Beogradske novine

1 z I a z i: dnevno u jutro, ponedjeljkom posVije potlne.

Prodaje se: • Beogradu i u krajevima za- « , posjednutim od carsko i kra- h £ Ijevskih četa po cijeni od a Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini i Dalmaciji po cljeni od 8 h izvan ovog područja . . . 12 h —— - Oglasi po

P r e t p 1 a t a: za 1 mjesec u Beogradu i u krajcvima zaposjednutim od carsko i kraljevskih četa K 1*50 u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovinl I Dalmaciji K2 -/ !o izvan ovog područja . . .K3‘cljeniku. .

Uredništvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. 10. Tclefon broj 67. — Uprava, primanje oglasa I pretplate: Kneza Mlhajla ul. broj 38. Telefon broj 25.

Br. 174.

BEOGRAD, ponedjeljak, 7. augusta 1916.

Godina II.

Potopljena velika neprijateljska letilica kod Visa. — Veleka bitka na Suezkom kanalu.

SATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 6. augusta. Rusko boj'šte: Fronta podmaršala nadvojvode Karla: U području C aP u I a odbiti su innogi ruski napadi. .lužno od JabloniceiT artanowa napreduje napad austro-ugarskih i njetnačkih četa i ako se neprijatelj svom snagom ‘brani. Kod vojske general-pukovnika K 6' v e s s a odbiti su jugo-zapadno od D e1 a t y n a jaki ruski napadi. Dalje sjeverno nema osobitih dogadjaja. Front maršala p I. Hindenb u r g a: Kod Z a I o c z e i na zapadnim padinama doline S e r e t traju ogorčenl bojevi. Savezničke čete generala F a t h a završile su svoje borbe pobjedom kod Z a r e c z e južno od Stobucho wa, pa su u ovim bojevima zarobljena četiri ruska časnika, 300 vojnika, a zaplijenjeno je pet mašinskih pušaka. Talijlansko bojište: U odsjeku S o č e traje jaka topnička vatra protiv goričke mosne brane i našeg položaja na visoravni D o b r doba. Odbijeni su pojedinačni napadi na naše položaje istočno od R e d i p u g1 i a i kod S e 1 c a. Grad G o r i c a pretrpila je veliku štetu prigodotn jučeranjeg bombardovanja. Bolnica milosrdne braće je potpuno razorena, a više je osoba ubijeno. Na t i r o 1 s k o j istočnoj fronti stoje naši visoki položaji u području Paneveggia pod jakom topničkom vatrom. Pojedinačni napadi talijanskih bataljuna odbiti su i neprijatelj je pretrpio teške gubitke. Južno od Valsug a n a zarobili smo prigodom kratkog napada dva talijanska časnika i 76 vojnika, a zaplijenili pet mašinskih pušaka. Jugoistočno bojište: Nema osobitih dogadjaja. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmarSal. Dogadjaji na moru : K. B. Beč, 6. augusta. 5. augusta po podne letjela je, dolazeći sa jugo zapada, jedna neprijateljska letilica u velikoj visini nad ostrvom Visom. U blizini Visa pala je ona, sva u plamenu, u more. Jedna naša torpedska flotila, koja je brzo stigla na mjesto dogadjaja, mogla je još samo da prikupi ruševine letilice i njeke njene ostatke. I poslije dugog traženja nije se niko od posade mogao ni naći ni spasti. Načelnik glavi og stožera rnornarice. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Beriin, 6. augusta. Zapadno bojište: Borbe oko Posieresa ^aju dalje. U večer su odbijeni neprijateljski napadi u šumici F u r e a u x i južno od S o m m e. U području rijeke M a a s e, a osobito na desnoj obali rijeke razvili su se jaki topnički bojevi. Oko bivšeg utvrdjenja T h i a u in o n t vode se ogorčeni pješadijski bojevi. U području Fleurya zarobili smo 16 časnika i 576 neprijateljskih vojnika. Napredovali smo u šumi C h a p i t r c, kojom smo zgodom zarobiii 3 časnika • 227 vojnika. Sjevero-istočno od V e rmellesa, uArgonnmna i na visini Combres zapalili smo mine sa dobrlm uspjehom. Njekoliko naših preduzeća kod Craunellesa i na vislni C o m b r e s uspjela su dobro. Vatrom

