Beogradske novine

Tzlazf:

^đnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.;

Prodaje se: o Beogradu I u krajevima zaposjednutim od carsko i kratjevskih £eta po cijeni od o Hrvatskoj-Siavoniji, BosniHercegovini 1 Dalinacijl po cijeni od 8 h Izvan ovog područja . . . 12 h

Pretplata: za 1 rajesec u Beogradu i n krajevima zaposjednutini od carsko i kraljevskib ćeta K 1*50 u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovinl 1 Dalmacijl K2-40 Izvan ovog podruCja . . ,K3'—

Ogiasl po cljeniku.

Lredništvo : BEOORAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, primanje oglasa I pretplate r Kneza Mihajla ul. broj 38. Telefon broj 25.

Godina II.

Zeppelinski napadi na Bukarešt. — Proglašena krećanska republika pod predsjedništvom Venizelosovim.

RATNI IZV3ESTADI. Izvješta] austro-ugarskos generalnos stožera. Istočno bojište: F r o n t p r e m a K u m n n j s k o j: Čarka Izmedju predhodniea i topnička vatra. Stanje je neproinijenjeno. Front konjičkog generala nadvojr .vode K a r 1 a: Danju i noću produžili su Rusi sa svojim usiljavanjem da siome otpor saveznika u Karpatmue Na mnogim mjestima je došlo do ogorčene borbe. Neprijateljske navale su odbijetie vatrom ili borbama na bajonet i ničnim granatama. Mali mjesni uspjesi, lcoje su Rusi postigli jugo-zapadno od I' u n đ u 1 ,M o 1 d a v i i u predjelu klattca T a r t ar o \v. većim dijelom su protivnapadom uništeni; neprijatelj je iraao teških gubitaka. I jugo-istočno od Brzezany-a nijesu neprijatelju njegovi napadi donijeli nikakove koristi, all je imao velike gubitke. Oko jednog malog rovovskog đijela još se vodi borba. Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog: Sjeverno od Z b o r c*v a i izmedju S w fn i u c h y i Z s e I vv o \v a u Wolyniji propali su ponovo mnogobrojni neprijateljski napadi, koji su s velikim masama izvršeni. Taiijansko bojištc: Nikakvih važnijih dogadjaja. Jugoistočno bojište: Istočno od A v I o n e potpuno je odbijeno nadiranje Taliiana. Neprijatelj se morao povući na lijevu obalu rijeke V o j u š e. Svi naši položaji ponovo su u našim rukama. Zamjcnlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal.

Rat sa RumunJsKom. Zeppelinski nap.id na Bukarešt (Naročitl brzoiav „Beogradskih Novina'.) Zurieh, 4. septembra. Prema vijestiina rutpunjskih Iistova napali su u toku dvije posljednje noći tri Z e p p c 1 i n a rumunjsku prijestolnicu. Prema rumunjskim izvještajima bačene

