Beogradske novine

Br. 153.

Islaml:

tfnevno n jutro, ponedjeljkom posl1)e

P r • 4 a j e se: d Beogradn I ■ krajevhna za- . , posjednutioi od carsko i kra- h h JJevskih £eta po cijeni od ■ Hrvattkoj-SUvonifl, Bosa*Horcegoviai i Dalmaciji po cijem od S h lavaa avog podntćja . . . I* h

| Pretplata: za 1 mjeaec ■ Beofradu I ■ krajevima zapiieji itnatka od carako I krmijevvktk tatm K hSB a HrvatafcoJ-SlavoaiJi, BamdHercefovtai i DataaadP KM . . .«»-

Oglairi aa djeatka.

Urednmvo t BCOORAD, Vuka KaradttCn ai. M. Tdefoa htaj §7. — I srtmanje ogiaita I orecplaie: Kneza Mtad* ai. tarai H. Taieiou broj %.

BEOGRAD, poneđjeljak, 17. juli 1916.

Godina II.

RATNI IZVDESTA3I. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. 4 K. B. Beč, 16. jula. Rttsko bojište: U Bukovini je protivnik juče ponovno napao na naše položaje na visu C a p u 1 i kod pastuvskog zavoda L uc z i m a. Odbačen je borbom prsa u prsa. — Broj zarobljenika, zadobijenih kod Jablonicze, popeo se na 3 časnika i 316 vojnika. U prostoru oko Nowog Poszaj e w a propao je ruski noćni napad na naše predstraže. Jugozapadno od L u c k a opet se vode žestoke borbe. Zapadno od Torczyna naše su čete odbile ruski napad, izvršen poslije jake topničke pripreme. Taiijansko bojište: Naši su položaji u oblasti B o r kolskog prevoja bili izloženi stalnoj, teškoj topničkoj vatri. — Neprijateljski su letači bezuspješno bacali bombe na F o I g a r i j u. — U oblasti T o f a n e skrhali su se više puta ponovljeni talijanski napadi. Jugoistočno bojište: Na donjoj V o j u š i topnička borba i pjcšačke čarke. Zamjenik glavara gcneralnog stožera pl. Hdfer, podmaršal. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 16. jula. Zapadno bojište: S obiju strana S o m m e žestoka topnička paljba. Danas poslije podne slomila su se četiri jaka napada u odsjeku O v i 11 e r s-B a z e n t i n-1 e-P et i t još pred našim linijama, isto tako savršeno kao što se prije podne slomio jedan napad preduzet istočno od B a z e n t i n a južno od S o m m e. U veče se razvila žestoka borba kod B i ac h e s - a i južno od toga mjesta. Zaposjeli smo opet jedan dio sela. Zarobili smo preko 100 vojnika. Francuski napadi kod Barleuxa, te u okolini Estrees-a i zapadno od toga mjesta odbijenl su s velikim gubicima po neprijatelja. U odsjeku istočno od M a as e izbacili su Francuzi jake snage prema visu „Hladna zemlja“ i selu F1 e u r y. Ti su napadi pretrpili neuspjeh. Pri ponovnom napadu pošlo im je za rukom, da jugozapadno od Thiaumonta prodru u naše najistaknutije prednje rovove, te se ovdje još i sad vodi borba. Na ostalim dijelovima fronta odbijeni su neprijateljski predstražarski napadi sjeverno od Craonellea, kao i napadi većih jedinica sjevemo od Ch i 11 y-a. Njemačke izvidnice zarobile su 24 Francuza i zapiijenile su jednu mašinsku pušku. Zapadno od Loosa pogodjena je jedna neprijatcljska letilica, koja je paia iza naših redova. Jedna letilica pala je kod Meslea, oborena vatrom naših odbranbenih topova. Istočno bojište: Orupa vojski maršala H i n denburga: Nema značajnijih dogadjaja. Orupa vojski maršaia princa Leopolda Bavarskog: Ruski pokušaji protivnapada protiv položaja, što smo ih osvojili kod Skrobowa, ostali su bezuspješni. Zarobili smo šest časnika i 114 Ijudi. Orupa vojski generala pi. Llnsingena: Jugo-zapadno od L uc k a vrše naše čete protivnapade protiv ruskih snaga. Na odsjeku vojske generala grofa B o t h m e r a položaj je ostao nepromijenjen. Balkansko bojlšte: > Nema ničeg novog. Vrhovno vojno vodstvo.

