Beogradske novine

Br. 147.

rellki talijanski subici izmedju Ečave i •rente. - Dedna naša krstarica uništila let engleskih stražarskih brodova u otranskom kanalu.

iATNI IZVDESTAJI. izvještaj austro-ugarskog generainog siožera. K. B. Beč, 10. jula. Rnsko bojlšle; _ Jučerašnji dan prošao je srazmjcrno mirno. roje-inii ruski unadi opbijeni su.

Kavkaško bojište: Na desnom krilu nije se ništa važno dogodilo. Carkc izmedju izvidničkih odjeljenja. Neprijateljski napad, koji je bio upravljen protivu jednog odsjeka u središtu odbijen jesteškim gubicima po Ruse, kojom smo prilikom dobili 35 zarobljenika. Slabi napadi protivnika na lijevom krilu tako isto su propali. Inače ništa od značaja.

■ Talijansko bojište Na frontu S o č e borbena se dje latnost ograničavaia :ia topničke i vazd.išne borbe. Naše su poniorske letilice Kmova bacile bombe na radionice M^dria“. Izmedju B r e n t e i E č a v e vodjene su na više mjesta ogorčene borbe. Jake alpinske snage vršile su ponova jake napade na naše položaje jugoistočno od Cima Dieci, ali su ih đjelovi naše 17. i 70. pješ. pukovnije o Ibili pod najtežim gubicima. Pred na■im rovovima leže više od 800 talijan■kib Iješeva. U toku noći propao je jeBan neprijateljski napad u prostoru P^onte Interotto. U odsjeku istočBio od brandske doline napali su aiBtinci kod Valmorbie i na Monte torne, uspješe i da se dočepaju po■nenutog brijega, ali ga moradoše opet ■tapustiti, zahvaljujući protivnapadu Inaših hrabrih tirolskih zemaljskih stri■elaca, kojima se predadoše 455 TaliEana. Jugoistočno bojište. Nepromijenjeno. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. Hofer, podmaršal. Dogadjaji na inoru. U zoru 9. o. ntj. naišla je naša kr^tarica „Novar a“ na Otrantskom moreuzu na grupu od 4. a prema istovjettim iskazima zarobljenika, vjerovatno 5 naoružanih engleskh stražarskih fpatrolnih) brodova, te ih je sve razorila topovskom vatrom. Svi parobrodi btiknuše u plamenu potonuše, pošto je na trima prethodno jksplodirao parni kotao. Od posade togla je ,,Novara“ spasti samo deve|toricu Eiigleza. Zapovjedništvo mornarice. Izvještaj turskog glavnog stana. K. B. Carigrad, 10. jula. irakško bojište. Stanje nepromijenjeno.

Podlistak.

Dnnafnji Beosrad. Itlsci sa puta švajcarskog majora du Bois. Švajcarski major d u B o i s pun je hvale za austro-ugarsku upravu u Srbiji, koju je tu skoro qpoznao iz so#stvenog posmatranja. Evo šta on piie u .Breslavuer Oeneral-Anzeiger'* o svojoj posjeti U Beogradu. Beograd je mnogo stradao oi toppištva. Borba prilikom juriša v •• j ila je grozna i oknnčana ujičtiou. < n -

