Beogradske novine

Br. 175.

BEOGRAD, utorak, 8. augusta 1916.

Izlazl: » - . . V dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: n Beogradu 1 u krajcvima za- _ , posjednuliin od carsko i kra- h I] ljevskih četa po cijeni od u Hrvatskoj-Siavoniji, BosniHercegovinl 1 Dalmacijl po cijeni od 8 h izvan ovog područja . . . 12 h Oglasi po

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu i u krajevima zaposjeđnutim od carsko i kraljevskih četa K l‘o0 u Hrvatskoj-SlavoniJI, BosniHercegovini i Dalmaciji K2 40 Izvan ovogpodručja . . ,K3djeniku. — -

Urednlštvo : BEOORAD, Vuka Karadžića ul. 10. Teleion broj 67. — Uprava, primanje ogiasa i pretplate: Kneza Mihajla ul. broj 38. Telefon broj 25.

Godina II.

Novi uspjesi vojske prijestoionasljednika u Karpatima. — Banfield opef oborio neprijateijsku lefilitu. — Zeppelin na pufu u Ameriku?

, Tiw«mu.-wi i ■ m1RATNI IZV3ESTAJ!. Izvještaj austro-usarskos generalnog stožera. K. B. Beč, 7. augusta. Rusko bojište: Vojtii front podmaršala nadvojvode Karla: U Bukovini je stanje nepromijenjeno. U istočno-galicijskim Karpatima doveo je jučeranji dan do osvojenja ruskih položaja na (1 visovima kod Jablonice, W1 rochta i zapadno T a t r o w a. Vojska generala-pukovnika pl. K ovessa odbila je u prostoru obostrano D e 1 a t i n a mnogobrojne napade znatnih snaga. I na sjevernom krilu vojske generala grofa B o t h m e r a propala su poJedina nadiranja protivnikova. ,Vojni front maršala pl. H i n d e nb u r g a: ' Kod Wertelka I Zaloscze čvodi se ogorčena borba za svaki kog-ak zemljišta. U borbi oko majura jTroscianiecz, zapadno od Zailoscze, koji je od juče po podne po-novo u našim rukama, ostavili su nam Rusi mnogobrojne zarobljenike. Južno !od Stobychowa na Stochodu osujjećen je pokušaj prelaza Rusa. - r ' , \ . { Talijansko bojište; Juče u jutru ponovo je otpočela zestoka topnička vatra na frontu Soč e od t o 1 m i n s k e mosne brane do inora. Poslije vrlo žestoke paljbe, koja jje trajala nekoliko sati, napali su Talijani na mnogim mjestima goričke mosine brane i na visoravni Doberdoba. iTako su se razvile na Monto Sabo;t i n o, kod P e v m a i na M o n t e S. Michele ogorčene borbe, koje su 'trajale cijelu noć pa još ni sad mjesu okončane. Protivnapadom naših četa ponovo je povraćen većl dio sa svim jazrušenih prednjih položaja, koje je ^neprijatelj u prvom naletu bio uzeo; oko pojedinih rovova vodl se još žesto|ka borba. Dosad je zarobljeno 32 časnika i 1200 vojnika. Oorica se nalazi trajno pod teškom topničkom vatrom, : koja je u gradu izazvala mnoge poižare. Dalekometnim topovima tučena jje juče i Sistiana. Na tirolskom istočnom frontu projpali su obnovljeni napadi protivu poloJ žaja na visovima sjeverno od Panefveggio. '^Uugo-istočno bojište: č'Nema nikakih važnih dogadjaja. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal. jDogadjaji na moru: 6. t. mj. prije podne linijski pomoriki poručnik Banfield oborio ’e sa svojom pomorskom letilicom jednu taJijansku veliku boračku letilicu (Caprojni) poslije duge vazdušne borbe u viisini od 2700 m nad zalivom Trsta, ti; me je on savladao četvrtu neprijateljsku letilicu. Letilica je pala kod Sistiana i izgorjela je. Od posade je jedan poručnik poginuo, jedan podčasnik teško je ranjen, a jedan je podčasnik lako ranjen. Načelnlk glavr.og stožera mornarice.