Izvještaj turskog glavnog stana. K. B. Carigrad, 15. jula. Irakško bojište: Položaj je nepromijenjen. Perzijsko bojište: Istočno od Kermanšaha nije bilo naročitih dogadjaja. Kad su Rusi saznali, da se naše čete, potpomognute dobrovoljcima u odsjeku B u n e k a, približavaju S i n i h u, povukle su se natrag, ostavivši jedan dio svojih sila južno od ovog mjesta sa giavnim snagama, uperenim prema Hamadanu. Naša su odjelenja 11. ov. mj. protjerala neprijateljske izvidnice kod toga mjesta. Kavkaško bojište: Na desnom krilu puškaranja. U središtu naše čete i dalje prodiru prema neprijateljskim položajima; borbe ovdje teku u našu korist. Na lijevom krilu bilo je mjestimično pješačke borbe. Na ostalim frontovima nema ničeg novog. Prua njemučka trsouačka podmornica. ,,DeutschIand“ konačno .oglašen trgovačkim brodom. K. B. Washington, 16. jula. Reuterov ured javlja, da je donešena konačna odluka da se .Deutschland' smatra trgovačkim brodom. No ovo se medjutim ne može smatrati kao stalni precedenc, pošto će se za svaki posebni takav slučaj donijeti naročita odluka.

Enžlesko-frnncuska ofenziva. Engleski ratni izvještaj. K. B. London, 15. jula. Na britskom frontu razvija se sve dobro. Na jednom smo mjestu potisuuli neprijatelja u njegov treći obr’anbeni položaj. Za posljednjih 24 sata zarobili sino oko 2000 neprijateljskih vojnika i jednog pukovskog zapovjednika treće gardijske divizije. Pao je u naše ruke veliki ratni materijal. Izvješta u 7 sati u večer: Englezi napreduju protiv Pozieresa i Lartinp u i c h a. Južno-afrikanci su zauzeli šumu D e 1 v i 11 e. Od početka rata stupilo je konjaništvo prvi puta u borbu. Odjeli gardijskih dragfona i Dekhan-konjice navalili su na neprijatelja, ubili 16, a zarobili 34 neprijateljskih vojnika. U 8 sati u večer: Zauzeli smo cijelu šumu D e 1 v i 11 e istočno Lo n g u e v a 1 a, makar ju je neprijatelj očajno branio, pa smo odbili sve protunavale, kod čega je neprijatelj pretrpio vrlo znatne gubitke. Zaposjeli smo šumu Fo u r e u x, gdje smo prodrli treću njemačku obranbenu liniju. Zauzeli smo cijelu šumu Bazentin-Le P e t i t, koja se nalazi zapadno od sela istog imena. Odbijena su dva neprijateljska protunapada. Medju zarobljenicima nalazi se i jedan pukovnik bavarskog puka. Istočno od O v i 1 1 e r s a otvorili smo sebi put prema Pozieresu. Prilike u Havru. K. B. Hamburg, 16. jula. „Hamburger 1 Fremdenblatt" javlja po izvještaju svog dopisnika iz Kopenhag e n a, koji je razgovarao s licem, koje je na 7. ov. mj. bilo u H a v r u. Tamo vladaju u ovo vrijeme upravo neopisive prilike. Neprestance dolaze sa bojišta vlakovi sa engleskim ranjenicima, koji po najviše moTaju da leže pod vedrim nebom. Isto idu svaki čas ladje sa ranjenicima u Engiesku. Ranjenici, koji dolaze u Havre, obićno još nijesu ni povezani, prljavi su i krvavi. Da se ovo ne razglasi i ne prodre u iavnost, zabranjuju engleske vlasti sastanak gradjana i vojnika u luci. Ruski vojnici u borbi. K. B. Pariz, 17. jula. Prema saopštenjima listova ruski vojnici, koji su prispjeli u Francusku, bili su u posljednjim borbama na zapadnom frontu prvi put u vatri. Rot no moru 1 pod morem. Potopljeni englcski brodovi. K. B. London, 17. jula. ,,R e u t e r" javb'a, da su potopljeni engleski parobrodi ,,Mo p s a“, ,,S o 1 v i e“, ,,E x z e 1 s i“ i ,,A 11 o“. Živo podmorsko djelovanje u turskim . vodama. K. B. London, 17. jula. ,,T i m e s“ javlja iz Konstance, da se

osjeća vrlo živa djelatnost njemačkih pod' mornica u turskim vodama.

Bolkonske uijesti. Grčki kralj — pogorelac. Izvještaj „Sekola" o požaru. K. B. Milano, 16. jula. Prema izvješću ,,S e c o 1 a“ požar kod Tatoi zahvatio je sto hiljada hektara šume od Pinije. Dosad je pronadjeno 15 lješina, medju kojima je identifikovano tri časnika i glavar tajnog redarstva K r e s p a t i s.

