Beogradske novine

Stmu 2.

B«ogradskc Notrloc

Petak

opštenje. Na Krfu bilo je strogo zabranjeno medjusobno posjećivanje vojnika Iz puka u puk. Isto što i za vojnlke važilo je i za same srpske časnlke. Nlje čudo što je tako nedostojno ponašanje izazvalo veliko ogorčenje u cijeloj vojsci, a naročito časničkom zboru. ..Beogradske Novine“, koje su nalažene kod srpskih vojnlka po mgorima na Krfu, zaradile su strogu kaznu onima kod kojih su nadjene, te je priprećeno, da će se i u buduće strogo kazniti svaki, koji čita i širi „Beogradske Novine". Svi nadjeni egzemplari „Beogradskih Novina" zaplijenjeni su i preduzete su mjere, da se stane na put njihovom širenju. Pred odlazak sa Krfa za Solun ovladala je medju srpskim vojnicima grdna radost. Ljudi su bili van sebe od ushićenja. Ali toj radosti nije bio uzrok zato što oe se oni vratiti opet u rovove, nego što će se jednotn izvući omrznutog francuskog gospodarstva f što će im bitl data mogućnost, da jednog dana pobjegnu svojim kućama u Srbiju. Stotine srpskih vojnika zakleli su se na Krfu, da će onoga časa, kad se budu našli na drugoj obali Jadrana baciti puške i poći u Srbiju, pa ma i morali potucati se po amautskim krševima. Oko sredine aprila pronio se na Krfu glas, da će pored srpskih časnika srpskim četarna zapovijedati i francuski oficiri, što je izazvalo najveće nezaddvoljstvo u srpskim časničkim krugovlma, gdje se to smatralo kao uvrjeda časti nanijeta srpskim časnicima. Oko srpskili logora po Grčkoj poSiavljen je, kao što je to bilo na K-fu. francuski oružnički kordon. Srpska regrutna i supeirevizicna komisija, koja je ovih dana stigla u Zenevu pod komandom rezervnog pukovnika dr. J. 2 u j o v i ć a i dr. J aš i ć a do sada nije mogla otpočeti svoj rad, pošto još nema za to dozvolu od švajcarske vlade. Trojica Članova komlslje proveli su jedno v$če u restauraciji hotela ,,Terminusa“ u krugu velikog broja tamošnjih Srba, te se tom prilikom poveo razgovor o raznim stvarlma. Na kraju razgovora podiže se jedan beogradski trgovac i ugledni radikal i obratio se ovim rijećima dr. Jašiću: ,,U ime srpskoga naroda ja apelujem na tebe kao Srbina prijatelja i čovjeka, da ne tražiš od nas kakvu bilo žrL'u koja bi bila namijenjena ne našoj otadžbini već sudjenicima. Mi smo do S3da platili već i prekomierni danak u Krvi, a bio bi zločin da se sada žrtvuju i poslednji naši Ijudi". Dr. Jašić odgovorio je doduše sa rezervom, ali je opet jasno dao razumjeti svima prisutnima, da će ova superrev.zija biti samo forme radi, da bi se zadovoljile želje sila sporazuma.

Prufl njemcčkD trsouatkn podmornlca. Privredna vrijednost trgovačke podtnornice. 'Naročltl brzojav .Beogradskih Novina“). Berlin, 13. jula. ,Kreuzzeitung“ javlja da se u Americi vrlo povoljno sudi o poslovnim izgledima njemačkih trgovačkih podmornica. One na ime na svojim putovanjima mogu prenijeti tobe, koje sada imaju neobično veliku vrijednost. Troškovi oko gradjenja ovih podmomica isplaćuju se jednim jedinim putovanjem, pošto svaki odlazak i povratak donosi -®/ 4 milijuna dolara, čime se rečeni troškovi u veliko poklapaju. Sem toga će to imati povoljnoga utjecaja na njemačku valutu. Ako bi nove podmornice dva puta mjesečno otišle u Ameriku i vraćale se, Njemačka će potpuno biti u stanju da pokrije svoju potrebu u sirovinama, kao što su bakar, nikzl, chrom, kaučuk i t. d. Jednovremeno njemačka industrlja boja močiće da se održi na američkoj pijaci. Nadmašena američka konkurenclja. (Naročitl brzojav .Beogradsklh Novtna*). Berlin, 13. jula. Prije njekog vremena poručila je Engieska u Americi .Lake Torpedo Company“ deset podmomica velike zapremine. Tada još ništa nije bilo poznato o gradjenju sada dovršenih njemačkih trgovačkih podinomica. Nove engleske podmornice trebale su da imaju 1.200 tona, prema tome za 800 tona manje od novih njemačkih podmomica. I njihcrv djelokrug bio bi mnogo manji od djelokruga podmomica tipa ,Deutschland“. Ove nove podmornice, poručene u Americi, mislilo je vodstvo engleske momarice da upotrijebi u ofenzvne svrhe, te da u opšte nphovom pojavom iznenadi cio svijet. Sada su Nijemci preduhitrili Engleze joi večim podmornicama.