Prvl vojni $!ovni suvsrner u SrHšjL U jučeranjem izdanju našeg lista objavljena vijest o opozivanju Njegove Preuzvišenosti gospodina podmaršala grofa Ivana Ulricha S a I i s-S e e w isa sa mjes'a svoga dosadanjega cijcirivanja kao vojnog glavnog guvernera u Srbiji izazvala je u svima krugovima veliki pokret. Jer ;a sipsko stano/ništvo, u sadanjim prilikama, mnogo v’še znači Iicnost \omog glavnog guvernera nego li kojeg urugog visokog dostojanstvenika i vlastodržca u redovnim okolnostima za zemlju. Grof Salis liio je prvi guverner u Srbiji, od kako se sada pobjedonosno vije u zemlji austro-ugarska zastava. On je bio pozvan, da na putu, koji je mač utro, podje dalje i utvrdi u zemlji ntoć i ugled Habsburške ntonarhije, da snažnom rukom iskorjeni one pretjerane zablude, koje su zemlju bacile u nevolju i propast, da ih uputi putem, koji ih vodi boljoj i srećnijoj budućnosti. Ali je u njegovu ruku položen i drugi, čisto čovječni zadatak: kao tijelo kome iz hiljadu rana teče krv, ležala je Srbija pred nogama pobjedioca . Ne osjećajima osvete, nego svjesna dužnosti jakog pobjedioca prema nemoćnont pobijedjenome, pristupila je austrougarska monarhija, da pravedno ali teško kažnjenoj zemlji pomogne, koliko joj je to ntoguće bilo i koliko je to smjela učiniti. I sad je čovjek, kome je ta dvostruka misija povjerena bila, otišao sa položaja i mi se danas, izmedju mnogog drugog, bavimo pogledom na prvu epoltu nove povjesnice Srbije. Ona se

dućani većinom otvoreni, isto tako hoteli i kavane. Sve se namirnice u Beogradu mogu opet nabaviti, i ako su luksuzni predmeti naravno .vrlo skupi. Za najpotrebnije stvari odredjene su umjerene cijene. Postepeno se gradjanstvo vraća svorne uobičajenom načinu života i Iaća se posG. Kađ čovjek s vcčera i nedjeiiont posmatra lijepo odijelo d"*ria pu • i i .šttaiišti.Tia, onda jedva i dfVopi, -da na pamet strašna kri/T na k .^udsjeća satno veliki broj . tba u Saobraćaj izntedju gradinnsk ■ J ništva i vojske je

om, čiji se tragovi još i danas •. Jc nu gradama. Ja cijeniin, da je : Juvina omova oeogradskih pogod.’eu' toovskim metcima, poi’ovina od ; i proia.aaaio s lakiin povrijedai ’- . o sad i opravljene, dok je oko t c . jelokupnog broja doinova više rnanjc orušeno. Naprotiv, crkve su ostale neovrijedjene, isto tako i javne zgrade, d kojib su samo njeke lako oštećene, to će se u brzo popraviti. Ulice su pet očišćene od ruševina, mnogobroje rupčage pričinjene granatania, ispunjene su, kamena i drvena kaldrma dovedena je opet u red. raztrgnute kanalizacije i vodovodi potpuno su opravljeni, postrojenje za električno osvjetJjenje opet funkcionira i grad se blista svjetlosti, tramvajske pruge opet su otpočele redovnom vožnjom, jednom riječi, javna uredjejtja stavljena su opet u djelovanje i saobraćaj funkcionira bezprijekorno. U gradu je za divljenje velika čistoća. Trgovački je obrt poslije potpunog zastoja opet oživio. Trgovački su

ćorc C se ne opaža znak razbraženj;.. ištvo se ne uklanja red *... t. ibavljaju s njima . n/ne popr. akako se mora pri. ijetiti, a ‘ vliki dio austro-ugarskih f inika .^.^frvatske, Bosne, Dalmacije iu. • nji , 0 vore istim jezikom kao i sta"•.•vništvo. Vojna je uprava mnogo učiuila za podi7,ci.nje hlagostanja gradjanstva u Beogradu. Za c.ite, koji traže rada. uredila je posredničke urede, koji omogućavaju, da svaki ponovo otpočne posao, a i sama drži u poslu na javnim radovima veliki broj radnika i radnica. Predtizela je još i energične injere, da čistotom osigura narodno zdravlje. Postoji zdravstvcna komisija, koja često izriče kazne zbog nedovoljne čistoće po prodavnicama. Ona se brižIjlvo zanima i pitanjem o sirotinji i razdaje osim odjeće iz dana u dan i hranu nevoljnima. U Beogradu izlazi i jedan dnevni list, za sada na njemačkom i srpskom jeziku, a u skoro će početi da iziazi i

BEOGRAD, utorak, 11. juli 1916.

