Beogradske novine

Br. 145.

! 11 ait: dnevno u jutro, ponedjeljkom posfije podne.

Prodaje se: n Beograđn I u krajevima za- - , posjednutim od caisko i kra- n n ljevskih četa po cijeui od n Hrvatakoj-Slavonijl, BosniHercegovini I Dalinaciji po cijeni od 8 h

P r e t p 1 a t a: ua I mjesec ■ Beogractn I ■ krajevima zapn^ednotiai od carako i krmtjevskih tatm K MM u HrvaUkoj-Siavonjjl. Hercegovini I Dalmaciji K T-V Izvan ovog podmčja . . . K

Oglaai po ctjenika.

UredniStvo: BEOORAD, Vnka Karadtića nL 14. Teiefon broj 97. Upra .a. primanje oglasa I pretplate: Kneu Mlhajla nl. broj 18. Tefefon ttroj A

BEOGRAD, nedjelja, 9. juli 1916.

Godina II.

Rusi odbačeni u Bukovini i kod Lucka. — Mirno riješenje u američko-meksikanskom sukobu — Uzaludni napadi sila sporazuma na Sommi.

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-usarskos seneralnos stožera. K. B. Beć, 8. jula. Rusko bojište: U Bukovini su naše čete bacile neprijateija u dolinu gornje M o 1 d av e. Na gorajem P r u t u i južno od Dnjestra bila je jučer borbena djelatnost neznatna. Zapadno i sjevero-zapadno od Buczacza propali su nekoliki velikom žestinom vodjeni ruski napadi. Jugo-zapadno od Lucka ponovo su potisnute neprijateljske linije. Borliene snage, koje su povučene iz luka S t y r a, sjeverno od K o 1 k y, dospjele su u njinia odredjene prostore, protivnik je samo na nekim mjestima za njima navaljivao. Protivu austro-ugarskih i njeinačkih četa sjeveroistočno od Baranowicza neprijatelj je jučer sa vrlo jakim masama ponovo jurišao. Svi su napadi razbijeni. Naši sedmogradski pukovi borili su se u potpuno razrovanim položajima i odbili su Rase nekoiiko puta u ogorčencj borbi prsa u prsa. Hiljadama mr'vili Rusa pokrivaju predpu'o/aje. Talijansko bojište: Na frontu S o č e protekla se topnička borba do goričke i tolminske mosne brane. Protivu zaledja M o nfalcone Talijani su noću, poslije jake topničke vatre, izvršili nekoiike napade, koji su krvavo odbijeni. — U dolini Sugana traje napad talijanskog 2. i 22. voj. zbora protiv našeg fronta izmedju Cima Di-eciiMonte Z e b i o. Tih šest pješadijskih divizija i nekoliko grupa -alpinaca jake neprijateljske snage suzbijene su i jučer sa teškim njihovim gubicima. U predjelu O r 11 e r a propao je neprijateljski napad protivu naših položaja na malom E i s k e g e 1 u. Jugo-istočno bojište: Stanje nepromijenjeno. Zamjenik glavara generalriog stožera pl. HOfcr, podmaršal. Izvještaj turskos glavrsog stana. K- B. Carigrad, 8. jula. Kavkaško bojište: Na desnom krilu i na središtu nije se dogodilo ništa osobitog. U odsjeku C o r u h a traju neznatni bojevi. Sje-

verno od rijeke oduzele su naše čete neprijatelju ponovno dijelove njegovih položaja na lijevom krilu. Odbijeni su svi neprijateljski protunapadi i prepadi, kojima je on pokušao, da povrati izgubljene poiožaje. Neprijatelj je kod toga izgubio znatne gubitke. Pred jednim samim položajem izgubili su Rusi 400 ljudi. U našim je rukama ostalo 18 zarobljenih, 1 časnik, dalje 2 mašinske puške, veliki broj sanduka sa municijom, pušaka, šatora i drugog ratnog materijala. Na ostalim frontovima nije se dogodilo ništa osobitog.