14. jttli 191«.

PUanJe „Deutschlanda**. K. B. Vr'ashington, 13. jula. Reuterov ured javlja, da je engleski I francuski poslanik uložio prigovore kođ američke vlade u pitanju podmomice ,Deutschiand*, pa su postavili tvrdnju, da je podraornica i ako je gradjena u trgovačke svrhe bezuvjetno ratni brod.^ Zadovpljstvo u Holandlji. (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novina*). Haag, 13. jula. Holandska štampa izjavljuje, da je njemačka podvodna plovidba pružila N i z oz e m s k o j jedinu mogućnost, da stvori slobodan od engleske kontrole saobCaćaj izmedju Nizozemske i njenih kolonija.

Ruska ofenzlun. Brusilovljevi neuspjesl (Naročiti brzojav .Beogradsklh Novina"). Stockholm, 13. jula. Popuštanje ruske ofenzive podstiče vojne saradnike petrogradskih i moskovskih listova, da pažljivo pripremaju rusko javno mišljenje budućim, mirnijim, možda i inanje povoljnim danima. Pukovnik Mihailovski prestao je od jednom sa svojim hvalama i veli: Ne smije se smatrati, da su Brusilovljevi uspjesi bitno ubrizali riješenje. Novo grupisanje Rusa. (Naročitl brzojav .Beogradskih Novlna"). Ženeva, 13. jula. Po vljestima ,,R u s k o g S 1 o v a“ predstoji ponovno grupisanje ruskih četa u Wolyniji. Unlštene trl divizije. (Naročitl brzojav .Beogradskih Novina’). London, 13. jula. ,,Daily Express“ javlja, da su u posljednjim borbama na rusko-austrijskom fpontu gotovo potpuno uništene cijele tri ruske divizije. Satrvena belgljska automobilska kolona. (Naročlti brzojav .Beogradsklh Novlna'). Moskva, 13. jula. „Ruskoje Slovo“ javlja, da od belgijske oklopne automobilske kolone na ruskom frontu nije više ostalo Bog zna šta. Ova se kolona nar'očito odlikovala u nasilnim izvidjajima kod Tafnopola. Od tamo upotrijebljenih 5 automobila, tri su uništena topničkom vatrom, jedan je oštečen a jedan se vratio nepovrijedjen. Opšte vrijenje u Rusiji. (Naročitl brzojav .Beogradsklh Novlna"). Berlin, 13. jula. U svima većim gradovima uhvaćeni su pododborf jedne nove ruske revolucionarne stranke, koja za sada radi naročito dijeljenjem letaka protiv rata, te koja je izdala proskripcijonu listu sviju glavnih prfstalica rata.