Hojnovije Drzojavne vljesti. Amerika protiv britanske blokade. K. B. London, 17. jula. „Morning Post“ preštampava, po jednoj vijesti iz Washingtona, saopštenje „New Journal of Commers“-a, iz kog se vidi, da će se u Sjedinjenim Državama potruditi, da se postignu olakšice u britanskoj blokadi, u koliko se tiče njemačkog izvoza. Vijest veli, da američka vlada sprema energičnu kampanju, da naročito oslobodi onu robu, koja je kupljena prije no što je objavljena britanska blokada i koja se nalazi u neutralnim pristanišfima. Sinn-Feinski pokret. Novi nemiri u Irskoj. K. B. London, 16. jula. Prema novinskim vijestima priredilo je u Corku oko hiljadu članova Sinn-Feinskog bratstva demonstracije. Pjevane su ustaničke pjesme. Demonstranti su razorili ured za „verbovanje“ vojnika. U grofoviji Gatvay moralo je ledarstvo biti pojačano vojskom, da otpreme stoku, koju demonstranti nijesu htjeli dati otjerati. K. B. London, 16. jula. Ministar unutarnjih djela priznao je u donjem domu, da je u grofoviji Riscomoon u Irskoj došlo do sukoba sa demonstrantima, koji nijesu dali, da se otjer? stoka. Ranjeno je sedamnaest redarstvenika. Finansijski pregovori. Sporazum izmedju Italije i Franc u s k e. K. B. London, 17. jula. Kancelar blagajne i ministri finansije Francuske, Rusije i Italije imali su njekoliko savjetovanja, pa su podnijeli i zajednički izvještaj sa ministrima municije Francuske, velike Britanije sa ruskim načelnikom glavnog stožera o finansijskim sporazumima, koji bi bili potrebni, da se vojnički zahtjevi raznih vlada u opštem interesu saveznika zadovolje. Postignut je sporazum, koji se odnosi na zajedničke interese četiri sile, sa smjerom, da se njihovi sporazumi dovedu u sklad za zalihe i finansije. Dalje je zaključen naročiti finansijski sporazum izmedju Italije i Francuske. Poincare o miru. Proslava narodnog praznika. K. B. Parts, 16. jula. Prilikom narodnog praznika 14. jula držao je Poincare govor, u kojein je medju estalim spomenuo i pitanje mira. U tom je govoru rekao, da srtedišnje vlasti, govoreći o mogućnosti mira uzalud ukazuju geografsku ratnu mapu. No valja gledati i na tabele vojnih snaga zaraćenih država, te računati o tfatnom položaju manje po sadašnjoj geografskoj ratnoj karti, nego li s obzirom na stanje četa, njihovu otpornu snogu i riješenost na ofenzivu, kao i u opšte moralnom raspoloženju njihovom. U ovom ratu za velike je narode u pitajnu biti ili ne biti. Bilansa rata sa Italijom. Neutralni sud. (Naročttl brzojav .Beogradsklh Novlna*). Bern, 16. jula. ,,J o u r n a 1 d e Geneve" pišući o bilansi rata sa Italijom odaje austro-ugarskoj vojsci zasluženo priznanje. Tirolci i HrVati, Slovenci i Magjari, veli se, hrabri su i ustrajni vojnici. Austro-Ugarska vojska prožeta je historijskim tradicijamaipotpunoje na visini. Najbolji je dokaz zato či.njenica, da ona jednovremeno na dvije strane odbija snažne napade. Nikad nijesmo razumijevali one, zavrtSava list, koji su sa omalovažavanjem govorili o toj vojsci te proricali raspadanje i njoj i cijeloj monarhiji. Englezi i uvoz u Norvešku. K. B. Kopenhagen, 17. jula. Po jednom brzojavu ,,N a t i o n a 1 T idende" iz Christianie, sa engleske strane Čine se sada smetnje i norveškom uvozu iz Amerike. O ovome je norveška američka linija odmah izvijestila norvešku vladu, koja je norveškom poslanstvu brzojavnim putem poslala obširna saopštenja o prilikama uvoza i izvoza.

