Beogradske novine

Uspješni bojevi na gornjoj Moldavi protiv Rusa pod zapovjedništvom prijestolonasljednika nadvojvode ICarla Franje Dosipa. — Marial Kindenburg na bojištu. — Pogubšjenje Casementovo.

RATOI IZVJEST/ JI. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 4. augusta. Ruska bojište: Zapadno od gornje Moldave na C z e r n y e m C z e r e m o c z u, na desnom krilu vojnog fronta, koji pod zapovjedništvom Njegove carske i kraljevske Visosti prijestolonasljednika podmaršala nadvojvode Karla Franje Josipa razvili su se novi bojevi u prilog saveznih vojski. Na lijevom krilu i u središtu vojnog fronta vojske nađvojvode nema nikakovih osobitih dogadjaja. Kod Zaloscze navalio je neprijatelj na naše položaje. On je odbijen, a borbe još traju. Kod vojske general-pukovnika pl. T ersztyanskog odbilo je naše konjaništvo jedan neprijateljski napad na b^jonet. Uistom je prosioru jučer jedna naša letilica oborila u vazdušnoj borbi jedn«^ neprijateljsku dvoplošnu letilicu. Juče je zapadno od Kaszovvke odbijen jedan neprijateljski napad. Poslije podne pošlo je za rukom neprijatelju da ponovnim napadima prodre u naše položaje kod ~Rudke. Njemački i austro-ugarski bataljuni, kao i čete poljskelegije, koji su stigli u pomoć izbacili su neprijatelja do večer potpuno is ovih položaja. Južno od željeznice Sarni—Kow e 1 odbile su čete generala F a t h a jak ruski napad, Talijansko bojište: Položaj je nepromijenjen. Na njekim dijelovima položaja na Soči razvio je neprijatelj snažnu topničku djelatnost. Jugoistočno bojište: Ništa osobitog. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal. Izvještaj bugarskog glavnog stožera. K. B. Sofija, 4. augusta. Glavni stožer javlja od 2. augusta: Sa maćedonskog fronta ne javljaju o Podlistak. lUekoilko opožonla o ženi u dsnnfnjlm prlllkama. (Svršetak). Oospodja^žena jednog profesora sa troje sitne djece pegla u praonici rublja za trideset kruna i hranu. Gimnaziskinja posiije upornog probijanja da dodje do nekog rada najzađ uiazi u bolnicu i na taj način ima hrane za svoju porodicu. Gospojica bogata udavača sa velikim mirazom, koji je negdje sada u stranoj zemlji radi sasvim ozbiljno za opštinskim stolom. Gospojica profesorka šije lialjine vldeći najzad, da mateinatički problemi i viša algebra ne mogu uvijek naći prlmjene u nevolji. Na pijaci se najviše svijeta okupilo oko jedne male piljarke. Djevojčica od svojih jedanajest godina, svojim tankim prstićima vješto dodaje i oduzima boraniju, dok joj mladji brat strogo pazi, da li je od svake mušterije naplatila. — Majka im je bolesna i evo već petnaest dana, kako ova dva mala udružena trgovca svakog dana pridobijaju sve više i više mušterija. Starica tamno-žute boje, sijede kose, čiji je jedinac poginuo, čisti ulicu da zasluži opštinsku pomoć. — Dolikuje li onoj blijedoj, nježnoj ženi odnjegovanih rukn, da pere prIjavi vojnički veš ? Jedina je slaba satisfakcija, kad prašljivi vojnik stidljivo pruža svoj zavijutak i salutira sa poštovanjem. nikakovoj promjeni. Poslije borba u kojiina javlja naš zvanični izvještaj od 27. jula tiije se ništa od značaja desilo, sa izuzetko'm dnevne slabe topničke vatre i neznatnih izvidničkih sudara. Neprijateljski gubici u mrtvima a u borbama od 25., 26., i 27. jula još jednom su takovi veliki nego što je to javljeno u našem po^ljednjem izvjestaju. Medju mrtvima nadjeno je 4 časnika. Zaplijenili smo jednu mašinsku pušku i veliki broj francuskih pušaka, modela 1915. Izvješta] turskog giavnos stana. K. B. Carigrad, 3. augusta. Irakško bojište: U odjelu od F e 1 a h i j e nema nikakve promjene. Jedno od naših dobrovoljačkih odjeljenja nanijelo je u borbi jednom slabijem neprijateljskom odjeljenju gubitke i oduzelo mu je kola i stoku. Perzijsko bojište: U jednoj borbi, koju imadjahu n.aše čete kod sela B u k a n s ruskiin četama nagnan je neprijatelj na povlačenje prema sjeveru, te je tom prilikom ostavio 200 mrtvih. Zaplijenili smo tri potpuno upotrijebljive mašinske puške s cjelokupnim priborom, mnoštvo inunicije i pušaka kao i veliki broj stoke. ' Kavkaško bojište: U odsjeku od B i 11 i s a i Mušja nikakve promjene. Jedan nalet Rusa protiv jednog dijela naših položaja, što senalaze u odjelu od Ognota od prilike 80 km. južno od Erzeruma zaustavljen je i našom vatrom suzbijen. Na ostalim dijelovima fronta vladao je u opšte mir. Jedna ruska torpednjača bombardovala je otvorena primorska mjesta T ireboli i Kiresum. Tom prilikom je porušeno njekoliko domova, a 6 gradjanskih osoba ubijeno je ili ranjeno. Egipatsko bojište: U okolini Kafije traje neprestano čarkanje. 1. augusta bombardovao je jedan neprijateljski ratni brod pred Muhamedijoin čitav sat bezuspješno plantaže datulja istočno od Kafije, kao i — Jovanka, ja idem da prodam palačinke, a ti pažljivo zatvaraj vrata, da ne bi tvoj bolesni otac opet pomislio, da pucaju topovi. Žena okružnog načelnika, koji je u ovim dogadjajima nervno oboleo. — Zašto mljekarka, još mlada žena u modernim haljinama, zaustavi svoje dvokolice pune mlijeka i svečano se uozbilji? — Iz poprječne ulice ide .maH sprovod. Naprijed dječko s krstom u ruci, za njim žena četerdesetih godina sa malim mrtvačkim kovčegom pod miškom, a za ovom tužna mlada majka 1 dvije starice. Kako dira ovaj sprovod sastavIjen Iz samih žena.