EnsiesKo-ffoncusKc oftnzlua. Francuski izvještaj od 12. jula 3 sata poslije podne: Na objenia obalanta rijeke 5 o m m e noć je prošla na miru. Izmedju Soissons-a i Reims-a Francuzi su prf njekim manjim preduzećima u pravcu C a r n a y a zadobili izvjestan broj zarobljenika; u Champagni uspjelo je r.jekoliko prepada protiv njemačkih rovova izmedju Maison de Champagne i G a 1 v a i r e sjeverno od V i 11 e s u r T o u r b e. Na lijevoj obali M a a s e potpuno propadoše dva njemačka napada ppotiv francuskih rovova na ,,Mr t v o m čovjeku“. Na desnoj obali povratili su Francuzi protivnapadom jedan dio zemIjišta zadobijenog juče od Nijemaca kod šumice F u m i n. Francuzi su zarobili 80 Nijemaca, medju kojima jednog časnika. U L o t a r i n g i j i istjerali su Francuzi Nijemce iz njekih dijelova rovova, u koje su se bili uvukli. 11 sati u veče: Sa fronta na Sommi nema ničeg novog da se javi. U toku dana bila je na lijevoj obali M a a s e prilično živa topnička vatra na odsjeku ,,m rtvo g 6 o v j e k a“. Na desnoj obali izvršili su Nijemci u jutro u pravcu utvrdjenja S o uv i 11 e jak napad. Oko deset sati napali su poslije žestoke topničke pripreme šest pukovnija na selo F1 e u t y te šume V a u x i C h a p i t r e. Uprkos silnome napadu u masi na srazmjerno uskom frontu pošlo je neprijatelju za rukom, da samo po cijenu teških gubitaka zadobije nješto zemljišta na pristupima kapele S t. Fi ne I na razkrsnlci drumova za F I e u f y i V a u x. U cijeloj oblasti L o u v i 11 e, C h e r<o i s i Lautree produžena je vrlo žestoka topnička borba. U Lotaringiji srno potpuno odbili neprijateljski napad istočno od B adenwei!era. Austro-Ugarska. Osuda jednog iridentiste. (Naročlti brzojav .Bcogradsklh Novina*). Beč, 13. jula. Bivši trentinski narodni zastupnik na carevinskom vijeću dr. Battisti, zarobljen je kod peslijednjih borbi kao talijanski alpinski k a p e t a n i sada očckuje osudu od strane vojnog suda. Battistl bio je u augustu 1914. g. pobjegao u Italiju, stavivši se sam na čelo ratnoj agitaciji i draženju protiv monarhije; kasnije je stupio kao ćasnik u talijansku vojsku.

Holnovue brzojovne vljestL Povoljeo štaoje NUemaća pred Verdufiom. (Narociu brzojav .Beogradskih Novina*^, Berlin, 13. jula. U prilog njemačkih uspjehs pred V e rdunom daje ,,K r e uz z e i t u n g“ shjedeća objašnjenja: Naša se frontovna linija sve dalje primiče prema posljednjem uiiutarnjem utvrdjenom pojasu tvrdjave. Pritisak, koji bliskost naših četa još od posljednjih dogadjaja proizvodi na tvrdjavicu S o u v i 11 e, proširuje se sad i na prednja utvrdjenja tvrdjavice Tavannes, koja leži 2 kilometra istočno od S o u v i 11 e-a, a Souville i Tavannes važe kao ključevi tvrdjave, poslije čijih padova ova neće moći više da se drži.

Engieske sumnje odnosno ,,pob]ede“ na Skagerraku. (Naročltl brzojav .Beogradskih Novina")Berlin, 13. jula. ,,Lokalanzeiger“ javlja iz Haaga: Iz parlamentarnih krugova upućeno je pitanje vladi, zašto ona još nije zvanično predIožila, da se iskaže narodna zahvalnost osoblju mornarice, čim je vlada uvjerena, da je bitka u Sjevernom moru predstavljala za Englesku veliki uspjeh. I ,,Daily Express“ pita, zašto vlada ne dopušta, da stajiovništvo rjekim veUkim zvanjčnim iskazom ne izrazi zahvalnost floti.

Gvozdeni krst. Kako je do sada razdijeljen. Berlin, 13. jula. Gvozdeni krst I. reda razdat je dosada na 9006 lica, od kojih su 5904 časnici, 297 generali i 7 ministri. Osim toga orden nose i 67 kneževa. Neobično je mnogo razdavan krst I. reda ljetačkim odjeljenjima i inornarici. Veliki dio nosilaca gvozdenog krsta poginuo je u ratu. Švedska industrija odkazuje učešće u bojkotu. Stockholm, 13. jula. Ruski časopis ,,T rgovina i indus t r i j a“ piše o pariškoj privrednoj konferenciji: Još sađa možemo sa sigurnošću ivrditi, ua četvorni sporazum nikad neće uspfeti, da potisne njemačku robu. Jer potiskivanjem Njemačke, četvorni sporazum bi samom sebi pričinio najveću štetu. Mi ne možemo izazivati njemačke represalije pošto bi nam bilo nemoguće konkurisati sa drugim zemljama u snabđjevanju Njemačke sirovinama. Redmond o irskom pitanju. K. B. London, 31. jula. Kao odgovor na govor što ga je u gornjem domu držao lord Landsdowne, a u kojemu je ovaj bio izjavio da neće biti amnestije za irske pobunjenike kao i da će se od 12. juia zabraniti nošenje oružja, pročitao je Redmond izjavu, u kojoj veli da je ovaj govor teška uvrijeda za Irsku. Ako držanje vlade bude shodno ovome govoru, izgubljena je sva nada za sporazum o irskom pitanju. U donjem domu izjavio je ministar unutrašnjih djela S o m n e 1, da odbor proučava optužbe protiv irskih zarobljenlka te preporučuje puštanje u slobodu njih 460 kao jemaca, pošto su oni bili zavedeni, a nalaze se već tri mjeseca u zatvoru.