bombe ubile su samo jednu djevojku i nanijele su satno neznatnu materijalnu štetu. Rumunjl napali na Varnu. (Naročlti brzojav „Beogradskih Novina' 1 .) Kopenhagen, 4. septembra. Pariški listovi javljaju, da su rumunjske torpednjače bombardovale V a r n u. Ali su odrnali pobjegli čim su opazili da se približuje jedan turski ratni bi'od. Rusko mišljenje o rumunjskoj akcijl. (Naročitl brzojav „Beograđskih Novina“.) Rottcrdam, 4. septembra. Ruskl ministar spoljnih posiova izjavljuje, da će posljeđnji uspjesi sporazuma kao 1 stupanje Rumunjske u rat ubrzati svršetak rata, ali se ipak zimski rat neče moći izbječi. Iziava bugarskng tninistra vojnog. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina'*.) Sofija, 4. septembra. Bugarski ministar vojni ovako se izKazio o bugarsko-rumunjskom ratu: Napad Rumunjske nije nas iznenadio. Rumunjska je nas često izazvala i to ne samo manjim graničnim dogadjnjima nego i upadom većih četnih odjelenja u bugarsko zemljište. Rumunjska neče danas iinati pred soborn Bugarsku od god. 1913. Bugarska se spremila i gotova jc na svaku žrtvu za odbranu svog narodnog opstanka. Pesimizan rumunjskiii vojničkih krugova. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«! Stockholm, 4. septembra. Kako javljaju ruski listovi iz Bukarešta, vurnunjski vodeći krugovi ne posmatraju položaj baš lako optimistički. „Birževiin Vjedomostima“ javljaju, da austrougarsko odstupanje u Erđelju id najmanje ne stvara povoljnu situaciju za Rumunje. Ovaj se manevar mogao izvesti bez gubitaka, pošto se planine stepesto spuštaju. Ovo je povlačenje loglčan čin det'enzive, poslije čijeg izvršenja austro-ugarski front može postati ČVrst kao čelik. Vrlo je težak podbvat osvojitl Erdclj. Brio je laka, iznenadnim napadom prodrijeti u Brašovsku dolinu i u Sibinjski klanac, ali time nijc mnogo postignuto. Osim toga potrcbno je prelazitl visoke planinske klance.Ovo je teško i komplikovano preduzeće, te se ne smiju očekivati nagli uspjesi. Bugarski revanš. K. B. Sofija. 4. septembra.' Ovdašnji listovi likuju, što će ovaj rat biti r e v a n š R u ni u n j s k o j. Organ ministarstva vojno? piše: Mi smo btjeli da zaboravimo na pogrdu od 1913. godine, ali Rumunjska je činila sve, da nas na to podsjcri i da izazove

našu osvetu, koja je sađ podigla ruku, da prikupljenom osvetničkom snagom smrvi novog protivnika. Iznenadjenjo u Franeuskoi (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina“.) 2eneva, 4. septcmbra. U Parisu su upravo zaprepaščeni bugarskom objavom rata Runiunjskoj. Još u petak u veče izašao je poluzvanični francuski kominike, da Bugarska, neće učestvovati u novom ratu bez 200.000 Ijudi turske pomoći, a to je nemoguće dati. Sada morajn listovi priznati, da ie ovo očekivanje bilo netačno. Prelaz dipioinatskog osoblja. (Naročiti brzojav »Beogradskik Novina«; Sofija, 4. scptembra. Bugarska vlada je odredila S om o v i t kao mjesto, gđje se osoblje poslanstva i konzulata, tako isto i podanici saveznih država, koji se u Rumunjskoj nalaze, mogu ukrcati u brod. ls'i brod će zatim prenijeti u.Rumunjsku osoblje poslanstva i podanike Rumunjske, koji se nalaze u Sofiji i Carigradu. Rumunjsko izaslanslvo kod saveznika. K. B. Kopenhagen, 4. septernbra. Po jednom telegramu iz Bergena prlspjelo je tamo juče jedno izvanredno rurumunjsko izaslanstvo, koje je na putu za Petrograd. Misija je došla iz Lotidona, pošto je prethodno posjetila R i m i P a r i s.

u Krit se progiasio za nezavisnu republiku. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'.) London, 4. septembra. „Reuterov ufed" javlja, da je na ostrvu Kritu objavlieno odvajanje od grčke kraljevine; proglašeno je republika pod predsjedništvom Ve n i z e 1 o s o v i m. Mjere slla sporazuina u Grčkoi. K. B. Lugano, 3. septembra. Francuski i engleski listovi tvrde, da fraveznici traže od Grčke izvodjenje izVjesnih mjera, kojima je cilj da otklone eventualnu opasnost za bazu savezničkih četa u Soiunu od grčke strane, kao i da isključi svaki uticaji'njemačkih agenata u Grčkoj. Očigledito se te mjere odnose i na i i č n o s t kralja K o n s t a n t i n a, a inače prinudni karakier i prema svim licima i vlastima u Grčkoj, za koje četvornl sporazum smatra, da bi niogli biti opasni po njcga. Grčka se vojna lica u Solunu besprekidno pujdaju protiv svoje vlastite vojne uprave, a ako pored svega toga ostaju vjerne svome kralju, interniraju se. Osim toga, sporazum priprema nova prisvajanja austro-ugarskih i njemačkih brodova, ukotovljenih u grčkim pristaništima. Zahtjcvi englesko-francuske note. (Naročiti brzojav »Beogratlskih Novina«) Lonđon, 4. septembra. Po jednoj Reuterovoj vijesti, traži se englesko-francuskom notoin, koja je 2. o. inj. predata grčkoj vladi: Kontrola grčkih pošta i telegrafa, računajući u ove