našeg topništva srušena je sjeverno od Fromellesa jedna neprijateljska letilica, a druga je sjeverno-zapadno od B a p a u m e uništena u vazdušnoj borbi. lstočno bojište: Front maršala Hindenb u r g a: Južno od Z a r e c z e na S t oc h o d u izbačen je neprijatelj iz poslijednje pješčare, koju je držao u svom posjedu. Protunapadi su odbijeni. Ovom je zgodom zarobljeno četiri neprijateljska časnika i 300 vojnika, a zaplijenjene su pet mašinske puške. Sjeverozapadno od Zalocze prešli su Rusi na zapadnu obalu rijeke Seret. Front maršala nadvojvod e K a r 1 a: Kod vojske generala grof? B o t h m e r a traju borbe ispred polcžaja bez ikakove važnosti. U Karpat i m a su njemačke čete još dalje napredovale. Balkansko bojište: Ništa novoga. Vrhovno vojno vodstvo. Izvještaj turskog glavnog stana. K. B. Carigrad, 5. augusta. Irakško bojište: Položaj nepromijenjen. Perzijsko bojište: O položaju na ruskotfi frontu nema nikakvih vijesti što se tiče doga-'' djaja na desnom krilu. U središtu ponovili su Rusi svoje napade protiv našib položaja, koji se protežu u krugu 22 km. zapadno od E r z i n g j a n a do 14 km. zapadno od K i I k i t a, u ukupnoj širini od 60 km. Borba je bila na njekim mjestima vrlo ogorčeria. Naše su čete u borbi na bajonet opet zauzele izgubljene položaje. pa je neprijatelj morao da odstupi, na lijevom krilu nema osobitih dogodjaja. Egipatsko (misirsko) bojište: Na 3. augusta zaposjele su naše naprijed isposlane čete položaje oko E 1 R a b i t-K a t i j a-A b u T e 1. pa su svojim izvidnicatna doprle do okolice R ox.ani. 8 km. sjeverozapadno od K at i j e. Istočno od Suezkog kanala došlo je do boja izmedju naših prednjih četa i jednog neprijateljskog konjičkog odjeljenja. (E1 Rabit leži 2 km. sjeverno, a Abu Tel 5 i pol km. jugozapadno od Katije). Na ostalim frontovima nije se dogodilo ništa osobitog. Borbe kod Port Saida. Turski napad na Suezki kanal. K. B. London, 6. augusta. Vrhovni zapovjednik u Egiptu javlja 4. augusta u 11 sati u veče: Oko ponoći 3. augusta napali su Turci u jačini od 14.000 vojnika na naše položaje kod Rontani, istočno odPortSaida, u frontu od 7 do 8 milja. U zoru 4. augusta stanje je bilo slijedeće: Turci nijesu protivu naših položaja rnogli ništa učiniti. I na južnom krilu, gdje smo dobili 400 do 500 zarobljenika, razvila se borba u našu korist. Ratni brodovi su iz zaliva T i n e ukazivali dragocjenu pomoć. U vremenu kad se ovaj izvještaj šalje borba još traje. EnjlesKc-frcncuskn ofenziuo. Francuski izvještaj. K. B. Paris, 5. augusia. 3 sata poslije jodne: Na frontu S o m m e priošla je noć srazmjerno niirno. Na Ai s n i rastjerali su Francuzi više njemačkih izvidnica. Na desnoj obali rijeke Maase traje žestoki topnički boj na cijelom frontu izmedju utvrdjenja Thiaumont i sela Fleury. Nijemci su pokušaii, da bijesnim protunapadom osvoje natriag utvrdjenje Thiaumont, ali je neprijatelj svagdje uz velike bubitke odbijen. Borba oko sela Fleury traje još dalje. Na ostalim frontovima traje bez prestanka Ijuti topnički boj.

Na frontu Somme je došlo do 17 bortri u vazđuhu. Dvije su njemačke letilice svaljene kod Verduna, jedna kod Avaucourta, a druga jedna kod Moranvillea. 11 sati poslije podne: Poslije podne nije neprijatelj preduzeo u odsjeku Thiaumonta nikakav napad. Mi utvrdjujemo zauzete položaje. Kod šumicc Vaux i Chapitre prieduzeo je neprijatelj dva napada; jedan se u opšte nije mogao da razvije, kod drtigog je pošlo Nijemdma za rukom, da prodru u naše istaknute rovove, ali su odmah protunapadom izbačeni. Naš je položaj ostao nepromijenjen. Na ostalim fr’ontovima traje obični topnički boj.