Enšieski ofenziuni duh. $ Velika ofenziva na zapadu, od dana kada smo prvi put počeli govoriti već je dva puta svoj lik izmijenila. Sasvim u počefku, kad se o njoj govorilo kao o nečemu što još nije bilo, nečemu strašnome, nečemu što razorava i gazi, tada je to bila velika engleska ofeuziva. Tada je trebala milijunska vojska Kitchenerova svom žestinom da se baci na Nijemce i ponjekome je već biio neugodno pri čitanju ovilp redova. Kad je jedva, poslije mnogih nagovještaja i reklama svojih menežera ta ofenziva postala stvarnost, preobrazila seu engleskofrancusku ofenzivu. Jer kao što se čuje, Englezi su kao svoj uslov postavili i učešće Francuza u ovom preduzeću. Sada pak, gdje su Nijemci izdržali već prvu nedjelju burbe na S o m m i, vidiino, da je ovdje po sredi upravo francuska a ne englesk a ofenziva. Neznatni uspjesi koji su uopšte postignuti, imaju se isključivo Francuzima pripisati u zaslugu, čiji srčani i juriš pun samoodricanja i sami Nijemci priznaju, dok su Englezi, kako izgleda više vodili računa o održavanju i čuvanju svojiii četa, nego !i o 10 me, da što više torena zadobiju. U Parisu se Već i primjećuje to, što Englezi ne idu rame uz rame sa Francuzima, ali pri svem tome ovo nezadovoljstvo neće Engleze izvesti iz njihove hladnokrvnosti. Jer do sada se svijet već toliko i toliko puta uvjerio, da Engleska svoju ulogu ne napušta: Engleska je i inače već prešla granice, koje joj je tradicija obilježila i uslijed toga što se je rat razvijao u đrugotn pravcu od strane Engleske neočekivanom, bila je ova primorana pribjeći mjerama, koje pri početku rata nije smatrala za moguće. Da je Engleska unaprijed znaia cijenu za svoje učešće u svjetsko-

me ratu, da je znala da će uvodjenje opšte vojne obaveze postati nužnost, ne bi zacijelo ni Q r e y izgovorio riječi, da Englesku i sam rat ne staje više od neutralnosti, a ne bi zacijelo ni belgijski problem bio ,,c a s u s b e 11 i“ za Englesku. AJi, Velika Britanija učini prvi korak i morade stoga pristupiti i drugom, trećem kao i ostalim. Pri svemu tom nikada Engleska neće dotle doći, da tolike žrtve podnosi koliko to čine kontinentalne vlasti. Kasapljenje stotine hiijada svojih sinova, to je misao, koju britanski narod nije u stanju da svari. Bolji položaj Engleske od učešća njenog u evropskome ratu, ne dolazi samo otuda, što je, uslijed svoga geografskog položaja na ostrvlju, te sreće, da je neprijateij nije mogao posjetiti na rodjenom tlu. Bolji njen položaj prema ostalim dolazi i otuda, što Engleska, bar za sada, nije imala da straliuje da će joj stanovništvo biti desetkovano. Medjutim ova druga korist svakog dana postaje manja i manja, pošto je na kraju krajeva svejedno, da li svijet naroda pripada u otadžbini ili na francuskom bojnom polju. Dugo je vremena trebalo, dok se Engleska na ovu veliku ofenzivu prema Nijemcima dala primorati i tek možda docnije doznaćemo, kakviin je pretnjama od strane saveznika u ovom pitanju Engleska morala popustiti. Pri svein tom Francuska sa žaljenjem vidi, da ono učešće Engleske nije onakvo, kakvog ga je ona očekivala. Jer dok Francuzi ne obzirući se na ljudske žrtve, jurišaju protiv neprijateljskih linija, Englezi vode ofenzivu sa obzirima. Brusilovljeva metoda nc slaže se sa engleskim narodnim karakterom, a isto tako u engleskom dubu nije razumljiv ni francuski polet, kojim već mjesecima pokušavaju da odolu pritisku Nijemaca kod Verdun-a. Jednu ofenzivu, koja iziskuje stotine hiljada žrtava, pa da se do kakvog mogućeg uspjelia dodje, takvu ofenzivu daće Engleska na izvodjenje svojim pomagačima, u koje kako izgleda isto tako spađa i Francuska kao i engleske kolonije, ali takvu ofenzivu da Engleska piaća žrtvama svoga ljudstva, to ona odbija koliko hladno, toliko i ponosno od sebe. Njeno učešće u ofenzivi ispoIjava se samo u pokretu — gestu a ofenzivni duh bježi kod Francuza. Oni treba da su hrabri i bezobzirni, oni neka trpe i neka se krvare. U ovakvim stvarima za Engleze je glavno da budu dostojanstveno uzdržljivi: da ne meću sve na kocKu i da brižljivo odmjeravaju i broje neizbježne žrtve. Jer ovo sve zahtijeva od njih tradicija i na prvom mjestu mudrost. EnStoHo-frnncusKn ofenziua. Francaski izvjaitaj od 7. jula, 3 sata po podne: Sa obje strane rijeke Somme bila je noć inirna. Na lijevoj obali M a a s e bio je topnički boj vrlo žestolc. U predjelu utvrdjenja Thiaumont i u odsjecima