nalazi potpuno i sa svim pod znacima ličnosti Njegove Preuzvišenosti grofa Ivana S a I i s-S e e w i s a. Kakvu je promjenu on izveo! U jednoj zemlji, u kojoj su pokidane bile sve veze kojim se država i društveni život spajaju kao članovi jednog naroda, u kojoj je snažna strast borbe potpuno slomljena uzmakia očajnoj strasti nemoćne ogorčenosti protiv pobjedioca, u kojoj se posljednja snaga upinjala protiv okova, bilo je grofu Salisu povjereno da vlada. Danas je on ostavlja kao jednu provinciju, u kojoj vlada zakon i pravda, i u kojoj vrijedi bezuvjetno i nepovrijedivo volja vlasti, u kojoj narod mirno — jer ono što se dogodilo bilo je silno — radi svoj svakođnevni posao, uvjeren, da se mora pokoriti jačentu bez poniženja. Ogromni izliv strasti stišan je, srušena sti u svome plamenu gorde zidine nekadašnjih zračnih kula, njih sad pokriva mrki pepeo. Srbija je probudjena iz jednog pustog sna i povinjava se pred jednom moćnom stvarnošću, koja rasteruje usijane glave i fanastične proroke, čije su lažne propovijesti slušali. Još uzdržljšvo, ali, neka joj bude na sreću — postojano sljeduje pna novim putem saasenia. To je djelo grota Salisa. A!i inta još nješto, što se ne smije zaboraviti. Iz rana, što ih je ntorao nanijeti mač osvetnika, ne curi više krv, a bila počela su življe i snažnije da kucaju. Zemlja kao da se iz nova radja ili iz teškog, bolesnog sna budi, trgovina i saobraćaj razvijaju se, a privredni i društveni život biva sve intenzivniji. Bijeda i nevolja, koja su ovim teškim vremenma zakucala i na vrata, koja im se ranije nikada nijesu na^lala, ub!ažene su, u koliko je to bilo u Ijuđskoj moći. A kako je rek povedena briga za narodnu uzdanicu, za omladinii! Najbolji dio onoga, što jc narodti ostalo, sad je u dobrim rukama. Ono što je u Srbiji učinieno od prvog dana, ne može više da isčezne. Usjevi su izmklii, a plod će sazrije'i. Mi se praštamo sa onime što ie posejac, ali ga nećemo nikada zabortivili. Ono što je on posijao, valjalo je! Ruskfl ofenziuu. Strahoviti gubicL (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Bćrlin, 10. jula. Ženevska „Tribuna" javlja da je sadanjoj ruskoj ofenzivi palo na žrtvu do sada 1500 ruskih časnika, računajući tu samo poginule časnike.

na magjarskom jeziku. Ovaj časopis uredjuje jedan rezervni časnik, koji je u gradjanskom životu urednik jednog bečkog lista. Časopis donosi sve zvanične izvještaje ne sarno središnjih siia, već i sila sporazuma, i time utjeruje u laž izvjesnu štampu, koja tvrdi, kao da taj časopis priča svojim čitaocima, da su Nijemci osvojili V e r d u n, a Turci forsirali Sueski Kanal. Gradska uprava, riješila je jedno pitanje, o kome su mnogo lupale glavu i uprave naših švajcarskih gradova, a to je pitanje o kinematografskim pozorištima. i to na najjednostavniji način time, što je za svoj račun otvorila dva takva pozorišta, kojima samo upravlja i razumije se, dobre prihode postizava. te ove upotrebljava za dobrovoljne ciljeve. I ako je stanovništvo predje mnogo stradalo, te to i sad osjeća, ipak se već opaža dobro djelovanje preduzetih mjera od strane vojne uprave. Ovo se bolje nego ičim drugim dokazuje slijcdećom činjenicom: Prije pada srpske vladavine brojao je Beograd s predgradjima oko i 20.000 stanovnika. U oktobru 1915. godine pao je taj broi na 40.000, a sad je opet skočio na (jO.OOil. A taj se broj neprestano penje, jer se svakim dariont braćaju srpski iseijenici u Beograd.