Uspjesi na bukovinskom frontu. Beč, 7. augusta. r # ^ atn * dopisnik Scapinelli brzojavlja' „Neues Wiener Tageblattu“ •iz glavnog stana za ratnu štampir N a Karpatima sve više i više nad i r e m o. Naša sadašnja napadna 1 i n i j a, na kojoj nastupamo, prostire se od kirlibabskog jezera do vrha gornjega P r u t h a, te od D e 1 a t y n a do

jugo-zapadno od bijeolga C z e r e m osza. Austro-ugarske su Čete prodrle do u prostor oko J a b 1 o n i c e. Izvještaj turskog glavnog stana. K. B. Carigrad, 7. augusta. Irakško bojište: Nema nikakve promjene. Na ruskom je frontu odbijen nov napad, koji su Rusi bili preduzeli svom svojom snagom protivu naših položaja sjeverno od B u k a n a. Neprijatelj je pretrpio velike gubitke, te se uslijed naših protiv napada morao ponovo povući prema sjeveru, ostavivši nam izvjestan broj zarobljenika. Kavkaško bojište: Na desnom krilu u odsjeku B i 11 i s posjeli smo brdo N e b a t, 6 km. sjeverozapadno od Bitlisa, i pored očajnog neprijateljskog otpora. Tako isto uspješno napreduje napad, kog smo mi preduzeli preko brda K o 11 i k, južno od B i 11 i s a. U odsjeku M u š a završio se napad, kog smo mi preduzeli 5. augusta protivu strmog brda Kozma, 20 km. južno od Muša, potpunim bijegom neprijatelja. Jedan dio naše boračke snage, koji je gonio neprijatelja, ušao je u mjesto Kizilagač, 10 km. istočno od Muša. U toku borbe zarobili smo jednog poručnika i više od 200 vojnika, zaplijenili smo 7 topova, medju njima 15 cm. obice i 5 poljskih topova, 6 mašinskih pušaka. U sređištu i na lijevom krilu graničnog odsjeka nije bilo juče nikakvih operacija niti se što značajno dogodilo. Sa egipatskog bojišta nema izvještaja. Na drugim frontovima nije se ništa značajno dogodilo. Njemačke letilice nad Lemnosom. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Bern, 7. augusta. Kako javlja Havasova agencija iz Atene, preletjele su dvije njemačke letilice, dolazeći od Dardanela, ostrvo Lemnos, bacivši bombe na sklonište savezničkih letilica. Engleski časnici musliman 1 iz Kut-elAmare. K. B. Carigrad, 7. augusta. Sultan je dozvolio englesko-indijskim časnicima muslimanima, zarobljenim u Kut-el-Amaru nošenje sablje, pošto se smatra, da su oni silom natjerani da se bore protivu Kalifata. Juće su ovi časnici prilikom Bajrama predstavljeni sultanu. Docnije su učestvovali u talcozvanoj ceremoniji rukoljuba. Velikodušnost sultanova učinila ie dubok utisak na časnike, koji se zahvališe suzama u očima. Protivno engleskonie tvrdjenju, da engleski gubici kapltulacije u Kut-el-Amaru iznose ukupno 8970 Ijudi, od kojih 600 časnika „Agencija Milli“ utvrdjuje, da je ukupan broj tamo zarobljenih Engieza izneo 12.597 ljudi, od kojih 615 časmka.

Mlnlstar grđnjs. Engleski ministar predsjednik A sQ u i t h proslavio je dvogodišnjicu rata govorom, koji predstavlja rekord u pogledu pustoga tona i grubih grdnji na račun Njemačke. Prošla su vremena, u kojima je svako s p--avorii uživao u retorici engleskih di/avnika fzgleda, da je retorika u Lonđonu uslijed ratnih nezgoda vrlo brzo olišia u zaborov, jer smo mi u toku prvih dviju ratnih godina naučili, da sa Themse što se tiče oratorskih izliva, čuli svašta. A poslije ovoga uvoda, što nam ga dade g. Asquith, svakako da se u trećoj ratnoj godini možemo nadati još goremu. Zbilja je najbezopasnije i najjcftinije sre'dstvo, da se da oduška gnijevu i srdžbi, kada se protivnik grdi, u njesto da se on pobjedi. Dosada so ovdje