Fleury i Le Chenois pokušaše Nijemci oko 8 časova u večer jedan omanji napad. Oni prodriješe u jedan dio rova, ali bijahu odmah opet iz njega izbačeni. U istom odsjeku uspješe Francuzi potpuno u jednom poduzeću. Ručnim granatama očistiše jedan neprijateljski rov u širini 200 m. i zadobiše zarobljenika. Njemački letači bacili su vlše bombi na otvorenu varoš Lure. 11 je osoba ubijeno, a 3 ranjeno. Izuzimajući jednu vojnu osobu ostalo su žene i djeca. Ovo se je zapamtilo za eventualnu odmazdu. U toku dana jedna francuska &kadra bacila je uspješno 40 bombi na željezničku razkrstnicu Hamleo-Moines zapadno od C h a r1 e v i 11 e. U povratku imala je mnoge borbe sa njemačkim letilicama od kojih je na dvije pucano, na jednu u predjelu Mezier e s a na drugu kod Lesseincourta. Službeno se javlja pod 8. julom: U prkos uportiog otpora neprijateljskog, prodrla je naša pješadija dobro podpomognuta topništvom i osvojila iz jutra više važnih tačaka. Tako je osvojila vanredno utvrdjeni šanac Leipzig južno od Thiepv a 1-a i prokrčila sebi put za O v i 11 e r s, gdje se vode žestoke borbe. Naša pješadija uznapredovaia je širinom fronta od 2000 yardi i dubinom od 500 yardi istočno od L a B o i s e 11 e. Otjerali smo neprijatelja iz dva šumarka i 3 streljačka rova sjeverno od F r i c o u f t a. Sanac ,,L e i p z i g“ leži istaknuto naprijed i neprijatelj ga je za posljednjih 20 mjeseci sa izvanrednom vještinom utvrdjivao. Poslije žestokog bombardovanja zauzet je šanac jurišem; jedna naša brigada prokfčila je sebi malo južnije put k O v i 11 e r s u prešavši 500 yardi njemačkih streljačkih rovova. Pruska garda, koja je oko 10 časova iz jutrta odbačena istočno ođ Conttalmaisona, činila je očajne napore da nas izbaci natrag, ali je napad propao u našoj vatri. Uslijed toga neprijatelj se povukao k sjeveru, ostavIjajući 700 zarobljenika. Naša pješadija zauzela je u podne jurišem selo C o n t a 1m a i s o n, koje je uslijed jakih protivnapada moralo opet biti ustupljeno. Ciubitci neprijateljevi mora da sti danas bili vrlo ozbiljni. Veliki broj četa morao se je povlačiti otvorenim poljem, gdje ih je naše topništvo pogadjalo. Selo B a s e n t i n-1 ep e t i t. žestoko je bombardovano, dok je u njemu bilo puno njemačke pričuvfe. Jedan zarobljeni časnik izjavio je, da je na njcgov bataljun pucano iz letiiice sa 300 stopa visine baš u trenutku kad je stupao u bojnu liniju. Docnije je isti bataljun od naših dalekometnih topova teško bombardovan. Jaka kiša jako je omekšala preko dana zemljište i napunila je rovove vodom, što je sve otežalo napofe četa. Geaeral Haig javlja pod 8. julom: U minuloj noći neprijatelj je žestoko tukao naše nove položaje kod Lernafaya, Montaubana i La Boiselle. Na nekim je mjestima tukao granatama, koje pri rasprtskavanju razvijaju zagušljive plinove. Istočno od La Bo i s e 11 e osvojismo poslije žestoke borbe, u kojoj je neprijatelj pretrpio teških gubitaka, rov koji se prostire u širini frtmta od 1000 yardi. Tu smo se definitivno utvrdili. Jugozapadno

