Beogradske novine

Br. 221.

BEOGRAD, subota 23. septembra 1916.

Izlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne. Prodaje se: n Beogradu i u krajevima za- « , posjedoutim od carsko i kra- h [j ljevskih ćeta po cijeni od n HrvatskoJ-Siavonijl, BosniHercegovlni i Dalmadji po djeni od 8 h izvan ovog podrućja . . . 12 h

Pretplata: za ] mjesec u Beojjradu 1 u krajevima zaposjednutim od carsko I kraijevskih četa K l*S0 u Hrvatskoj-Slavonijl, BosnlHercegovini i Dahnadjl K2*40 Izvan ovog područja . . . K3'—

Oglasi po cijeniku.

UreduiStvo : BEOORAD, Vuka Karadtiča ul. 10. Telefon broj 67. — liprava, primanje ogiasa I pretplate: Kneza Mihajla ul. broj 38. Teiefon broj 25.

Godina II.

Jedna austro-usarska pomorska letilica potopila je jednu francusku podmornicu u južnom dijeiu Dadrana. — Odbijeni su rumunjski napadi u Dobrudži, a neprijatelj natjeran u bijeg.

RATNI IZVJESTAJi. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 22. septetnbra. Istočno bojište.: R u ni u n j s k i f r o n t: Pri nepromijenjenom položaju nema nikakovih naročitih dogadjaja. Front konjičkog generala nadvojvode K a r I a: Jučer jeu Karpatima nešto popustila ruska napadna djelatnost. Odbijeni su neprijateljski napadi sjeverno od Dorna Watre, jugozapadno od pastuvskog zavoda L u c z i n e i u oblasti L u d o w e. Južno od Bisterzecza ponovo je izgubljen prejučer povraćeni vis S m o t recz. Inače ničega značamijeg. Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog: Kod vojske generala pukovnika pl. Bohm-Ermolli-a pooštrena topnička borba. Istočno od S w i n y u c h-a neprijatelj na suprot našim protiv* napadima izbacuje nove kolone. One su svuda ođbijene. Talijansko i jugo-istočno bojište: Nema osobitih dogadjaia. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. H6fer, podmaršal. Dogadjaji tta tnoru: U južnoi je Adriji jedna od naših pomorskih letilica — pod vodstvom fregatnog poručnika Z e 1 e z n y-a, kojemu je bio pridijeljen kao osmatrač fregatni poručnik barun Klimberg potopila izbačenom bombom francusku podmornicu „Fauvault". Druga jedna pomorska letilica, pod vodstvom linijskog poručnika Konjovića, a sa pomorskim zastavnlkom Severom kao osmatračem, spasilaje cjelokupnuposaduoddva časnika i 27 ljudi, od kojih su mnogi već bili blizu da se dave, koji su na taj način zarobljeni. Poslije pola sata jedna je torpednjača primila i odvela zarobljenike, izuzev one dvojice časnika, koji su na letilicama odvedeni u pristanište. Zapovjedništvo niornarice. izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 22. septembra. Zapadno bojište: Izuzev živih topničkih borbi i borbi ručnim granatama u oblasti S o m m e i M a a s e, nenla ništa naročitog da se javi. Podlistak. Beosrndska požarna £eta. Kulturno-historijska crta. Kad ulicama protutnji c. i kr. vatrogasna Četa, koja kao da je iz ničega stvorena odmah poslije samog zauzeča Beograda, a tako se odvaja i svojom pojavom kao i radom od godinama đotle postojale varoške požame čete, čovjek je i nehotice izazvat, da pokuša nacrtati, ma i fragmetarno, pošto dokumentarni podaci danas ne dostaju, početke te beogradske dobrotvorne ustanove pod srpskom vladavlnom. Cd sviju odjeljenja beogradske opštine požarna četa pretrpjela je najmanje od optte poznate mane srpske adminlsiracije od neminovnih promjena. Uzme li se u račun i ono nepune dvije godine dobrovoljačkog postojanja te' čete, onda je njezin život trajao do prošle godine nepunih trideset i pet godina. Za to vrijeme ona je promijenila četiri starješine, a sama becgradska opština trinaest predsjednika. Promjene u opštinskoj upravi bijahu upravo mnogobrojnije, jer njeki cd predsjednika zauziroahu to mjesto, kao na primjer Pašić i Milovan Marinković, po tri puta, neki po dva puta, a po nekoliko puta upravljahu opštinom privremeni zastupnici. Pa ipak je i to maleno odjeljenje isto tako vjeran otisak opštinskog razviča beogradskog kao i svako drugo mnogo glomaznije nadleštvo njegovo, i isto tako bilo pod utjecajem beogradskog građjanstva i samo imalo na njega svoj utjecaj kao i estala opštinska odjeljenja.