Danske žene za tnir. K. B. Kopenhagen, 17. jula. Jedan krug uglednih danskih ljudi i žena poziva proglasom cio danski narod, da se pridruži velikim manifestacijama za mir, koje će se I. »ugusta prirediti u svima neutralnim zemljama održavanjem javnih zborova, narodnim povorkama i bogosluženjem. 6raa i oKoiica. Rotacijona mašina „Beogradskih Novina“. Preksinoć je u štampariji c. i kr. vojne glavne gubernije prvi put pokrenuta nova rotacijona mašina, na kojoj se štampa naš list. Ova usavršena tvorevina štamparske tehnike predstavlja neophodnu potrebu svakoga velegrada u današnje doba raširenosti dnevnih listova, pošto omogučava znatno brže rasprostranjavanje štampanih riječi, uslijed čega predstavlja ugledan faktor za prosvećivanje širih masa. U Srbiji do sada nije bilo stalno rotacijonih mašina novoga sistema, kao što je naša. Sada je pak, usred rata, c. i k. gubernija uspjela da dovede u Beograd ovu novinu. Prilikom pokretanja mašine bio je prisutan g. potpukovnik G e 11 i n e k, načelnik glavnog stožera vojne glavne gubernije. Time je dao dokaza da shvata, koliko je značajna ova novina za razvijanje jednog dobrog dnevnog lista.

da ovu ubije. Granata je eksplodirala, pa je seljakinja teško ranjena, dok je Radmila Tašić, koja je spavala u istoj sobi, ubijena. Sud okružnog zapovjedništva ■ Čačku osudio je Tanića radi zločina umorstva na tešku tamnicu u trajanju od 15 godina. , Osudjeni razbojnicL Sud carskog i kraljevskog okružnot zapovjedništva u Valjevu, osudio je Vladimira Stojanovića, rodom iz Obrenovca, radi zločina razbojništva na teškn i pooštrenu tamnicu u trajanju od 15 godina. Ubiia svog tnuža, pa je pomilovana. Sud carskog i kraljevskog okružnog zapovjedništva u Gornjem Milanovc u osudio je seljakinju Milešu R a d i v oj e v i ć, udovu Svctozara Mllutinovića iz Ladjevaca na smrt na vješalima. Seb'akinja je dala kroz treće lice ubiti svog muža„ Osudjena je ali uslijed važnih olakšavajućih okolnosti pomilovana i kazna pretvorena u tamnicu u trajanju od 20 godina. Osudjen kradljivac. Seljak Janko P o p o v i ć iz Kobilja, kotar požarevački, ukrao je svom drugu 600 kruna u gotovom novcu. On je uapšen, a sud ga je gradskog zapovjedništva i mosne brane u Beogradu osudio radi zločina kradje na tešku tamnicu u trajanj« od pet godina. Pomilovanja.

Primanje kod suda. Od 15. ov. m. primanje tužbi i obavještavanje spornih stranaka u gradjansko-pravnim i nespornim djelima kod suda c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda, vršiće sesrijedom i subotom prije podne od 9—12 sati. Obična pak obavještenja davaće se svakog dana od 11 —12 prije podne. Tjelesno vaspitanje u srpskim školama. Piše nam prijatelj: Švajcarski major đu Bois u jednotn broju vašeg lista, a u svome putopisu „Utisci jednog neutralca u Srbiji" piše uedju ostalim i o zemaljskim školama, kojom prilikom naročito naglašuje, kako ga je iznenadio prijatni utisak što ga čini rad u tim*školama. Zbilja, svaki prijatelj omladine, koji ima prilike da vidi rad u c. i kr. školama mora da uživa kad vidi plodove njihove umne organizacije i požrtvovanog rada pozvanih školskih organa. Poslije teških vremena, što ilt je posljednjih godina proživjela zernlja, prirodno je što je ometan i prekinut pravilni rad na vaspitavanju omladine, uslijed čega je prijetila opasnost da će propasti ili bat^ da će se zapustiti mladež, najveće blago što ga jedan narod može imati. Stoga se ne može dovoljno nahvaliti staranje uprave o vaspitanju omladine, koje se ne ograničava samo na razvijanje umnih, već i tjelesnih sposobnosti njenih. U školama se izvode gimnastička vježbanja na vrlo širokoj osnovl. Nove odredbe, prt)širiće se, polazeći od beogradskih škola na sve ostale škole u Srbiji, a cilj će im biti da se uredi sistematska gimnastička nastava, te da se djeca na svima školama spreme da postanu zdravi, upotrebljivi i vrijedni gradjani. Rječit dokaz o uspjesima školskog rada u tom pogledu pružaju već sada radošću ožarena dječja lica u momentu kad djaci čvrstog držanja izlaze iz školske zgrade, kao i privr'ženost prema nastavnicima, koja se već sada ispoljava. Škola ne samo pravilno shvata svoj zadatak, koji se sastoji u tome, da kod djece skladno razvije um, dušu i tijelo, već ona ovaj zadatak privodi i u djelo. Iz sudnice. Razbojništvo. Živojin P e t r o v i ć, rodom iz Doljnjeg Jabenda, razbojnički je napao koncem decembra 1915. godine sa više svojih drugova na seljaka Milutina G1 i š i ć a, da ga orobi. Kod toga je Glišića posuo petrolejom i zapalio uslijed čega je napadnuti teško povrijedjen. Sud okružnog zapovjedništva u Kragujevcu, osudio je Petrovića na 20 godina teške tamnice. a, Umorlla svoje dijCTe. '-«#^. S Seljakinja Vinka G r k o v i ć, /Uđojrtca Mihajla Vasovića, osudjena je od suda okružnog zapovjedništva u Gornjem Milanovcu na tamnicu u trajanju od t r i godine, jei* je umorila svoje nezakonito dijete odmah poslije poroda. Atentat bombama. Seljak Gvozden T a n i ć, iz Dragosnice, kotar Kraljevo, dogovorio se sa Stanimirom B o š k o v i ć e m, da će mu on uz platu od 50 dinara pomoći kod jednog atentata. U noći na 24. januara bacio je Tanić jednu ručnu granatu kroz prozor u sobu seljakinje Milune T a š i ć u namjeri