Torpedo 2033. ..Leipziger Neue Nachrichten“ pišu: Sve one žive vrlo uredjenim, vrlo jednostavnim životom, te dragocjene ribe od čelika i bronze, koje nečujno i

iiiaii:

dnevno u jutro, ponedjeljkora posltje podne.

Prodije se: u Beogradu I « Krajevima zaposjednutim od earsko i kraIJevskih teta po cijeni od u HrvotehuJ-SlavontJl, losnlHamgtvlal I BalaMetJi po oijani od 8 fcrvan ovog podntćja .

Pretplita: za 1 mjesec u Beogradu } a krajevima zaposjednutim od carako i kraijevskih četa K 1"*A u Hrvatskoj-SlavoniJi, BosniHerccgovini i Dnlmadji KMi izvan ovog podnrfjn . . . K Oglćisl po djenikn. a==

6 b

h 12 h

•: BEOORAB, Vuka Karadžića uL M. Telefon broj 67. — llpnn. patmanja oglasa i pretplate : Kneza Mlbajla ni. hroj 38. Telefon broj H

Godina II.

Kako Rusi broje zaroblienike. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novina"). Berlin, 10. jula. Jedan novinar koji dolazi iz ruskog glavnog stana opisao ’je Stockholmskom dopisniku ,,Lokalanzeiger“-a način, kojim Rusi broje svoje zarobljenike. Na inte, cijelo muško stanovništvo zaposjednutog područja od 17 do 45 godine otpraćeno je iz Bukovine u Wolyniju, mnogobrojni Jevreji, a i dosta Rusa, uhapšeni su i internirani u udaljenim krajevinra carstva. Sve je to pak ubrojano kao zarobljenici, tako, da se može reći, da od dosad javljenog broja zarobljenika, za koji su Rusi javili da su do sada zadobili, gotovo nema više 1 od30% pravih vojnilt zarobljenika.

EnRlesko-frnncuiKa ofenziva. Zvanično se javlja iz Pariza: 9. jula 3 časa po podne. Na objema obalama Somme noć je prošla na miru. Cjelokupni broj juče zadobijenih zarobljenika kod Hardecourta iznosi 633, medju njima 10 časnika. Na sjevernom frontu kod Verduna Nijemci su trajno obasipali vatrom odsjeke Chattanocurt i Fleury, tako isto baterije kod Dimloupa. Zapadno od šume A p r e m o n t pokušali su nijemci dva ispada protivu položaja kod Cr o i x-Sa i n t-J ea n. Jeđno njihovo odjeljenje prodrlo je u francuSki rov, ali je odmah poslije togs izbačeno ručnim granatama. Drugo odjeljenje je rasfjerano prije no što se moglo i približiti našim rovovima. U Vogesima su Nijemci s večeri napali, poslije žestoke paljbe, utvrdjenje južno od brežuljka Sainte Marie. Njihov je napad propao u našoj vatri. U toku noći ispalo je povoljn« za rukom jedno malo francusko preduzeče sjeverno od Hartmanncveilerkopfa. Francuzi su zaplijenili jednu mašinsku pušku i doveli su 14 zarobljenika. > 11 časova po podne. — Sjeverno od S o m m e nije bilo dogadjaja. Južno od S o m m e preduzeli smo ofenzivu istočno odFlaucourta od prilike 4 kilometra od rijeke, sjeverno od B e 11 o y na S a nt e r r e. Na cijeloj napadnutoj liniji naše su trupe osvojile neprijateljske položaje u prostoru, čija je dnbina jedan do dva kilomctra. Osvojili smo selo Biaches i postavlli smo naše položaje na jednoj iiniji koja od tog sela ide do ususjedstvo B a r 1 e u x - a. Pri tome preduzeću dobili smo 300 zarobljenika. Na objema obalama Maase trajala je prilično jaka topnička djelatnost, naročito u odsjecima F 1 e u r y i šume F u *1 i n. Engleski izveštaj. General Haigjavlja 9. juia: Prošle noči bila je borbena djelatnost iztnedju Ancre i Somme znatno siabija nego li oba prošla dana. Mi smo i dalje napredovali kod Ovillersa. U jednom drugom odsjeku osvojili smo jednu grupu utvrdjenih zgrada. Nijemci nijesu činili dalje pokušaje da povrate izgubljene položaje, koje su nuše čete osvojile sjevemo od G i v ć n c h y. Poslije žestokog obasipanja vatrom jednog dijela odsjeka, koji drže novo-zelandske čete, neprijltelju je pošlo za rukom da poslije jakih mjestnih napada prodrije na jednom mjestu u naše rovove. Poslije borbe od pola časa novo-zelandske čete ponovo su ga izbacile iz rovova. Mnogi Nijemci ostali su mrtvi u našim rovovima.