Podlistak. Major d u B o i s: Put za Carisrađ. SVajcarski major d u B o I s već Je dobro poznat naMm čitaoclma sa svojih putopisa iz S r b I j c I lz monarhijc, objavljenlh u ugiednim svajcarsklra listovima, „B crner Bun d", ,,N. Z fl r i c h e r Z e 11 u n g“ ild„ koje smo ral donosill u izvodu. Balkanski voz saobraća na staroj pruzi B e o g r a d—S o f i j a—J cdren eC a r i g r a d. Na srpskom dijelu pruge bila su u toku borbi porušena skoro sva željeznička postrojcnja, kao mostovi, tuneli i t. d., aii su vrlo brzo opravljetia; ma da su u deccmbru još na sve strane vodjene borbe, baikanskl je voz već proradio u januaru. Pošto vlakovi sasvitn sporo prelaze preko novoopravljenih mostova, 4o se jasno inogu razgledati radovi, izvr,Scni radi njihove popravke. Čovjek se samo može diviti sposobnosti inžinjera, koji ,su umjeli, mai.ar provizorno, a ipak tako soiidno opraviti ove mostove. To nikako nijc izvršeno svugdje jcdnqobrazno prema kakvom principu, na raznim je mjestima ,prema potrcbi i mogućnosti uvijek upoitrebljivan najzgodniji mateiijal. Tako su se ponegdje gvozdeni dijelovi prosto mojrfl vratiti na stara mjesta, pošto ih je dipamit samo malo razorio, te su se morali nadoknaditi samo neki neznatni dijelovi. Na druglm mjestima, opet, morao se sajTaditi bukvaino nov most na mjesto statoga, čiji zardjali dijelovi još Štrče iz riJeke. Najlakše je bilo opraviti one mosrokojl su samQ. neznatno nadvLivali rjeo-

no korito. U tome je slučaju novi most j sagradjen sa silnim drvenim balvanima kao podupiračima. No ovaj se način nije mogao upotrijebiti kod mostova, kojl su • kao podignuti na velikoj visini nad vodenom površinom; u tome se slnčaju moralo pristupiti gradjenju sasvim novih umjetničkih đrvenih i gvozdenih mostova i za njih sagraditi naročite stubove, tako da preko njih mogu prelaziti teški vlakovi, kao što je balkanski voz. Izuzev ovoga razoravanja mostovn t nekih objekata, pruga je malo iskusila od rata. Sada je već u isto tako dobrom statiju kao prije rata, a vozovi jure po njoj velikom brzinom. Po načinu razoravanja, što su ih srpske čete vršile pri odstupanju vidi se, da im je ncdostajalo vremena i rasprskavajućili srestava; tako je na glavnim prugama razoreno samo nckoliko dijelova, dok je sama konstrukrija u glavnom ostala čitava. Ovo je okolnost, koja je znatno olakšavala radove na popravci. Osim toga su naročito t tt n e li u dobrom stanju. Na njima, kao i da nije ni vršeno razornih rađova; da su onl porušeni, mnogo bi teže bilo uspostavitl saobraćaj na pruzi. U Bugarskoj, razumije se, pruga je ostala pnftnmo nedirnuta ratnim dogadjajima; protiv na putu kroz j c d r e ns k u okolinu mogu sc još jasno vidjeti tragovi prvoga balkanskog rata; još leže u rijeci dijelovi razorenih mostova, koji su sada nadoknadjeni novim konstrukcijama. Na mnogim Je mjestima marljivo radjeno na tome, da se pruga još većma osposobi za saobraćaj. Broj vozova što saobraćajit na balkanskoj p^uzl vrlo je znatan; da bi se on omogućio, morao se lsposlati ovamo silan personal 1 velike količine saobraćajnih