EnsiesKfl I Kolonlje. Englesko-ruski nesporazum? K. B. Frankfurt na M. 6. augusta. ,,F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javlja iz Carfgrada: Prema pouzdanim vijestima izbili su izvjesni nesporazumi izmedju Rusje i Engieske odnosno Perzije. Kratko vrijeme poslije predaje generala T o w n sh e n d a Engleska je uputila Rusiji energičnu želju, da se udalje ruske čete iz zone engleskog upliva u Perziji. Očevidno je Engleska bila neraspoložena usljied toga što je ruska vojska zadocnila da oslobodi engleske čete u Kut-el-Amari. Sazanov je prvo oklijevajući pa onda bez ograničenja popustio ovom engleskom zahtjevu, m prkos velikom otporu od strane ruskih vojnih kriugova. Polsije Sazanovljevog pada, Sttirmer je pokušao da izigra ispunjavanje ovog obećanja. Izgleda da nije slučajno izvršeno željenje engleskog poslanstva radi letnjeg odmora iz Teherana u Ispahan. Asquith i dvogodišn.iiea rata. K. B. London, 6. augusta. Na jednom zboru u „0 u e e n s h a 11 u“ držao je ministar predsjednik A s q u i t h govor, u kojemu je r’ekao: Prije dvije godine Njemačka se ti toku nedjelje, što je .prcc 1 *; jila izbijanju svjetskoga rata, dva . ~‘ L :uto prevarila. Prvo je mislila, da mi '’fifkada iie ćemo s mačem u rtici stati na stranu Francuske i Rusije, a s drfige strane da će slaba Belgija, prividno bez zaštite, popustiti laskavim ri.iečima, te dozvoliti promarširanje njemačke vojske za Francusku. Ova je zabluda sktipo stala Njemačku. Jer u toku ovih dviju godina Engleska je regrutovala pet milijuna svojih sinova. poslala ih je na bojište i onemogućila njemačke namjere. Još nikada zbunjena i nesposobna njemačka diplomacija nije toliko nasjela kao sada. Asquith je daije ukazao na nepomućenu slogu izmed.iu saveznika koja se najbolje ogleda u tome. što je jedinstvo fronta ostvareno ofenzivama. koje se jeđnovremeno vode na ne manje nego tri fronta. Govornik hvali nove egleske vojske i engleskn mornaricu. Od velike pobjede na Skagertaku. — kako ju zove niemački car. — njemačko velikomorska flota, ođnosno ono što je od n.ie još preostalo, neusiidjuje se ni da priviri iz pristaništa, jer još nekoiiko takvih ,,pobjeda“, a od njemačke flote baš ništa neće preostati. (Odobravanje). Naša morttarica željeznom rukom iscrpljuje njemačkti snagu i prigušuje život Niemačke. Neprijatelj je svuda u defenzivi. (Odobravanje). Ni na iednom bojištn on nema inicijativu u svojo.i rnci. Kod njcga se pojavljuju simptomi znatne slabosti i iscrpljenosti, ko.ii se ne dadu sakriti. Ja mislim da dobro smiŠIjeno njemačko svirepstvo prilikom evakuisanja grad.ianskog stanovništva u Liilu i drugim i sjevero-francuskim gradovima, odvodjenje žena i djeca u iftasama. koje će čak za prljave anale njemačke vojske predstavljati mriju. (Odobravanje). Zatim je Asquith žigosao Njemačku zbog ubijstva kapetana Eryatta i zaključio je riječima: Naš ,ie najviši cilj. da dobijemo rat. Saveznički glavni stožer zastupa jednodušno mišljenje, da naši izgledi na pobjedu nikada nijesu bili tako sja.ini kao sada. Wolffov ured na to primjećuje, da engleski ministri s obzirom na vješanje Casenientovo i bitke na Suezkom kanalu nemaiu baš toliko da se pohvale političkim i vojničkim uspjesima. Ismi.iavan.ie naše diplomacije i mornarice tc vrijed.ianje naše vojske izazivaju suprotan utisak. Rot nB morii I nnd flioroni. Potopljeni brodovi. K. B. Rim, 6. augusta. Po jednoj vijesti ureda S t e f a n i potopljen je talijanski parobrod ,,C i 11 a d i M e s s i n a“, a parobrod „Cosmopo1 i t“ je potonuo, 4 su čovjeka poginula. K. B. London, 6. augusta. Potopljeni su engleski parobrodi ,,T o tt e n h a m“ i „Slavonien", talijanski parobriod ,.S i e n n a“, grčki parobrod ,.F r icou tis“. Lloyd dalje javlja, da su potopljert brodovi „Ermenid e“ i ,,F o r t un a, a tako isto i parobrodi ,,B a d g e rh a 1 e n i ,,J v o“. Posade su spašene.