Istočno boiište: Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog: Zapadno cd L u c k a propadoše slabiji ruski napadi. Kod Korytnicze neprijatelj se još drži u maliin dijelovima našeg položaja. Prilikom borbi na 20. I septembra palo nam je šaka 760 zarobljenika i nekoliko mašinskih pušaka Na jednom dijelu fronta izmedju S z eretha i Strype žestoki topnički bojevi. Sjeverno od Zborowa spriječeni su neprijateljski napadi našom vatrom. Front konjičkeg generala nadvojvode K a r1a. Na N a r a j o w k i žestoka vatrena, a djelimično i pješačka djelatnost. U Karpatima opet je izgubljena glavica Smotrecz. Zahvaljujući žilavosti naših lovaca opet se izjaviše neprekidni ruski napori na Baba Ludowi. Odbijeni su napadi u odsjeku Tatarke i sjeverno od Dorna Watre. Rumunjsko bojište: U Erdelju nema ničeg novog. Grupa'maršala pl. Mackensena: U Dobrudži, jugozapadno od Toprajzera jake rumunjskte snage krenuše na napad. Obuhvatnim protiv.iapadom njemačkih, bugarskih i turskih četa protivu boka i zaledja neprijateljskog. Rumunji su natjerani, da se u bijegu povuku. Alaćedonsko bojište: Borbena djelatnost u lerinskoj dolini i dahe je bila živa, a oživjela je i istočno od V a r d a r a. Prvl zapovjeđnik glaviog stana pl. Ludendorff. Izvjestaj bugarskog glavnog složera. K. B. Sofija, 21. septembra. Maćedonsko bojište: Jučer 20. septembra nije nastupila nikakova promjena kod bugarskih četa kod Lerina, kao i na visini Ka j m akčalan. Dan je prošao primjerno mirno. Nije uspio napad Rusa na kote 1279, sjeverno od sela Armenik. Neprijafeljski su bataljuni odbačeni u neredu. U dolini Mogljenice i na obim obalama rijeke Vardara traje siaba topnička vatra, dok uz rijeku Strumu i uz obale Egejskga mora vlada mir. Rumunjsko bojište: Na Dunavu vlada mir. U Dobrudži učvrstile su se naše čete u zauzetim položajima. Jučer je bilo samo manjih preduzeća. N emačke su letilice navalile uspješno na željezničku prugu Černa Voda, pa su nanijele veliku štetu. Jedna ruska eskadra, koja se sasto ala iz dvadeset ratnih brodova, pucala je bezuspješno na selo Pervilia. Naše su pomorske letilice spriječile napad neprijateljskih pomorskih letilica na Varnu.