I ondje još misli, da u Englezu, tome klasičnom športisti, još živi izvjestan duh viteštva, koji mu neda da protivniku, pa ma se s njime borio na život i smrt, baci blato u lice. Ba-- g. Asquith ne zna za taj osjećaj, ili ga je izgnbio. On naime govori o prljavim analima njemačke vojske, o gluposti njemačke diplomacije, koja je po njegovoin mišIjenju Ijuto nasjela, što bi se s obzirom na preokrete na Balkanu mnogo prije inoglo rećl za dlplomate sila sporazuma. On dalje još jednako ostaje pri tome da će blokadom priguš’.tl Njetnačku. Predstavimo sebi, da jedan njemački ili austrijski ministar r. jednom govoru upotrijebi tako grube rijcči! Kada bi recimo označio kao jcdan od ra l nih ciljeva središnjih vlasti da se Francuska ili Rusija uguše, kada bi se recimo engleska vojska na/vala ruljom propalih i nevaljalih tipo/a. Zborovi ,,varvara“, kojima bi te rečt bile upućene, odgovorili bi pravom burom negodovanja. No Asquith je mirno mogao da se usudi, da udari u takav ton, jer on je ne samo bio sigiiran đa njegovi slušaoci neće da negoduju nego da će mu odobravati. I zlilja baš na njegove najgrdje izraze odgcvoreno je najburnijim odobravanjima. Ovo sii sumnjivi simptomi, ali ne za na.?, več za Englesku. Ovakvi izlivi neogranićenoga bijesa, obično samo skrivaju osjećaje razočaranja i srdite ne.moći, a rečenice, kojima je Asquith htio uvjeriti svoje slušaoce, da izgled' sila sporazuma nikada ne stoje tako sjajno kao sada, poslije takvih grdn'li izgleđaju prazne l' šuplje, te sve drugo samo ne istinite. Čovjek se ne mo/e otct' od pomisli, da bi bilc potpuno izlišno bukvalno lajati na protivnika. kad bi izgledi zbilja tako sjajno stojali. Jedan čovjek, koji se osjeća jakim cdriče se takvih sredstava. Vjcrojatno da Asquith I nemaitaktu snagu, koja daje mir i razmišljemoEk Jer dokazi na kojima on osniva svoja tvrdjenja, vrlo su slabe gradje. Osim blokade daju mu jamstva za konačmi pobjedu pomorska bitka kod Skagerraka i jednovremena ofenziva save/nika. Sa osmjehom sažaljenja opažalo se kroz kakve je promjene ta pomorska bitka na sjevernom moru, u kojoj ]e Engleska izgubila dva puta više brodova nego li NjemaČka, morala da projje. U prvl mah jedan bolan udar koji se priznao, poslije prvog zanrepašćenja slagalo se da je to bila bitka, koju je engleska flota s čašću izdržala. danas pak izgleda da je ona dosticrla stepen sv.ietsko povjesničke pobjede od znaeaja povlačenja sa Dardanela. Asc;uith se ruga njemačkoj floti, koja sa više ne usudjuje da izadje iz pristaništa. Pa, u moći je Engleske da to iznijeni! Zar nije Churchill rekao, da će englcska flota istjerati njemačke ratne brodove kao parcove iz njihovih rupa? Zar nhe baš kod Skagerraka imala engleska flota najbolju priliku, da svoju tobožnju sjajnu pobjedu dopunl još Hme. da uništi svu njemačku flotu. nego ii što je predpostavila što brži povratak u domaće vode? , Asquith je toliko oduševljen jednovremenom ofenzivom na tri fronta, do koje je poslije dvije ratne godine na jedvite jade došlo, kao da će već iduće sedmice biti u stanju da cijelom svijetu objavi definitivnu pobjedu. U stvari pak Englezi bi morali krenuti sasvim drugojačijim tempom, ako žcie da izbace Nijemce iz sjeverne Francuske 1 Beigije, a Rusi bi odavno trebali da su u Lavovu, da su oni zbilja ispunili Asquithove nade. Velika zajednička ofcnziva, glavni ratni dogadjaj Ijeta 1916.. zapelo je poslije prvih naleta, a taj zastoj predstavlja rdjavu prognostiku za njen dalji razvitak, na kojoj ni najognrčeniji Asquithovi govori neče riišta promijeniti. Riječima je Njcmačka odavna tučena, a sada ju je u „Oueenshallu" engleski ministar predsjeinik, koji kako izgleda, pred svoj pad žcli na