— Bez sumnje je ovaj rat dosta doprinjeo, da su vaše ozbiljne crte dobile pravi muški izgled? — Kako to razumjete? iznenadi me vrlo dubok glas ove žene. — Pa mislim, briga, koju ste do sada dijelili, uticala je, da je vaš lik zbilja sada više muški no ženski. — Gospodine, odavno ja sama brinem. Ima već šeshaest godina, šest godina sa umobolnim mužem, a deset bez njega. Znam ja borbu života dobro, I pogleda me oštro, a duboka bora izmedju obrva još jače se ocrta. Učlteljica je, tu je sad sa troje đjece. Jedan joj je sin potporučnik pao u poslijednjim borbama, drugi abiturijent stupio je dobrovoljno u vojsku. — I ne potuži se ova majka, i ne iznese svoj bol za veoma obdarenim prvencem.

— Znate li šta, kad se svrši ovaj rat nastaće tek rat izmedju muža i že-

Izlazi: dnevno u jatro, ponedjeljkom poslije podne, Prodaje se: u Beogradu I u krajevima Za- „ , posjednuHm oci carsk o i kra- h ijevskih čefa po cijeni od

u IfrvatskoJ-SlavoniJi, BosniHarcegovini i Dahnaciji po cijeni od 8 h fzvan ovog područja *, , . 12 h

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu i o krajevlma zaposjcdnutim od .rsko! kraijcvsklh četa K 1'50 u Hr. .i-skoJ-Slavonijl, BosniHercegovini i Dalrnaciji K2*40 izvan ovog podrućja . . . K3 —

Oglasi po cijenlku.

ilredniitvo s BEOGRAD, Vuka Karadžlća ul. 10. Telefon bro]'67. — Uprava, primauje ogfasa I pretplate i Kneza Mihajla ul. broj 38. Tiefefoa broj 25.

BEOGRAD, subota, 5. augusta 1916.

Godlna If.

Hilnežat i Ogratinu. Pošto je naša letitica počela na njega da baca bombe, brod je moMo da obustavi vatru i da se ukloni. Sa ostalih frontova nema nikakove važne pfotnjen«.