| srestava. Jedan je švajcarskl list tvrdio, da su osvajači zaplijenili srpske državne lokomotive i vagone i odvukll ih izvan zemlje, to nije tačno, nego stvar stoji sasvim suprotno; ono malo željezničkog ma-*. terijala što je po odstupanju srpske vojsk\ ostavljeno neuništeno, ostalo je u zemIji. Osim toga je iz Njemačke i AustroUgarske dovedena silna količina materijala. Većina lokomotiva, koje saobraćaju izmedju Beograda i Carigrada jcsu njemačkog porijekla; isto važi i za vagone, naročito za teretne. Ba’.kanski je voz sastavljen iz samih njemačkih vagona I. i II. klase. Osim toga ima još l po jedna kola za ručavanje i za spavanje; materijai je vrlo težak, te često iziskuje dvostriiku tegleću snagu. Osim balkanskoga voza u Srbijl saobraća još i izvjestan broj putničkih vozova; no pošto ti vozovi idu vrlo sporo, to se oni za duža putovanja ne rnogu upotrijebiti. Oni služe u glavnom mjesnom saobraćaju. Broj teretnih vozova, naprotiv, vrlo je zamašan. « Balkanski voz, koji u oba pravca saobraća po dva puta nedjeljno, u vrlo je veiilcoj upotrijebi kod putnika. Kako u prvoj, tako i u drugoj klasi, mjesta sn gotovo tivijek sva zauzeta, tako se putnička karta mora unaprijed poručiti. Putničkt svijct balkanskoga vlaka vrlo je raznolik; tu su v.im prije svcga vrlo mnogo časnika i vojnika, zatim diplomati, državni činovnici sviju stepena i vrlo mnogo trgovaca; jedino nema turista. Da bi se ovjm vlakom moglo putovatl, moraju se posvršiti prethodno mnoge formalnosti. Ako su te formalnosti svršene, onda putnik može biti uvjeren, da će potpuno mirno putovati i da će bez suict-

poslijednje i bezžlčnu telegrafiju, progonstvo nepr t j ate 1 j skih agen a t a iz Grčke, koji su krivi zbog špijunaže i podmićivanja, kao i upotreba nužnih mjera protiv onih grčkih podanika, koji su sukrivci u špijunaži 1 podmićivanju. Zastupnik Reuterovog ureda nalazi se u položaju, đa može izjaviti, da ovi zahtjevi neće naići na teškoće. ,,Daily Telegraph“ javija iz Atene pod 1. septembrom da su svi pomorski časnici i vojnici, koji se naleze na odsustvu, pozvani na dužnost i da se više ne izdaju dopusti. ,,Times“ javlja iz Atene, da je englesko-francuska flota, koja je ušla u pirejsko pristanište došla iz Soluna i da stoji pod zapovjedništvom jednog francuskog admirala. Jedan dio brodova leži u salamijskom i u faleronskom zalivu kod Atene. Akcija pred Pirejem. K. B. London, 4. septembra. Po jednoj Reuterovoj vijesti sastavljena je flota u P i r e j u iz krstarica, transportnih brodova, razorača i barkasa, a raspolaže i pomorskim letilicama. Potvrdjuje se, da su se dva puka XL grčke divizije izjavila solidarna sa saveznicima. Kolektivna ostavka časnika giavnog stožera. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Zeneva, 4. septembra. Prema ovamo prispjeliin vijestima podnijeli su svoju ostavku svi časnici grčkoga glavnog stožera. Kraij Konstantin I poslanici sporazuina. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Rotiefdam, 4. septembra. „Radio agentura" javlja, da je grčki kraij primio u audijenciju poslanike sil^, sporazuma. Izmedju kralja i poslanika vaspostavljeni su najsrdačniji odnosi. Prckinut telegrafski saobračaj. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Berlin, 4. septembra. „Lokalanzeigeri* doznaje, da je prcldnuta talijansko-grčka telegrafska veza. Princ Andriia u Engleskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Ziirich, 4. septembra. Ztiriški brzojavni ured javlja, da je grčki princ A n d r i j a prispjeo u Wmdsor„ Taiijansko gledište. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Lugano, 4. septembra. „Corriere della Sera“ piše, da je vijest Reuterova o tobožnjem potpunoin potčinjavanju G r č k e sporazumu pogriješna. Da je to slučaj, onda ne bi bilo došlo do iskrcavanja četa sila sporazuma. Iskrcavanje znači, da sporazum nije htjeo dopustiti, da grčke prilike zavise od ishođa izbora, koji su u ostaiome ođloženi. Ako sporazum hoće sadašnju situaciju potajno da iskoristi, onda nisu potrebni ni revolucija ni novi izbori, već potpuno oduzimanje slobode kretanja Grčkoj.