Potopljena talijanska jedrilica. K. B. Lugano, 6. augusta. Talijanska jedrilica, sa jednim tovarom drva, potopljena je na putu od Liverpola za Benghazi. Borba pomorskih letilica. K. B. Berlin, 6. augusta. Wolffov ured javlja: Prije podne jedna od naših pomorskih letilica natjerala je nedaleko od flandrijske obale na borbu jednu neprijateljsku letilicu. Poslije izvjesne borbe letilica je oborena i potpuno uništena. Time je pomorski poručnik Boenisch uništio svoju četvrtu neprijateljsku letilicu. Prije nekoliko dana bio je natjerao jednu neprijateljsku letilicu pogotkom iz mašinske puške, da se spusti nepostedno iza neprijateljskih redova. Amerika i rat podmornica. K. B. Washington, 6. augusta. Kako javlja Reuterov ured, amerikanski su konzuli u Italiji dobili naredbu, da se podrobno obavijeste o bližim okolnostima, pod kojim je parobrod „Letimbrt" potopljen od jedne podmornice.

Austro-Ugarska. Godlšnjica pada Varšave. K. B. Beč, 6. augusta. Prilikom godišnjice pada Varšave, ,,F r e m d e n b 1 a 11“ podsjeća na vanredni rad njemačkih i austrt-ugarskih četa; list veli, da Je pad Varšave izazvao najveći i najdublji utisak u cijelome svijetu, te da je predstavljao jasan znak opadanja ruske moći u Evropi. Ironija sudbine, veli isti list, htjela je, da je baš na dan prve gođišnjice pada Varšave kralj Velike Brftanije uputio ruskom imperatoru depešu, u kojoj ga pozdravlja kao borca za slobodu. -List veli, da je Varšava, prijestolnica Poljske, bogata u hrtnikama ispada od strane toga imperatorskog slobođoumlja, te strašan svjedok protiv ugnjetavanja od strarre ruske imperije. Svjetla djela naših i njemačkih ratnika, čije je jedno od najslavnijih djela .osvojenje Varšave, daju nam garanciju da će budućnost biti dostojna naše prošlosti i da ćemo i dalje pobjedonosno odoljeti nadmoćnom neprijatelju.

Bnlhunske usjcsti. Srpska skupština. K. B. Paris, 6. augusta. ,,Tempsu“ javljaju iz A t e n e, da će se sastati na 28. augusta po st. na Krfu srpska skupština, koju je sazvao prijestolonasljednlk Aleksanđar. Raspravljaće se o privrednim pitanjima i o zakonu o uriedjenju pitanja položaja Srbije u inostranstvu. Francuzi u Maćedoniji. K. B. Sofija, 6. augusta. Bugarski dopisni ured objavljuje slijedeća saopštenja o postupanju irancuskih i sripskih četa protiv bugarskog stanovništva u područjima, koja leže uz grčku granicu. Na 2. jula provaiile su srpske i francuske čete u bugarsko selo S t r u p i n o, koje su sa sve četiri striane zapalili, a oko sela povukli vojnički kordon. Svaki, koji je pokušao do uteče bio je ubijen. Ostali stanovnici sela podijeljeni su u d\ije grupe. Mlađići i djevojke odvodeni su u francuski logor kod sela Kosturima, dok su starci i žene i djeca odvedeni u selo D r a g omanci. Načelnik opštine odveden je u Subotcko, gdje je obješen. Na zapovjed zapovjednika francusko-srfpskih odjela ispražnjeno je sedam bugarskih sela, a stanovništvo je odvedeno u Solun. Francuzi su i Srbi zaplijenili svu stoku i žito. Na 6. jula vidjen jc u pravcu Dragomanci veliki požar pa je sigurno izgorjelo selo S v. 11 i j a. Zapaljeno je i potpuno izgorjelo selo Zb o r s k o, a i selo S u b o t c ko zatekla je ista sudbina. (

Nalnouije Urzolovne uijesti. Odlikovanje princa Heinricha pruskog. K. B. K’el, 6. augusta. Njemački car Wilhelm podijelio je admiralu princu Heinrichu pruskom red Pour j le Merite. Pukovnik Egli o položaju u istočnoj Galicijl. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novitn" ) Zurich, 6. augusta. Švajcarski pukovnik E g t i pišući o svojim dojmovima sa austro-ugarskog fronta u istočnoj Galiciji i Bukovini veli: Vanredno raspoloženje koje vlada na ovom bojištu može da primjeti svako, koji to razumije. Gpšte je raspoloženje kod vojnika puno povjerenja i pouzdanja.