Seljak Radomir Z u čo v i ć rodjen 1871. u Tavniku osudjen je po sudu c. i k. vojnog zapovjedništva u Gornjem Miianovcu na smrt na vješalima, jer je u decembru 1915. godine sa više drugova oružan sudjelovao kod jednog razbojstva i čuvao stražu. Putem milosti pretvorena je njegova kazna u tamnicu u trajanju od 15 godina. Pred istim sudom su odgovarali seljakinja lllnka M i I i ć i seljaci Milorad i Milisav 11 i ć. Oni su na 8. novembra 1915. godine u Krivoj Rijeci nožem ranili jednu ženu, koja je uslijed rana i umrla. Istu ovu ženu optuženi su orobili. Sva trojica su osudjena na smrt, ali su pomilovani na tamnicu u trajanju od 12 godina. IRadi zločina protiv vojne sile. - Četrdeset godina stari muslimanski seljak Musel Žumerović zadržao je svoju pušku, pa je i upotrebio makar je bila naredba da se oružje imade predati. Sud c. i k. okružnog zapovjedništva u kosovskoj Mitrovici osudio je Žumeroviča zbog toga na smrt. Žumerović je putem milosti pomilovan i kazna je pretvorena u pet godina teške tamnice. Razbojništvo i prikrivanje oružja. Ibrahim Kajzerović seljak izZabare, kotar Mitrovica, star 46 godina, musliman, učinio je dvostruki zločin, U prkos objavljenog poziva, da se sve oružje najdalje do 10. marta preda, našli su kod njega organi vlasti oružje. Sem toga, napat je on jednog seljaka i pod prijetnjom mu oduzeo svu gotovinu i ostale stvari. Za ova dva zločina. razbojništvo i prikrivanje oružja osudjen je na smrt vješanjem, no ova mu je kazna u putu milosti zamijenjena teškom tamnicom. Dvostruka smrtna osuda. Hasan U k i ć, musliman, nadležan u kos. Mitrovici, ispalio je na jednog seljaka novembra 1915. jedan metak u namjeri da ga ubije, ali ga je samo obranio po ruci. U ovom pokušaju ubistva učestvovao je i musliman seljak Ramo A z e m o v i ć, koji je u isto vrijeme u društvu njekoliko drugova pucao na seljaka Jovana Mladejovića iz Bovilja, koji je poslije četiri dana umro od rana. Obojica su od strane okružnog suda u Mitiovici, osudjeni na smrt vješanjem. Smrtna kazna je prvome u putu milosti zamijenjena pooštrenom kaznom robije od 15 godina, prema drugome pak ona je izvršena. Norodno privreda. Osnivanje sredlšnjeg društva za kupoviau. K. B. Beč, 13. jula. Da bi se potpuno odgovorilo interesia opšte dobrobiti, ministarstvo unutrašnjih djela osnovalo je u mjesto dosadanje* društva s ograničenim jamčenjem za kupovinu, legitimisanog kod pomenutog ministarstva, dioničarsko društvo pod imenom „Austrijsko središnje d. d. za kupovinu“. Ovo društvo biće pod znatno većim državnim nadzorom i većim državnlm uticajem odnosno cijelog toka poslova. Izuzev kamate na uloženu glavnicu imaće svo što pneostane od manipulacijonih troškova, da se stavi na raspoloženje ministarstvu unutrašnjih djela radi opšte kortsnih ciljeva, a naročito za obaranje prodajri« cijena društva.

4