CSSEIilSllt. Englezi su pogubili Casomenta, ma da su se za njegovo pomilovanje zauzefe mnoge ugledne ličnosti, medju njlma tobož i sam Papa. Prema postojećim zakonima Englezi su svakako imali pravo da stave pod sud Cascmenta i da puste presudu vojnoga suda da ide svojim tokom. Mi nećemo da podražavamo licernjerstvom, kojim moralisti u sporazumniin državama optužuju Austro-Ugarsku za varvarstvo i pravno ubijstvo, zato što je jednoga izdajnika kaznila prema državnim zakonima, koji se specijalno što sc te krivice tiče, poklapaju sa kaznenim zakonima gotovo sviju zemalja na svijetu. Casemcntov je slučaj unutarnja engleska stvar, ako su vlastodršci u Londonu smatrali, da ne smiju popustiti pritisku vršenom od strane Amerike i Vatikana, te da moraju jcdnom za svagda učiniti Casementa bezopasnim, to je njihova stvar. A naša je pak stvar, koje se ne niožemo odreći, da uputimo svijet na duboki jaz, koji postoji izmedju engleskih riječi i englesk?» djela. Koliko su sporazumne sile, a na njihovom čelu Engieska, tvrdile da one vode rat za slobodii čovječanstva, za napredak naroda, koji je u veliko stavIjeri ii pitariju od s.trane središnjih vlasti, za male narode za civilizaciju, za demokraciju, za iiravo potištenih, te još za Čitavo tuco drugih stvari, koje u sebi sadrže sve_ što je dobro i piemenito na ovom svijetu. Evo već dvije godine, svakoga,.dana čujemo kako se svi naši neprijatelji^Englezi, Francuzi, Rusi, MarokanSi, JSingalezi, Talijani, Kurge, Ananhti, Tonkinezi i t. d. bore protiv opasnosti koja prijeti kulturi od varvara Nijemaca i Austrijanaca. Na tome putu ka višoj kulturi, prekriljenom stotinama hiljada Iješeva pogubijenje Casementovo predstavlja markantnu etapu. Jer kad bi čovjek htio uzeti za gotov novac licetn<rerne riječi, kojima Englezi kite borbu za svoje čisto poslovne interse, Casement bi haš prema engleskom shvatanju bio jedan od najistaknutijih boraca za stvar sporazuma. Nesuinnjivo je utvrdjeno, da se on borio za prava potištenih naro-

ne, razgovaraju ovako dva inoja poznanika. — A zašto? ■— Pa zar ti ne vidiš ovo? Ja ovo nikad ne bili vjerovao. Vidi, kad su se našle same, kako sve znaju. Pa što su dobri trgovci i račundžije! Ti poznaješ moga prijatelja A... Sjećaš se, on je sina oženio onom mazom. Svršila samo višu žensku školu. Zna nješto francuskog i klavira i već — donijela je novaca — znaš li ti, da je sad na njoj cijela porodica. Oni, obojica su u ratu, ona je tu s djecom, svekrvom i starom tetkom. Banke novac odnijele su a ono što su imale iza se. počelo da se izmiče i ona otvori piljarnicu. O ljudi, znaš li da na svaki heler pazi, a uslužna pa, stekia i mušterija! I Čudo da se vlada po najboljem trgovačkom pravilu: što manja cijena, to veća potrošnja. — Pa šta hoćeš time da kažeš? — Ništa, velim samo kad se ovaj rat svrši, ratovaće žena sa čoviekom. Tražiće mnogo što šta, što im dosada nijesmo htjeli dati. Za obližnjim stolom sjediia je pospodja jednog sekretara iz našeg ministarstva, čekaia je tramvaj. Znam da radi u njekom uredu za sto dvadeset kruna. Ona se na posljednje.riječi moga prijatelia osmiehnu i reče: — Ne bojte se, nh nećemo ništa tražiti, vi ćete nam sami datl ono što nam prlpada. To je lijena žena. otmena, poznata našem društvu kao vrlo pametna ali nikad nije Činiia takav utisak kao sada u svojoj jednostavnoj zatvorenoj halj’ni sa njekom dostojanstvenom zblljom na licu. — Ja ne znam, ali u posljednje vri-