Britanske žene za rat. (Naročitl brzojav .Beogradskih Novina'). Berlin, 13. jula. U Londonu će se u nedjelju održati u Hyde-Parku veliki skup engleskih žena, koje će donijeti rezoluciju, u kojoj će se od vlade zahtijevati, da se radi snažnijeg produženja i*ata još većma zapne i da se sprovede privredni rat, kao što je to utvrdila pariska privredna konferencija. Engleskoj mortoarici ima se dati puna sloboda, da Nijemce uništi i da blokadu protivu Njemačke u najširim razmjerama sprovede. Savezničke konferencije.

K. B. London, 13. jula. Ovamo su stigli francuski ministii RibotiThomas, te ruski ministar finansija Bark.

Predsjednik dume kod cara. K. B. Petrograd, 13. jula. Jučer je car N i k o 1 a primio u glavnom stanu predsjednika dume Rodzjanka, koji je ostao kod cara više od po sata. Englesko priznanje Francuzima. K. B. London, 13. jula. Zastupnik engleske štampe u francuskom glavnom stanu javlja na 9. jula, da se ne da opisati u punoj mjeri junaštvo Francuza kod Verduna. Ovo je junaštvo bezprimjerno, ako se uzme u obzir nadčovječna topnička snaga, koju su Nijemci koncentrirali protiv ove francuske tvrdjave, a koju Francuzi brane već više od četiri mjeseca. Neutralnost Spanije. K. B. Bern, 13. jula. Madridskom dopisniku .L’Humanite” izjavio je ministar predsjednik R a m a n o n es, da je on tako uvjeren o potrebi neutralnosti Španije, da bi on smjesta odstupio, ako bi nastala pogibao za njegovu politiku. Bojna sprema Holandlje. K. B. Haag, 13. jula. Druga je komora danas primila zakon o pućkom ustanku. Vojni je ministar izjavio, da čim je veča misao i želja za mirom kod

ratujučih vlasti, tim viSe mora biti Holandija oprezna. Holandska vojska mora biti uvijek spremna, da odbije sve, pofcpšaje povrjjede svog integriteta. Ministar unutamjih djela upozorio je na privredni prltisak, koji rve više pritiskuje Holandiju. Vlada će svaki glas, koji bude dat protiv ove zakonske osr.ove smatrati kao nepovjerenje. Napad na englesku obaiu. K. B. London, 13. jula. Zvanično se javlja, da je na 11. jula u devet i po sati u večer jedna njemačka podmornica ispalila na luku S e a h a m Harbour (u engleskoj grofoviji Durham) -iz daljine od njekoliko stotina iardi oko 30 šrapnela. Jedna je žena ozbiljno ranjena, pa je u jutro i uinrla. Inače nije bilo nikakove štete niti je ko platio životom. ,,Times“ o talijanskoj vojsci. K. B. London, 13. jula. Vojni dopisnik ,,T i m e s a“, koji je posjetio talijanski fdont objavljuje dva članka o vojnom položaju Italije, a kojima je jamačno svrha, da ublaži neraspoloženje, koje vlada u Engleskoj radi slabih uspjsha Talijana. Dopisnik ,,Timesa“ piše, da su Talijani do sada mobilizirali 2.8 milijuna vojnika. Daljnje proširenje vojske nije moguće, jer nema časnika, a ni podčasnika. Govoreći o obrani položaja đopisuik hvali austro-ugarake čete. a u prvom redu austro-agarsko topn i š t v o. Po mišljenju dopisnika m o g a o bi Cadorna da prodre na Soči, jer je jedino ovdje moguće razviti veće vojne mase, alibi morao daplatii ođgovariajuću cijenu. Medjutim se Cadorna plaši gubitaka, a neraspolaže sa dovoljno jakim topništvom. U A 1 p am a po mišljenju ovog dopisnika s v a k i uspjeh nemoguć. T alijani su u manjim preduzećima dobri, ali se previše zadržavaju kod sitnice. a i vrijeme u Alpama ne dozvoljava veče operacije, koje su u opšte moguće od maja pa do avgusta. Raspofoženjc je u Italiji prflično dobro, a čini se da će žetva biti nješto boIja. U Itaiiii su cijene životnim namirnicama primjerne i u tom pogledu trpi Italija inanje nego ostale ratujuće vlasti. Sudbina Engleza u Mezopotamiji. K. B. London, 13. juia. Unionistički rattii odbor bavio se juče pitanjem o sudbini engleskih vojnika u Mezopotamiji. Saopštenje pod :ojim uvjctima se engleski vojnici moraju borfti u Mezopotamiji učinila su vrlo Jubok dojam. Odbor je zaključio, da zatraži ..đ vlade istragu i da dozvoli o tom pitanju i javnu raspravu. ,,T i m e s“ podupire držanje odbor'a i protestira protiv toga, da se sudbina i stradanje engleskih vojnika u Mezopotamiji puste u zaborav.