od Thiepvalapotpuno smo spriječiH jedan odlučan napad na naše linije. Pred zoru obnovismo u njekim odsjecima bojišta istočno od A1 b e r t a našu ofenzivu. Neprijateljsko je topništvo razvilo vrto živu djelatnost, naročito na kljunu fronta od L o o s e i kod H u 11 u c h a. Naše je topništvo na raznim mjestima tnklo neprijateljske propusnlce i saobraćajnice. Prema Huluchu i Auchy-u izazvasmo dvije uspješne eksplozije mtnama. Jednovremeno su Nijemci vdšili ozbiljne napade prema našim novim rovovima u bllzini rijeke A n c r e i sjeverno od F r ic o u r t a. Na cijeloj fronti izinedju A ncre-a i Montaubana vodi se ogort čena borba. Do sada je naša pješadija izvojevala važne faktične uspjehe u blizini Ovillersa, LaBoiselle i Cont a 1 m a i s o n a. dok je sjeverozapađno od T h i e p v a 1 a pošlo za rukom protivnlku da privremeno povrati 200 do 300 yarđi izgubljenog zemljišta. (Naročlti brzojav .Beogradsklh Novlna'). Bertin, 8 . fula. Njemački listovi pišu da sporazma očekuje od borbi na S o m m i, riješenje rata. Do danas pak nije napadačima pošlo za rukom da izvojuju uspjehe, koji bi im dali za pravo, u podgrijevanju svojih starih nada. Ako sporazum svede račun e tome, što je dosadanjim naportim snage uspjeo, mora i sam da prizna da dobit prema šteti stoji u velikoj nesrazmjeri jedan prema drugome. Bitka još nije završena, riješenje njeno ne može se ti toku dana, već samo u toku nedjelja očekivati. Tako će borba sve iznova izbijati jačom žestinom i uzimati možda većih razmjera nego li do sada. Mi Nijemci pak možemo bezbrižno u budućnost gledati. Jer kad saveznicima nije pošlo za rukom, da u prvom napadu, izvršenim sa neoslabljenim četama probiju naše odbranbene linije, neće za sporazum ni budućnost biti ružičastija.

Ruska ofenziua. Veliki gubici ruskih letačklh odjeljenja. K. B. Berlin, 8. jula. „L o k a 1 a n z e i g e r“ javlja iz Stockhojma, da su gubici ruskih letača od početka ofenzive bili toliki, da se morala preduzeti polpuna reorganizacija njihova. Broj oborenih letača iznosi 127. Poginuli su većina francuskih i engleskih letiča, koji su se nalazili na ruskom frontu. Grdni gubici u časnicima. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina'). 2eneva, 8. jula. ,,T r i b u n e d e Geneve" list, raspoložen prijateljski prema silama sporazuma, javlja: Cijeni se, da je pri sadanjoj ruskoj ofenzivi poginulo hiljadama ruskih časnika. Osam pukova ostalo je bez zapovjednika, drugi su pretrtpili gubitak u časnicima sa 50%. Ruske porucbine u Japanu. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina'). Stockholm, 8. jula. Ruska vlada poručila je telefonske aparate i sprovode u iznosu od tri milijuna