da, f to Jednog podjarmljenoga i mučenoga plemena, za koje bi u Londonu trebali da pokažu prečega interesa nego li za Srbe i Jermene. Jer Irska, za koju je Casement metnuo glavu u torbu Čini u sastavu sa Engleskom sjedinjene kraljevine Velike Britanije, a kad Engleska nije zazirala od toga, da rasplamti rat zbog rnalih naroda, to bi čovjek morao smatrati, da to svjetio načelo zaštite malih naroda u Engleskoj već od pamtivjeka važi kao svetinja. U stvari pak baŠ ta zemlja već se sedam stotina godina bori za svoja prava, za svoju kulturu, za svoju nacijonalnu siobodu, te za sve ostale duševne vrijednosti, što ili Engleska u ovome ratu želi izvojevati cijelom svijetu. A razlog zašto Casement, koji se dušom i .tijelom bio založio za tu svoju otadžbinu, ipak nije važio kao punopravan saborac, već je čak šta više baš zbog toga došao do vješala, vrlo je važan. Naime sva ta prava, za koja se Irska bori, nijesu joj osporavana od omrznutih Prusa, već od Engleske, pravedue i blage prijateljice i zaštitnice sviju naroda. Naime takva prava mogu traižti samo oni narodi, koji nijesu tako srećni da žive u okviru granica velike britanske imperije. Ne Irska ili Indija, već Njemačka iii Austro-Ugarska imaie su da se usreće sa blagodatima prave kulture, a Casement je počinio fatalnu i suđbonosnu grješku, kad je smatrao da se govori engleskih ministara puni idealizma i huinanitosli odnose r na Irce. I ako je tim pogubljenjem propao samo jedan jedini ljudski život, danas kada na bojištima.dnevno ginu hiljade, ipak će baš ova žrtva mnogo uvećati bol i tugu. Jer Irska sa Casementom zadobija jednog novog mučenika, a njegovi sunarodnici rasplamtiće se u ogorčenom gnijevu i neće moći suzbiti žudnju za osvetoin. Nećemo se upustiti u diskusiju, je li bilo pametno što je engleska vlada dala da se izvršt presuda nad omrznutim Casementom. Ali svakako, da irsko pitanje, koje je več znatno pooštreno oropašću poravnjanja sa irskim poslanic ma, nije ni u koliko ublaženo ovim pogublienjem. Aii za neprijatelja Engleske, kao i za neutralne države slučaj Casementov opet je jednom pokazao u pravoj boji kakav je rat četvornog sporazuma za male narode. Doduše nije ni bilo potrebno tako strašnim pr : mjerom prikazati odnos Engleske prema nialiin i potište-

jeme počeo sam da se divim našim ženama. — Ostavi moliin te, i pogledaj ovu sliku, prekide me moj prijatelj. Ide jedna dama — jedva da ima dvadeset i četiri godine. Lijepa je. Obukla se vrlo koketno, ali ukusno. Zabavlja se raskalašno kako do sada nije vidjano ulicama, nekako nemarno slobodno. — Eto vidiš i nju znam. Vjeruješ li ti da ona i ne kpje da ima bukvicu. — I ne treba, da krije. — Ti dakle odobravaš to? — Nikada! Ali velim ti i ovo, da je ova žena bila i prije ovog rata ista ovakva, stom razlikom što je prije krila, a sada medjutim otvoreno to kazuje. Kao što je slobodan rad čovjekov * njegovo slobodno kretanje u društvu učiniio, da ova manje krije i svoje pogriješke, možda to biva sada i sa ženom. One prve svojim slobodnim poštenim radom kupiie su slobodu i ovim drugim. Ne treba to odobravati, ali će možda društvo jedanputuporedo pravedno ocjenjujući rad čovjekov ocjenitiirad žcne, lobratnoosndjujućipogriješke žene osudjivati i pogriješke čovjeka. Vidimo ml i većih poroka no š*o je ovaj. ali oni nijesu ni n koliko veći od onlh, koje smo mi već vidje'i kod ijudi. I možda bl Fehalo un''r f>r, o Hječećl jedno zlo liječiti i drugo. I izgleda da bl samo ne.<dankom jednoga z'a nes'a’o I drngog. Trebaio bi o Ženl pravičnije da se sndi. Je li ona bolla. ie II otia gora od čovieka? Da se možđa samo u Jednoj tačci ne može novući potnnna naraIela izmedju čovjeka i žene? Možda sa-