Groil I okollco. Izdavanje koncesija. { Zapovjedništvo grada Beograda obratilo se odboru grada Beograda sa izvještajem, da se za izvjesno vrijeme neće izdavati koncesije za kafanskc, hotelijerske i gostioničarske riadnje, kao i piljarske radnje sa životnim namirnicama, delikatesne, bakalske, specerajske i kolonijalske. Koncesije će se za sada davati samo za zanatlijske radnje. Pr'ema tome i opština grada Beograda neće izdavati uvjerenja za koncesije za gornje riadnje. Uvjerenja za koncisfje mogu se dobiti samo za sve vrste zanatlijskih radnja. Svi vlasnici gornjih radnja, koje već obdržavaju iste i“adnje, dužni su u adredjenom roku obnoviti kod zapovjed i-štva grada Beograda dczvole za rad s 3 rnje radnje. Ko ne bude to učinio u idredjencm roku, izgubiće pravo na obdržavanje svoje riađnje. Sjednica poreskog odbora. Juče poslije podne održana je u kancelarijama glavne blagajne opštine grada Beograda sjednica poreskog odbora opštine grada Beograda. Na sjednici su riješavana pitanja o razrezu poreze na novo otvorene radnje, koje su prijavljene odboru radi razrtza poreze, kao, i po molbama i žalbama na nesrazmjerno veći razrez poheze prema samome prihodu, radi smanjivanja istoga. Odbor se pored gornjeg bavio i riješavanjetn o njekim drugim pitanjima slične prirode. Iz gradjanskog odjeljenja. Izrađa fivenih brojeva za obilježavanje griobova ustupljena je kao najnižem ponudjaču riješenjem gradjanskog povjerenika g. Viastimtru D j o r d j e v i č u, livcu, koga je i gradjansko odjeljenje odbora grada Beograda bilo prtdložilo. Rad Narodnog Kupatila. Narodno kupatilo u Carigradskoj ulici broj 23, koje je otvoreno i o kome se staria opština grada Beograda, otpočelo je ponova svoj rad, koji je bio obustavljen uslijcd uuutrašnjeg uredjenja u kupatilu. Kupatilo je uredjeno na najmoderniji način i u njemu se vodi briga na prvom mjestu o čistoći i redu. Kupanje se vrši svakoga dana i to: utoi'nikom i petkom cio dan samo za ž e n s k e, u svima ostalim danima prije podne za m u š k e, a poslije podne do 6 sati u veče za ženske, a od 6—8 časo-