Drugi izvještaj javlja: Neprijateljsko je topništvo živo djestvovalo. Topničke borbe bilo je u raznim odsjecima. Mi smo ponovo napredovali kod O v i 11 e r s a. Neprijatelj je po podne preduzeo dva objesna protiv napada protivu naših novih položaja u šumi kod T o r m e s a, trudeći se da svoje gubitke poslijednje nedjelje povrati. Oba napada propala su pod vatrom našeg topništva. Engleski gubici na časnlclma. K. B. London, 9. jula. U spiskovima gubitaka od 7. i 8. jula označena su imena 113 i 120 časnika. Novinarski glasovi. (Naročiti brzojav .Beograđskih Novina*). Berlin, 10. jula. Ratni dopisnik Q u e r i veli: Ova ofenziva, najjače reklamirana od sviju dosađanjih ofenziva u ovome ratu, kao da se u današnjem svome obliku več znatno priniiče mrtvoj kazni. Ogroutne mase Ijudstva i strahovito topništvo nijesu dali mogučnosti saveznicima da nanesu veču štetu nami nego 1i samome sebi. Napadač je podnosio upravo ludačke žrtve pri napadu, ali napadnuti nije htio ni da se makne s mjesta, — ne samo to, — neprijateljski izvještaji već sada pišu o vrlo neprijatnirn protivnapadiina Nijemaca. Pariski „L' Oeuvre" dosta jasno nagoviještava, da francuska štampa do duše ima uputstva da hvaii englesku vojsku, ali nikako ne na račun i štetu francuskih četa, kojima mora ostati slava oslobodjenja domovine. Holandski „Nieuws vandenDag" veli: Na mapi se može vidjeti da če gjeneraiu H a i g u, ako o;i nastavi nadiranje dosadanjom brzinom, trebati još vrlo mnogo vremena, dok bude doveo svoje borbene redove na istu visinu sa četama francuskog zapovjednika F o c h a. Ratni dopisnik K a t s c li veli: Ako se pri jednoj ofenzivi može smatrati kao simptom zastajanja ofenzive, kad protivnik, uzdrman sedmodnevnom dobošnom vatrom, ipak nadje snage za protivnapade, onda se za ovu englesko-francusku ofenzivu može reći, da je zastala, pošto Englezi sada već javljaju samo za neprekidae borbe, pri kojima imaju samo vrlo osrednjih uspjeha. Sjeverno od potoka Ancre oni se drže sasvim mimo, a đalje na jug, kod Cotalmaison-a odbijeni su u više maha njihovi napadi. Sem toga smo napali, kako priznaju Francuzi, njihove položaje na bočnim tačkama, od H e m a do E s t r ć e s a. Ma da sve te borbe još nijesu završene, ipak se vidi iz sviju dogadjaja na tome frontu, da je zaustavljen prvi pok-nšaj prodora, preduzet sa strahovitim masama, a da su u mjesto toga nastupile mjesne, do duše vrlo ozbiljne borbe.