Borfce na zapadu. Francuskl Izvještaj. K. B. Paris, 3. septembra. 3satapopodne:Na frontu Som-

nje proći kroz sve kontrole na putu. Valja imati na umu, da se po izlasku iz AustroUgarske imaju preći još tri državne granice: srpska, bugarska i turska. Krajevi, kroz koje nas vodi pruga, u glavnom su vrlo živopisnl. Na putu kroz Srbiju ne može se ni vidjeti baš toliko tragova strašnoga rata, koji je još prije nekoliko mjeseci bjesnio u toj zemlji. Saino sasvim rljetko vidja se po koja razorena kuća. Kao i u Beogradu, tako izgleda da se i narod u unutrašnjosti vratio svakodnevnom životu. Gradovi i sela puni su intenzivnoga rada, poljski su radovi u punom jeku, a rijetko se vidjaju neobradjene njive. O putu kroz Bugarsku nema ništa naročiloga da se kaže; pošto rat nije nikako vodjer na bugarskoj teritoriji, to zemlja od njega nije patila kao Srbija. Isto važi od bcskrajuih planinskih grebcna evropske Turske, gdje se vidjaju samo još slabi tragovi balkanskih ratova, izuzev čataldžinih utvrdjenja, na kojima Turci zaustaviše bugarski pobjednički pohod. Vremena su sc promijenila; sada se na pograničnim stanlcama \idjaju Turcl 1 Bugari gdje najprijatcljskije opšte, a izglcda da se odlično sporazuinjevaju i slažu. Prirodno je, da cijciu prugu, a naročito sva postrojenja strogo čuvaje austro-ugarski, njemački, turski i bugarski pučkl ustaši. To su vojnici Ijudi, na kojima se jasno mogu vidjeti tipičr.a ohiiježja tjihove rase, počevši cd dt'broćudnog Pomoranca, plave kose i brade. koji izgleda kao da je nekim čudom zapao ovamo, pa sve do Turčlna, preplanulov iica, koji se sasvlm dobro osjcća n 7emunici, na brzu ruku sagradjene pored željezničkog naslpa, koje ih u nekc ruko podsjećaju na njihove pastitske kolibe a domovlni.

