Italiji. K. B. Rim, 1. jula. Za 10. jula pozvani su pod oružje novaci treće kategorije godišta 1882. i 1883. Poslije će biti pregledani, koji su do sada pronadjeni kao nesposobni za vojnu službu i to godišta 1882. do 1885. i godište 1895. Osim toga biče pregledana godištd 1886. do 1894., koji su do sada proglašeni nesposobnima uslijed griješaka na rptenjači i grudnom košu.

Biće pregledani ponovno i nesposobni iz primorskih krajeva i to godišta 1889. do 1894. i Vojna obaveza u Engleskoj. K. B. Beč, 1. jula. Sindikalni kongres odbio je velikoui većinom prijedlog da agituje za ukidanje zakona o vojnoj obavezi. Australijin danak u krvi. D o s a d a 170.000 I j u d i i s p r a ć e ii o n a b o j i š t e. (Naroćitl brzojav „Beograclskih Novina"). Maag.-30. juna. Ptjema jednoj zvaničnoj australijskoj statistici, A u s t r a I i j a jc od početka rata do marta 1916. godine poslala u Evropu 170.000 lj u d i. 64.000 ljudi još se nalaze u Austraiiji n a o b u c i. Koliko su još u životu od onih 170.000 ne veli sc u tome izvještaju. Rat podmorncia. K. B. Rim, 1. jula. Potopljen je talija;nski parobrod ,,M o n g i b e 11 a“ kao i brodovi ,,R o m a“ i ,,P i n o“ istočno od Minore-e. Posada je spašetia. NeprijateUsH! ratni izvještaji. Francuski izvještaj od 30. iuna, 3 sata po podne: U Belgiji napali su Nijemci poslije sistcmatske topničke pripreme na kljunu našeg frtmta 11 a druinu N i e uport-Lombart-Y de. Pošio im je za rukom da prodru u jedan dio rova, .di su uskoro protiv napadom istjer'ani. Izinedju Chaules-a i Roye pokušala su jaka njemačka izvidnieka odjeljenja, da se privuku francuskim rovovima. Izmedju Aise i Aisne, pred Ouemevieune i sjevero-istočno od V i n g r e - a, bilo je sličnili napada sa istim neuspjehom. Na lijevoj obali Maase povećali su Nijemci u toku noći svojc napade. Oni su upravili intenzivnu vatru, napade zapaljivim tečnostima, kao i žcstoke mjesiic pješačke napade prvenstveno na kijunove fronta izmedju šumice Avocourt i k o t e 304. Istočno od kote 304 o s v o j i 1 i s u N i j e m c i poslijc ujekoliko ueuspjelih juriša jedno n aše utvrdjenj'e prvc linije, pošto su svojom vatrom formalno zatrpali posadu. No oko četiri sata u jutru p o v r a t i s m o utvrdjenje sjajnim protivnapadom. Na desnoj obali Maase žestoko bombardovanje odsjcka oko utvrdjenja S o n o i 11 e i T av a n n c s, a naročito u oblasti Cli o n v i s. 11 sati u veče: Na lijevoj obali Maase stalni topnički boj u oblasti kote 304, bez pješačkog sudjelovanja. Na dcsnoj obali preko cijelog dana ogorćena borba u oblasti Thiaumonta. Oko 10 sati prije podne zauzeše naše ćete sjajnim napadom utvrdjenje T li i a ii m o n I, uprkos striaštioj neprijateljskoj pregonskoj vatri. Cijeio poslije podne Nijcmci su uz najveće napore pokušavali da nas iz njega istjeraju, ali su pri tome imali znatnih gubitaka. Pri tim pokušajima bilo je pošlo u jedan mah Nijemcima za rukom da prodriu u utvrdjenje, ali su opet snažnim našiin priotiv napadom potpuno istjerani iz utvrdjenja. U šumama F u m i n i C h e n o i s žestoko bombardovanje. Talijanski izvještaj od 28. juna: Od E č a v c do B r e n t e sve je veći nepriiateljski otpor prenta našoj navali: Žiiava njegova odbrana podupire se na jako utvrdjenc i dominirajuće položaje. Pored svega toga naše su čete jučer postigle primjetne uspjehe: U V a i I. a g a r i n a i u V a 11 a r s a inteusivno topničko djestvo. Mi smo pticali na neprijateljske položaje na M o n t e T r a p p o 1 a, M o n t e T esto i na Col Sanzo i osvojiii smo tvrdo ozidan rov u blizini M a I g a Zugna. Na frontu Posina—Astico osvojile su naše čete neprijateljske položaje na M o n t e fia m o n d a sjeverno odFusineinaMonte C av i o I o, koje sa sjevera gospodari A r s i e r o m. Drski konjički odredi izbili su na drumu od V a 1 A s t i c o do Pcdeszala. Na visoravni A s i a g a posjeli smo južnu padinu Val di Ass a i dospjeli snto do litice M o n t e R a s t a, M o n t e I r t e r z o 11 o i MoiPe Mosciach. koje je držano jakom neprijateljskom zaštitom. Daljo sjeverno osvojisnio jedan položaj na M o n t e C o I o m b a r o. Naše trupe priblizuju se dolini Calmarara. Na ostalom frontu B r e n t e stanje je nepromijenjeno. U Carniji su. poslije jake topničke pripreme, jučer sljedovali sjajni napadi naše pješadije, koja jc osvojila neprijateljske rovove u odSjeku Freikoffela. Na frorntu S oč c topničko djelovanje i napadi naših odjeljenja. Zarobili smo 353 austrijanaca, izntedju kojih 7 časnika i zaplijenili smo 2 mašinske puške.