firfka I sile sporazutna. Nezadovoljstvo sa Zaimisom. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novlaa*). Lugano, 10. jula. Sile sporazuma već su nezadovoljne sa Z a i m i s o m, jer se on ne pokazuie tako popustljiv, kao što su to one od njega očekivale. U krugovima sila sporazuma plaše se, da u slobodnim izborima, koje Z a i m i s hoće da spdovede, neče V e n iz e 1 o s imati onakav uspjeh, kakav želc sile sporazuma. Zbog toga se več čuju za

nevidno nose smrt plovećoj neprijateljskoj tvrđjavi. Njih maze kao što se mazi tnajčino čedo, ali teško im je poći. Ovaj pak, pustolov br. 2033, da je za sobom mogao ostaviti dnevnik, prije no što se vrag u njemu probudio i rastrgao tijelo njegovo u hiljadu parčadi, bio bi najzanimljiviji i najpoučniji dio iz ratne povjesnce. Ovako pak upućeni stno na same predpostavke te smo u mogućnosti, da oba osnovna oblika tog vanrednog bića prestavimo sebi samo u opisima. Polazna je tačka za oba aktima utvrdjena istina, da je torped 2033 iz svoga prinudnog bitisanja otpušten 6. inarta 1916. u 4.43 časa po podne, i od tada je on mogao potpuno „slobodan i na svoju odgovornost da dje!a“, kako bi to 1 b s e n rekao. Odmah je pokazao svoj santovoljni karakter tinie, što je odrcdjer.i mu cilj, jedan britanski razorač sa tri dimnjaka, promašio, i onda je otpočeo da tumara po slobodnom svjetskorfi moru bezbrižno bez plana i cilja. Vjerojatno je on slijedio svojoj unutarnjoj žudnji. da se slobodno nauživa, Tragovi njegovog razuzđanog tumaranja gube se u vlagi i tami, i tek se noću 16. marta on ponovno pojavljuje, istina samo toliko, da ga odmah i za uvijek nestane. osim njekoliko njegovih bijednih ostataka. Ono, što se iz tih njegovih ostataka daje zaključiti o tamnom dijeiu njegovog života. to po jednom, mogućem načinu posmatranja, izgleda ovako: Oborene glave pošao je torpedo 2033 rečene noći svojim mokrim putom, kada mu se iznenada isturi jedna

preprijeka. Da li se tumaralo svjetskog mora baš tada sjećao bezbrižnih dana, koje pod vjerniin bdijenjem njemačkilt mornara u plavoj odori provodio u toploj škrinji jedne podmornice, ili je u nastupu svoje gospodske samovolje bio miiljenja, da se masivna preprijeka može tako isto njentu lijepo skloniti s puta, kao i on preprijeki, — dosta to, đo 7 šlo je đo sudara dviju tvrdih glava k torpedo kao i preprijeka bijahu izbrisani iz svjetske povjesnice. Preprijeka bijaše, kao što se uvijek samo sa žaljenjem možemo sjećati, najljepši brod hollandske trgovačke flote, ,,T u b a n t i a“. ,,Minheerima‘\ koji prema nama nijesu vrlo raspoloženi, bilo je odmaii jasno i utvrdjeno, da je jedna njemačka podmornica, hotimice ili pogrješno, zbrisala „Tubantiu". S onu stranu kanala John Bull je zlurado trljao ruke. Jer je to bilo, kao što se dalje sjetiti možemo, u vremcnu, kada je ra: s pomornicama ponovno bio otpočeo i kada je on engleskoj podbadačkoj radnjl u Americi divno poslužio, naročito onda. kada bi jedan neutraliil brod namjerno ili u ime Božje slučajno od njemačke podmornice potopljen bio. Pošto su stvari tako stojale, u Njemačkoi se moglo predpostaviti, da je namjera blla isključena. Pogrješke i shičajnostl se mogu dešavati i desile su se, njiii je njemački admiralski stožer, posiije učinjenog isledjenja, bezobzirno' priznao i popravio. Niko dakle nema prava da posumnja, da je u ovom shičajtt svaka pogrješka isključena, pošto je fciio utvrdjeno. da u vrememi