brzu ruku da postane još brzo ministar grdnji, formalno smrvio silnim udarima buzdovana. Da pobjeda zavisi samo od govora engleskih ministara, odavno bi indijske ,,Qurke“ šetale po Polsdamu, a car Wilhelm bi već dugo vremena, zatočen na kakvom zabaćenom ostrvu Tihog Oceana, razmišljao o zvjerstvima što ih je počinio, a njemačka bi mornarica odavno već na dnu inora pravila društvo engleskim ratnim brodovima što su tamo već iskupljeni. Ali sređišnje vlasti nikako se ne mogu pobijediti riječima; to je engleski ministar predsjednik u trećoj ratnoj godini već trebao da zna. Što njegove riječi više podsjećaju na riječnik ,,rowdya“, londonskih apaša, to su otic značajnije za sve jači osjećaj nemoći u engleskim upravnim krugovima, a kao takav simptom govor engleskog ministra predsjednika svakako nije bez vrijednosti. Francuska blrokracija. U jednom od zadnjih trojeva pariškog ,,Journala“ jedan od odličnih poznavaoca svoje otad/bine, francuski senator Charles H u rr. b e r t, objavljuje jedan članak pod naslovom „Narodna nevolj a“, u kojemu je riječ o zlom stanju, koje v'ada u državnim nadleštvima cijele zeniljo. No teško da će njegove dobrommjcrne riječl pasti na plodno tlo u zeirlji, čija je kratkovidnost dosada v?ć žrtvovala krv najboljih svojih sinova radi stranoga interesa. Ovaj će glas ostati glas vapijućeg u pustinji. Charles Humbert piše: Nepotrebna birokratska prepiska graslra više nego ikada, ona vlada svuda, ona se prostire čak u rovove. Ona izaziva svoje zle posljedice u vaskolikoj našoj gradjanskoj i vojnoj uprnvi; ona koči svaku inicijativu, odocnjava i otežava izvodjenje najprostijih zadataka. Moglo bi se pomisliti, da je rat, ova velika škola energije i iminogostručenje odgovornosti, bar za ovaj čas oslobodio zemlju i nani od ovoga neprirodnog, odvratnog zla. Ali to na žalost nije slučaj! Rat je još pogoršao ovo stanje. U mirno je doba izgledalo, da je naša vojska ovaj silni aparat energije, izmišljen i pripremljen za vanredne prilike, silom okolnosti osudjcna na vještačko bitisanje; njeno raznovrsno uredjenje i komplikovani sklop trebali su da pokažu svoju opra'-'danost u danima opasnosti pred neprijateljem; dotle mi smo gotovo izvinjavali činjenicu, da naša vojska čini utisak uprave, koja teškom mukom upravija samim sobom. Kobni je čas kucnuo. Silni plamen patriotskoga duha, raspaljen iz dubine narodne duše, odušcvio je podjednako vojnike i vodje, ah taj planien nije bio u stanju, da dade nov polet javašluku i zardjaloj mašineriji birokratske službe vojnih ureda I dok sada u prvom bcrbenom redu vidimo kako naši borci razvijaju sve većma i većma silni ratnički duh i snažno mužanstvo moramo sa žaljenjem utvrditi, da se u pozadini s!an običaji i stare metode svakmi danom još većma zapliću, oogoršavaju i u oj> šte uzirnaju maha. Najdttblji korjen ovoga zla zloupotreba centralizac je. koja pođ izgovorom jedinstva zapovjednišiva natjeruje vrhovnog vodju, da se bakće i sa najsitnijim detaljima, te koja u rukaina jednog jedinog čovjeka ubira nadležnost i vlast, koju on n : ie u stanju da izvrši i stvarno da drži u svojim rukama — taj sveti prin r 'ip „naclleži.Oga puta“, koji izmedju jedrng zabtjeva i odgovora na nj, izm :Jju naredbe i njenog izvršenja pokreče čitav niz posredujućih nadleštava; to je taj strah od odgovornosti, koji za svaku pribku traži pisanu naredbu kio nodlogu za izvršene instrukcije. A pos'jedjca svega toga jeste neprekid'io proš:ri\anje ovih nadleštava, sve vcće tiranisanje ureda i kancelarija. te strahovita_ bujica nepotriebnih akata i piskaranja. Kad bi ova napas 1 vladala samo u pozadini, onda bi se zađovoljili time, da žalimo gubitak vremena. novaca i snaga, koje bi se na drugmii mjestu korisnije mogli upotrijc’uij. Ali ova nesreća mnogo je većeg obima ier ta se piskaranja prostiru i na sam front, gdje izazivaju strašnu pustoš. Ova se birokracija ne ograničava više na kancelarije u pozadini; cna je ov'adabi glavnim stožerom, mozgom vrhovnog za-