Podlistak. lstina o Entlttimn. Iz pisama Sir Roger Casementa njegovom prijatelju. Njemačke novine objelodanjuju seriju dugačkih pisama, koje je pisao Sir Roger Casement u augustu i septembru 1914. godine. dakle odmah poslije početka rata, svom prijatelju i poznatom amerikanskom književniku Poultney B i d o w u. Sir Casement najavljuje već u ovim pismima čitavu svoju akciju. jer je prema njegovom mišljenju Engleska izazvalaov a j r a t i to izčistihsvojihposlovnih interesa. U pismu od 30. septembra 1914. piŠe vodja Iraca svom prijatelju Bidowu slijedeće: ..Pouzdano znam, da ću konačno ipak da završim u tamnici, u engleskoj tamnici, radi irskog izdajstva. Naravno kad bi ja i stupio sa razbojničkim mislima protiv Njemačke, koja nije nikada učinila ništa zla Irskoj. onda bi bio n a j v e ć i p a t r i o ta. Ali kada tražim, da moji siromašni junački i lakovjerljivi zemljaci ostanu kod svojih kuća i kad ja tražim, da ako se već bore. neka se bore za Irs k u. onda sam izdajnik. Ovakova je ironija engleski ..demokratizain“. Ćuvaj nas Bože ovakove .,demokracije“. koja se u mirno vrijeme hrani razbojstvom nad drugim narodima, izaziva ratove i stvara bijedu. Engleski demokratl vode uvijek ratove k r v f drugih narod-a i u stranim zem 1J a m a, gdje se uništavaju i pljačka-

ju tudji gradovi. Samo onda, na onaj dan, kada će Eug 1 ez i o s j e t i t i strahote invazije, kada če osjećatiratnavlastitomsvom t i j e 1 u, samo če onda svijet uživati mir, alinikadaprije. Zato je i svrha svake prave civilizacije, da uništi sigurnost Engleske od invazije, tako da će i Engleska snašati i odgovornost za svoje intrige a ne njezini saveznici. Kad bi u Engleskoj, odnosno u Londonu, morali ono da podnašaju, što danas podnašaju gradjani u Bruselju, Lowenu, Luttichu, onđanebivišebiloratau E v r o p i. Samo zato, jer ljudi u Londonu smatraju sebe u svojoj p o ž u d i z a vlašću sigurnima od svake ratne nevolje, izazvali su i ovaj teški rat protiv Nijeinaca. Meni su poznati svi komploti, koji su u poslijednjim godinaina kovani, p o z n a j e m sve osnove ministarstva izvanjili djela u London u“. Na drugom jednom mjestu piše Casement: „Daj Bože, da još prije svoje sinrti mogu nješta učiniti za Irsku. Ovo je, moj dragi stari prijatelju, što me spriječava, da ne mogu da dodjem k vama, da se kupam u Hudsonu, šećem s vama po šumama i pijem vašu dobru kafu. Spreinani, ako Bog da, da se čim prije vratim u Irsku i da pomognem mojim dobrovoljcima i održim čistu savjest moje otadžbine, da niko ne sudjeiuje u ovom besramnom podhvatu, koji se krije pod imenom ,,s v e t o g r a t a“. Ako ja i moji irski prijatelji budemo mogli štogod da učinimo, moraće Engleska svoju borbu izvršiti sama, sama uništiti njemačku mornaricu i njemačku pomorsku trgovinu. — Lord

C u r s o n neka podje sam na bojište, neka se stavi sinovima njemačkoga cara, mjesto da ih uništuje riječima, jednako i lord C r e v e neka stupi u vojsku kao što je to učinio do sada svaki njemački princ i plemić. Jeđnako i IJoyd Oeorge, mjesto da se grozi „srebrenim kuršutnom", neka sam podje u boj kao dobrovoljac, neka čuva belgijanska polja i francuske vinograde. Ali svi se ti ponosni kavaiiri čuvaju, da se izvrgnu pogibeijima rata, kojega su kroz godine snovali i i z a z i v a i i. Ali oni uživaju u najfinijiin londonskim gostionicama i slave ,,pobjede“ # Francuza nad Njemačkom. Njekada sam poznavao lord Cursona, poznavao sam i Lloyd Georgesa i sve druge. Danas bi izišao iz svake sobe, gdje bi se sastao sa ovim ljud i m a i bilo bi mi m i 1 i j e d r u š t v o običnih kelnera. Ako se Amcrika ne može odlučiti, da se i pod uvjetima bori za svoju neutralnost, onda će Engleska ovu neutralnost u n i š 1 1 t i i pomalo p r i s i 1 i t i A m e r i k u, d a s t upi na njezinu s t r a n u protiv neprijateija „svake civilizacije Vidim da ovdje neprestano agitiraju ijtidi kao K i p 1 i n g, C o n a n D o y I e, Winston Cliurchiil i drugi članovi ,,Wistminstarske artistke trupe“. Za sada je samo to početak“.