nlm narodima, jer ?e svak 'davno znao'i , da u Engleskoj postojT jedno poredi i drugog fraziranje puno sviju moraln'lj' načela, a u praksl najsvirepiji sistcirt potiskivanja. * * * K. B. London, 4. augusta. Reuterov ured javlja, đa je danas u devet sati pttijc podne izvršena smrtn4’ : presuda nad vodjom Iraca Sir Roger C as e m e n t o m. Pojedinosti o pogubljenju. K. B. Rotterdam, 4. augusta. Ovdašnji „Maasbode“ objavljuje vijest »Cerjtral News“ iz Lopdona, prema kojoj je pogubljenje Casementovo izvršeno vješalima. Pnblicl prilikom izvršenja presude nije bio dozvoljen pristup, ali sđ pred zgradom zatvora Pentonoiile, gdje je ono izvršeno, bila iskupila ogromna masa »vijeta. Amerikanski sud. j (Naročiti brzojav „Beozradskih Novina“.) ! Haag, 4. augusta. Poznati ainerički vlasnik noviua H e a r s t naredio je svima svojiin listo- 1 vima da donesu uvodnik, u kojemu se ima slaviti Casement, iu kojemu da se ka« že, da Engleska iz dogadjaja u Irskoj neće nikako izvući pouku, sve dok jednom revolucija ne bude krunisana uspjehom.

Ruska ofenzloa. Hindenburg na frontu. (Naročltl brzojav "„Beogradskih Novini") Berlin, 4. augusja. Kako javlja ,,T a g 1 i c h e R u n dscliau", maršal Hindenburg stigao je 2. augusta sa svojim načelnikom glavnog stožera generaiom pi. Ludendorfom na Wolvnsko bojište burno pozdravljen od četa. Bržanje Rumunjske. Riimunjsko-bugarski odnosi. (Naročiti brzojav „Beogradskih No-/ina“.) Bukarešt, 4. augusta. . Rusofilska se štampa grčevito upela da poveća značaj onih dvaju rumunjsko-bugarskih sukoba, da bi načinila što nepovoljnije raspoloženje prema Bugarskoj. Prema zvaničnim podacima, u pitanju su samo neznatni incidenti. Već sam fakt, da Bugarska propušta duvan za Rumunjsku, a iz ove.nabavija petrolej i so, dokazuje, da obje vlade žele da i dalje održavaju prijateljske i susjedne odnose.

Francuski ratni izvještaj od 3. augusia u 3 sata poslije podne. Sjeverno od S o in m e odbili su Francuzi u toku noći nekoliko napada protivu M o n a c u i doveli su u red svoje nove položaje izmedju

mo u tome što joj je priroda odredila drugu svrhu? Da li radi toga treba ženu smatrati nesposobnijim bičem ili ne? Da li je priroda jedan tako težak zadatak, kao što je radjanje i podizanje djece, mogla dati biću malih sposobnosti? I da li i društvo u svakom slučaju odredjuje ženi istu svrhu, koju joj je i priroda odredila. — Jeste, žena će poslije ovoga rata tražiti svoje pravo. Svuda će se čuti uzvlci žena: ima mjesta gdje nas morate pustiti, ima mjesta gdje vam je potrebna naša pomoć: jer mi hoćemo zajedno sa vama da omogućimo sebi vršenje dužnosti majke i da osiguramo svoje pravo majke! Trebalo nas je i prije pustiti! Do ovili dogadjaja, možda i ne bi došlo, I tada bi, možda i pravda bila bolje zadovoljena A ko sad da zalječi tolike silne otvorene rane? Zar nije dosta borbe sa prirodom za održavanje života? Nije krvavije, gnjusnije krvoproiiće izvršeno pod zapovješću Neronovom, no što ga danas činimo mi zaklanjajući se za najviše etlčke ideje. Izgleda da smo utanča’l svoj ukus. Hoćemo da uživamo u bolovima i tudjim i svojim. Ma!o nam je pozorišne drame, boćemo istinsku tragediiu. Ništa ne želimo, ni duhovna, ni materi'alna blaga. Imamo novaca za palienie i rušenje, i ako se re možemo pohvaiiti da tiam u mlru n’ie piŠtaia slrotinia giadna — hnćetno, đasrrios vama, i tobašzatoštonesamoda nećemoda hitdemo sve ono Štostevi. nego dapokušamo dasnriječimnivas, da nebudete u svtttnu onl što ste bill.

EnsiesKo-francuska ofenziva.