Broj |5 o

va u veče svakog đana za ra u š k e. n djeljom ,i prazntkjora .kupatilo radi prij« podn« 6~rl2- sati, i to «nio ,oi »š k *, r i, •Cijene su kupanja u kupatilu tak f/ vrlo, nis^e, fakp, pod tnlevima b«r n staje kupanje samo 20 bdera, a *, 5ono ,s^mo,40 h,e I « r a. Kupanje a ataje 80 ,h e 1< ra. Strašna tragedija jedne porodlce. Noću i/.medju subote i nedjdje grala se u Beogradu jedna strahor tragedjja jedne porodice. Oko dva sata nooi stanovnjci i, u Skenderbegovoj ulici broj 17 prr, djeni jednom str;ihovitom eksploaj irnali su da virle jedan strab<->iriti zor. Kroz noćni snmraćak jurila <snj đvorištu iste kuće ćetiri lica jrotputi plamenu, živa upaljena u strahori; očajanju, urlajući od bolova. Stanor preneraženi i zbunjeni od straha, p, šali su da ugnše ov r e živ r e plamenor«; bez uspjeha. Zato vnijeme kuljao j, kuće Savke Kovačević, žear- ijt vana Kovačevića, tambur-mažora * ke kraljeve garde, gust dim sa rarfcn iim pjamenom, koji se širio sr<i dalje. Leposava J e v t i ć, učiteljica n dranskoj l^esnici, kć-i Savke Kor«,C Ke, trebala je u nedjelju u jutru, daot tuje-u 'Lešnicu, gdje je ponoro dot mjesto učiteljice. Muž ove jadm- t Koji je bio takodje učitelj u istom raj« ]x>gi riuo je kao rezervni ofidr u or ratu i poslije sebe ostavio dvojo djece; jedno od dvjje, drugo od četin dine, koji su sada ocrgnuti i <xl sr rnajke, ostali potpuno na sokaku. Ostiv na bez ikakv'ih srestava za djeio vnjc rata hrabro se Dorila da ishranr set' djecu i dočeka bolje dane. Dobijan ponova tiči teljekog mjesta njoj su se-o rali novi dani. Sa velikoin radoćću s niala se ona na put, koji će njaj i uj< djeci pružiti jedan nov, bolji žirot. 1 prilikom riješila se da ponese i izrje životne namimice koje je u seiu te nabaviti. Medju ovim nam : raic.;un*, k su bile spremljeue za puf bio je i ( ■ (petroleum), koji je svu ovu nmd pričinio i uništio jednu porodicu Bilo je već duboko u noć,, ot« * sata, kada je g-dja Leposava s;i sto;> • tetkom Stojnom 1 i zaovom g-djiooin Da Kom Jevtić, djevojkom od s»>^it godina, zatvarali jednu kantu punu gi Neuki i nevješti u ovom poslu, qh> su da se i kanta sa gasom može nf čatiti loplim voskom. Čim je toplota dohvatila ga-., fam sa gasom je eksplodirala strahorium^ skom i za tili čas čuo se vrisak o\ r f nesretne žrtve, koje su hile već poip u piamenu. Nesretna majka Leposavina koj; l>ila u drugoj sobi sa djecom Ijepoinom, čuvši strahovit prasak i grornn \ sku, izletila je i>ez razmišljanja is k ali odmah zatim i ona je bila sv ,m menu. Okolni gradjani pokušali su da 8f. ove nesretnd žrtve, ali svi napori suo; li uzalud. Sve četiri žrtve oćlmab snp nete u bolnici, ati i sva staranja 1)<‘b da ih spasu od smrti ostala su te. spješna. Još u nedielju odmah sutra'umrla je Darinka, u ponedjeljaK Ls sava, a u srijedu Stojna, a jx>slednja tva nesretna inajka Savka preživfjujei ' sljednje trenutke svoga života u 101 ćim bolovima gledajući kako jo, svai dana neumitna smrt otima pored * jednog po jednog milog i dragi'g (’.udnini slučajem djeca pok U save ostala su nepovrijedjena, ostaTlji j bez oca i l>ez rnajke sasvim na ulici L’nulraSnjost sobe, gilje se desils splozija, sva je izgorjela. Tako je nepromišijenošću jednc t ligentne žene užasnom smrću svršik ( dna porodica od četiri člana a dva mjdjeteta ostaia su potpuno nez.iSti«N

Posli]ednjeOrzo]ouneul](! Izvještai njemačkog vojnoj vodstva. K- B. Berlin, 13. ^ Zapadno bojište: Na sjevernoj strani Somme u*Pć je Englezima, da se ustale u Confalf; sonu. Topnička se vatra nastavlj* > likom žestinom. Južno od Somme ' Francuzi ni jučer imali uspjeha, što više puta bili poduzeli s obje stn Barleuxa kao što i zapadno od Estref Većinom su morali da se već n* četku povrate uslijed naše paljbe no od Maase još je topnička borba žestoka. Osvojene pješadijske pozicij popravljene. Ukupni broj zarobljf povisio se za 17 časnika i 243 ®°| na 56 časnika i 2349 momakaFreilingheina na kanalu kod le Btf na visočini ,,la fille morte“ istoćno Bandoviiiersa i kod Hbzbacha su izvidnićki pothvati. Sjeverno od' sone prisiljen je jedan dvoplošnjh se spusti na našem području. Istočno bojište: Kod vojske generala Bothmef J čeni su Rusi protunapadajem njefl*i četa iz Olesza (sjeverozapadno 00 ' czacza), pri čemu je 400 Rusa ljeno. Balkansko bojište: Nema nlčeg novog. Vrbovno vo )® 0 '***