Bavarski kralj o miru. K. B. Mfinchen, 6. augusta. Kako korespondencija Hoffmann javlja, kralj bavarski je 5. augusta primio u prisustvu predsjednika ministarskog savjeta H e r 11 i n g a i ministra vojnog jedno izaslanstvo od njekoliko poslanika carskog vijeća, koje mu je predalo adresu o shvaćanju vojnog stanja. Kralj je u svome odgovoru napomenuo da treba pokloniti povjerenje upravnim mjestima, jer je u sadanjim ozbiljnim vremenima neophodno potrebno razumna i složna saradnja svih staleža i stranaka. Kralj je naglasio, da se treba čuvati od unosa rascjepa u njemački narod, da se ne bi oteščala izdržljivost do jednog mira punog časti. Talijanski kralj za produženje rata. K. B. Rim, 6. augusta. U odgovoru na brzojav, kojim je engleski kralj povodom ulaska u treću ratnu godinu saopštio svojim saveznicima nepokolebivu odluku za produženje rata, dok se nepostigne cilj, radi koga je on je otpočeo, poslao je taiijanski kralj brzojav u kome se veli: U neizmjernoj odluki, da se rat produži dok se cilj, radi koga je on otpočeo, potpuno nepostigne, kralj gaji čvrsto pouzdanje, da žrtve nijesu bile uzaludne, nego da će one omogućiti. da se osigura ustav, sloboda i pravičnost. Londonski gradjanski zbor za produženje rata. K. B. London, 6. augusta. Povodom druge godišnjice objave rata održan je u londonskom Oucenha'lu veliki zbor pod predsjedništvom lorda D e r b y a, na kome je ministar predsjednik podnio slijedeću rezoluciju da se iz glasa: Na dan druge godišnjice objave o\ r og pravednog rata zbor londonskih gradjana daje izraza o svojoj neizmijenjenoj odiuci, da do konačne pobjede produži rat za ideale slobode i pravičnosti, za tu svetu stvar saveznika. Uzrujanost u Americi protiv Engleske. K. B. New-York, 6. augusta. Zastupnik Wolffovog ureda javlja bezžičnim brzojavom: Svakog se dana javlja o sve većem ogorčenju protivu eugleskog postupka, kojiin se američke firme stavIjaju na crnu listu. Cijelom se zemljom gomilaju protesti. Svi listovi govor’e na uvodnim mjestima o crnim listama, pa i takvi listovi, kao što je new-yorski ,,Times“ govore o britanskom bjesnilu. Zvanični izvještaj o smaknuću Casementa. K. B. London, 6. augusta. Poslije pogubljenja C a s e m e n t a objavljeni zvanični izvještaj veli: Fngleska je vlada ti toku rasprave đošia do dokaza, da je Casement zaključio .sporazum sa njemačkom vladom, kojim je izrično opredijeljeno, da se irska brigada, koju je Casement pokušao da sastavi iz zarobl.ienika, upotrijebi u Egiptu. ..Fresmans Journ a 1“ piše u pogubljenju: Glupost te odluke engleske vlade tako začudjava. da se inora strepiti pri pomisli, što je stidbina naroda ove države položena u takve rtike. Taliianski način ratovanja. K. B. Beč, 6. augusta. Javljaju iz glavnog stana za ratnu štampu: U talijanskim zvćmićnim saopštenjima često optužuju austrijsku vojsku radi svirepog vodjenja rata. Sad za talijanski način vodjenja rata jasno govori jedna zaplijenjena zapovjed zapovjedništva prve talijanske vojske od 10. novembra 1915., a upućena zapovjedniku trećeg i petog talijanskog vojnog zbora: „Vrhovno zapovjedništvo ponova obraća pažnju na potrebu, da se stane na put svima aklima vandalizma od strane talijanskili četa na zaposjednutim područjinn. U buduće, ako bi se zaposjeli novi gradovi ili sela. treba donijeti odredbe, koje će spriječitl tako nezgodne izgrede Pr' tome treba se poslužiti i karabinijerskim odredima, pridodatim četama“ PotjBrusatti. vojni zapovjednik. Francuzi ne vjeruju u svoju pobjedu. Ziirich, 6. augusta. Francuski časnici, koji su irternirani u Švajcarskoj otvoreno govore i priznaju, da se ne nadaju u pobjfdu francuske vojske. Sa divl enjem ističu oni hrabro i ustrajno držanje njemačke i sustro-ugarske vojske. Izgorila talijanska letiltca. K. B. Budimpešta, 6. augusta. Bezžični brzojav javlja: U blizini ostrva V i s a pala je u more jedna neprijateljska letilica, koja je gorila i potonula je. Torpedska flotila, koja je brzo pridošia pokupila je ostatke i rušcvine letilice. Od posade, i poslije dugog traženja, nije mogao biti nitko spašen.