povjedništva; ona postaje sve smjclija, i prodire u same oorbens rcdove; spušta se čak u rovove te dosadjuje svojim sitničarenjem i gnjavažama i samim borcima, ona ih muči u samoj bici, u kojoj ni sama topovska rika nije tako nesnosna, kao ova uporna riapast. Prije kratkog vremeni mogli smo vidjeti jednog puko/rika, zapovjednika brigade, gdje u pijr.om jeku borbe, pod vatrom tešk : h njemačkih topova, po drugi put mora đa piše raport povodom hitno traŽencg izjašnjenj;i iz požadine zbog neizvršen.a neke smjene, naredjene ptije dva dana. Jedared je već bio dao tražmo izjašnjenje„.ali izgleda da raport r.!ji bio sastavljen ti propisnoj formi. Siaga je on nslijcd treska eksplozija m .rao nancvo da sa-< stavlja raport, a zato su vrijeme njegovi potčinjeni aio: iil da vode računa o održavanju mcrala kod ljudstva, te da ga zastupe u teškom momentu, koji je baš više nego ikada zahcjcvao njegovu ličrtu pa/niu u puncj mjeri. Drugi put ope< pozvat je, u sređ neprijateljskog pjcšaćkog napada, jedan viši časnik u jeda-i zaklon u pozadinu da, — svakako uslijed kakve neumjesne ili čak i nezakanite lične intervencije, — dade hicno izjašnjcnje pitanja, zašto jedan njegov vcjnik nije. dobio osustvo, na koje jo itnao pravo. Svuda vidim a jedno te isto. Na poIju časti i opasnost' gdje bi sve misli ♦ sva pažnja trebali da budu usredsrijedjeni na neprijatelja. koji vreba zgodni momenat za napad. zapovjcdnici kojima neposredno podieže sudbina akcije spriječavaju se ovaMra siuiicarenjem u vršenju svoje svete dužnosti. Oni žele, da zaiovolje svcje vcjničke dužnosti, a medjutim pretrpavaju ih kao nekim škilskmi zadacima. Spasavajmo ih od ovc žalosue zavisnosti. Ostavimo one, koji se bore kod njihove uzvišetie duznosti. _ Dos.a sa bilješkama, raporiima, brojmm stanjima i računskim tzjašnjenjima. Na borbenoj liniji, gdje se odlucuie sudtnna čitavih naroda i spas otadzbme. tzlišna je svaka riječ, koja ne znaci zapovijest, te svaki odgevor u kome se javlja za neki uspieh.

ne

tl 1 e m a t K d.

»pelinski saobraćaj Njemačka— Amerika. 'Naročiti brzojav .Beogradskih Novina 11 ;. Paris, 7. augusta. Kako javlja ,,lnformation“, jedan nječki Zeppelin nalazi s* na putu preko ana za Ameriku. List veli, da se Zeppe-

Schroder u Stuttgartu. (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novina'). Stuttgart, 7. augusta. Novi državni tajnik za financiie, nasljednik Helffericbov Schrođer, stigao je ovamo i biće ovih dana primljen u audijenciju kod wurttembefškog kralja.

Ruslja. Sazanov contra Štirmer. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Petrograd, 7. augusta. Sazanov se vratio u pratnji engleskog ambasadora B u c h a n a n-a u Petrograd. Obojica razvijaju _ u glavnom gradu živahnu agitatorsku djelatnost protiv novog ministra spoljnih poslova Š t i r m e r a. Pnhkom oproštaja u ministarstvu spoljnih poslova, kome Š t i r m e r nije prisustvovao, izjasnio se je Sazanov otvoreno protiv Štirmera. Svoj govcr završio je riječima, da se nada, da će opet u skoro preuzeti rukovanje ruskom spoljnom politikom i da će se time opet povratiti duh svetog saveza naroda. 1 u jednom skupu trgovinskog i industrijskog društva izjasnio se je bivši mimstar ne manje oštro. Za sve krugove, koji su tražili čvrst oslonac Rusiie na. Englesku, nastače teška vremena. Sa notpunom pobjedom reakcije u krugu ministarstva izgleda, da se oojačaia i naklonost za novu orijentaciju u spoljnoj politici. Sazanovje ostao nekoliko sati u engleskoj ambasadi. u kojo] je bio i francuski ambasador P a 1 e o1 o g n e. Štirmer i mir. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Ziirich, 7. augusta. „Corriere della Sera“ javlja iz Petrograda: Ovdje se smatra da je Štirmcr dobio portfclj ministra spoljnih poslova, pošto ga smatraju za najpogodnije lice, koje bi za vrijeme budućih pregovora 0 iniru moglo tastupati interese Rusije.