me i dalje traje djelovanje francuskog top« ništva. U toku noći nije došlo do pješačko borbe. Na desnoj obali Maase neprijateij j® žestoko tukao naše položaje izmedjti Thiaumonta i Fleurya, kao i u šumicarna Vauz i Chapitre. Na ostalom dijeiu fronta noć je prošla na mirii, Jedan francuski letač oborio je jednu njeniačku letilicu kod Dieppe sjevero-istočno od Verduna. Na frontu Somme ozbiljno su pogodjene još 4 njemačke letiiice. Engleski izvješta]. K. B. London, 3. septembra. Jutros se produžila borba u birzinl majura M o u q u e t i južno od T h i e p v a 1 a. Zadobili smo prostora i na obalaina A n c r e i kod majura F a 1 f c m o n t, K. B. London, 4. septembra. U zajednici sa Francuzima napadosmo jučer na našem desnom krilu neprijatelja na više tačaka. Osvojismo jedan dio mjesta Ginchy i cio Guillemont. Istočno od majura Mouquet takodjer smo nadrli i zarobili nekoliko stotina. Izmedju našeg desnog kriia t rijeke Somme Frarcuzi su znatno napredovali i zadobili ugledan broj zarobljenika. Borba još traje. U sklađnoj saradnji sa pješadijom i topništvom, naši su se ietači opet pokazali vrlo marljivi. Neprijateljski letači, koji su čirili očajne napore, da izvrše napad, uvučeni su u borbe i otjerani ttz gubitke. Tr1 su neprijateljske letilice oborene, bar tri druge oštećene; mi smo izgubili trl letilice. Engleski gubici. (Naročiti brzojav »BcogTadskih Novina ■> London, 4. septembra. Zvanični spiskovi gubitaka od 1. septembra i 2. septembra navode imena 138 č a sn i k a i 3134 v o Jn i k a odnosno 105 Časnika i 2750 vojnika. Osiin toga 326 Australijanaca. Prema švajcarskim listovima ukupni gubici engleskib, austrijskih i kanadjanskih četa od jula mjeseca na ovamo iznose 314.530 ljudi, od kojih 22.410 časnika.

Austro-Ugarska. Dunavska konierencija. (Naročiti brzojav „Beosradskih Novina".) Budirnpešta, 4. septembra. Danas prije podne otvorena je Ovdjo dunavska konferencija, u kcjoj učestvuju njemački, austrijski i ugarsk brodarski zastupnici. Donijeti su zaključci odnosno plovidbe od Regensburga do O r š a v e, tako isto odnosno jednostavnog uredjenja ušća D u n a v a. Po podne je konferencija produžena. Podlgnut riječnl ratni brod. K. B. Krakov. 4. septembra. Iz giavnog stana za ratnu štampu' javljaju: U subotu 2. ov. mj. svečano ! e pn.šten u vodu na broJogradilištu c. 1 k. vislanske flotile ruski parobrod ,,K u j A v j a k“, koga su Rusi avgusta 1915. godine potopili kod Ivangoroda; prisutan jc bio generalLet. Vojni zapovjednik, podmaršal pl.

Zahvaljujućl odličnim željezmčkim kolima, put je vrlo ugođan, tako da se t ne osjeća koliko je dug. Polazak sa stanica u-'ijek je tačno u propisano vrijeme, a krajevt, kroz koje se prolazi, interesantni su t mijenjaju se stalno po izgledu; sa saputnlcima se čovjek brzo upozna, te se mijerijaju utisci u prijatnom razgovoru. Od prilikc svakih dva sata staje voz na po desct minuti; za virjcme šetamo po peronu, te sa istim tolikim interesom posmatramo sve oko nas putnike čuvenoga balkanskog voza. Cesto su izazvali po koji osmejak ili ždjenja revnosni diplomatski kuriri, koji se ni na tim šetnjama ne smiju odvojiti od kožne torbe sa dragocjenim aktma u ujoj. Na putu se po neki put desi i po ncki maii nepredvidjeni sltičaj, koji put čini samo Interesantnijim. Tako može da se dcsi, da se voz na kakvoj stanici duže zadrži, da bi lokomotiva otišla na slijedeću stanicu da primi vodu, ili da pomognc kakvom pretovarenom tcretnom vozu, da svojc vagonc izvuče prcko nekog napona, bez čega balkanski vlak ne bi mogao proći. All najzad svi se ti slučajevi brzo uklanjaju, tako da skoro tačno u odredjcno vrijcme stiž$jno u Carigrad. - '-rtr v MflLI PODLISTAK. ’ 45.000 njemačklh sveučillštaraca na bojnome polju. Po podacima Sto su sastavljeni nalaze se od svih 22 sveučiiišta njemačkoga carstva oko 45.000 slušatelja vl* sokih škola na bojnome polju.