Poollest srpskos pozorittn. Ali se pozorišni život ipak razvija oko pozorišta, i mi u ovo doba imamo već prilično razvijen krug pozorišnih ljudi od uticaja i malog značaja. Samo, taj uticaj nije uvijek pozitivan i koristan, pošto on često ističe upravo iz

gluniačkih intriga. Tako je, na primjer, svezorn pozorišnih ljudi i glumaca, stvoren čitav skandal u pitanju režije, koje se pitanje pojavilo kao najvažnije u reformi beogradske scene. Dragomir J a n k o v i ć, koji je još kao dramaturg pod upravom dr. Nik. Petrovića, pokušao da podigne režiju na viši umjetnički stepen i da je modernizira, postavi upravnikom, težio je da zavede jcdan vrlo strog sistem na sceni. To dovede do otvorenog revolta od strane glumaca, koji preko svojih prijatelja u publici i žurnalistici, organizuju veliku demonstraciju protiv uprave u samom pozorištu, 1905. god., na jednoj predstavi Gorkove drame ,,N a d n u" („Nachtasyl“). Demonstracija uspije u toliko, što ođista i obori pozorišnu upravu, ali u isto vrijeme stvori i trajnu krizu opštega rada u Narodnom Pozorštu, koja se riješava tek donošenjem novoga pozorišnog zakona. O novom stanju, koje se zatim stvorilo, govorićemo opširnije. III. Od osnovania stalnog pozorišta. U prvoj eposi života Narodnog Pozorišta bila je kultura beogradske scene prirodno, visoko nad kulturom publike. Glumci su stajali na mnogo višem umjetničkom niveau-u no ukus prosječne publike, kakav odnos postoji u ostalom, u svim većim gradskim pozorištima. Ali taj odnos ne ostaje dugo isti. U drugoj eposi, a trećoj deceniji života stainog pozorišta. Beograd svojim razvićem dobija sve više školovane inteligencije, u kojoj se srazmjerl s druge strane povećava glumačka dekadencija, tako da se u ovom vremanu kultura

beogradske scene izjednačava sa kulturom stalne pozorišne publike. Ali u trećoj eposi, od prije petnaest godina od prilike, taj odnos dobija sasvim neobičan karakter; Beograd ima već znatan ? inteligencije, koja je provela duže vrijeme na strani i koja je u velikim evropskiin centrima studirala umjetnost i nauku, a čiji je ukus bio potpuno moderniziran. Tada se i kultura stalne pozorišne publike uzdiže n a d k u 11 ur o m s c e n e, što se svakako ne može vidjeti ni u jednoni boljem pozorištu ma kojeg većeg grada. U tom nenormalnom odnosu morala se stvoriti bolesna atmosfera u samom pozorištu, pretjerana nervoza u kritici i nesredjeni rad medju glutncima na sceni. — Vrijedno je medjutim napoinenuti, da beogradska pulnlika neobično voli pozorište, pa se u oskudici sličnih atrakcija. zadovoljava čak i rdjavim prikazima i nikad se ne odbija od posjete. Tako je bila omogućena budžetska ravnoteža i u danima najtežih kriza. U ovo doba nastaje češće promjena uprave. Poslije uprave Dragomira Jankovića, za upravnike doiaze dva stara činovnika: Jovan Dokić, a za njim Mihajlo Marković sa Ristom Odavićem kao dramaturgom: ali se i za vrijeme tih uprava odnosl m pozorištu ne mogu potpuno da sređe. Tek u posijednje Vrijeme, pod unravom Milana O r o I a, izvršene su n e k e b I <ne izmjene u pozorišnoj organizaclji, koje su imale jačega uticaja na pozorišni život. (Svršiće se.) je-

i 50 - 5 « iR, Budapest