Već spoljašnji izgled Beograda sedamdesetih i osamđesetlh godina prošloga vijeka odavaše malogradjansko ugledanje na susjedne austro-ugarske gradove Zemun i Pančevo. Zgratie a naročito pločnici držahu se njihova primjera. Na primjer nekadašnja ulica beogradskih patricija, do skoro zvana gospodska, sada Branka Radičevića, i danas pokazuje jake ostatke pločnika od ooeka, kao što ih tada imadjahu Pančevo i Zemun. Tragovi tog ugledanja na pomenute provincijske gradove mogu se pratiti od više doma Crvenog Krsta i od njega naniže sve do opšte državne bolnice, što je ujedno dokaz, koliko je docnije preduzeto moderniziranje Beograda, moglo slabo da izgladi njegov malogradjanski oblik. Tako je i ova ustanova, prvobitno kao dobrovoljna požamačeta, postala (1881. g.) ugledanjem na iste ustanove u pomenutim i drugim gradovima susjedne monarhije, pri čemu su bili kao kvasac, poslije turskog izlaska iz Beogrzda,. jako doseljavani Srbi i Nijemci iz „preka“. To pokazuje i ime samoga osniyača i starješine Emila Steinlechnera i drugih njemačkih i srpskih „prečana“, kako su oni za razliku od urodjenika nazvani i danas još nazivaju. Uopšte ova ustanova ne bi ni tada u Beogradu postala. da on nije u svojoj sredini imao uglcdnu gradjevinarsku dinastiju pomenutih Sleinlechnera. Stari Josif Steinlechner bio je u svoje vrijeme za Beograd više nešto nego i slavni gradjevinar Teodor Feliner za Beč. Jer i ako nije za svoga života sagradio pedeset pozorišta kao Fellner i Hellmer, nego samo jednu jedinu beogradsku pozorišnu zgradu i nije mu si sla-

Prešlei Na svim frjontovima traju velike borbe. Svagdje su se sjedinili naši neprijatelji, da napađima u masatna prodru u položaje središnjih vlasti i njihovih saveznika. Velika generalna navala sila sporazuma konačno se obistinila i mora se priznati, da je vode velikom energijom i junaštvom. Dugo je trebalo, dok su naši neprijatelji postigli jedinstvenost svojih akcija i kao pećina posred uzburkanoga mora stoje vojske središnjih vlasti i brane se uspješno protiv napadaja snažnih neprijatelja. U ovim se teškim vremenima čovjek zaista mora da upita, hoće li središnjim vlastima poći za rukom, da se i dalje odrvaju neprijateljskoj premoći i da li će biti dovoljna njihova snaga, da sretno dovrše teške borbe na svim bojištima. Ovaj osjećaj mora osobito da nastane, ako naši protivnici u velikoj i teškoj borbi postignu mjestimice uspjehe i kađ su naše čete na pojedinim mjestima prisiljene da napuste svoje prednje položaje. Kod prosudjivanja ratnih dogadjaja rnora da padne pogled uvijek na veliku cjelinu, pa ne smije da podlegne sitnicama. U velikim borbama naroda, gdje se bore velike vojske na stotinama kilometara, ne igra nikakovu ulogu, ako se izgubi koje selo ili koji rov, samo akoje pošlo za rukom da se zadrže glavne linije i veliki operacioni ciljevi. „Mogu vam mirne duše reći“, rekao je maršal Hindenburg zastupnicima štampe, „naša' stvarstojidobro na zapadui i s t o k u, j u g u i j u g o-i s t o k u.“ Ove riječi karakteriziraju sadaŠnji položaj na raznim bojištima. Velika borba koja od 1. jula traje na S o m m i nije njšta izgubila na svojoj snazi i žestini, nasuprot su pojedini napadaji vodjeni sve većim masama i slijede brzo jedan za drugim. Doduše su Francuzi i Englezi izvojevali mjestimice uspjehe, ali'jkako se vidi iz borbi posljednjih dana aiijesu oni iz ovih uspjeha mogli da ’ izvirku kakovu korist. Odbijeni su svi njihovi pokušaji, da prodru dalje, a njihovi su gubici vrlo veliki. No na ovim položajima njemačke vojske razbili su se svi njihovi napadi. Više od dvadeset divizija, ko e su ovdje stupile u borbu, mogle su samo da prodru na nekim mjestima dva do tri kilometara. Već je prije bilo javijeno da su Francuzi bacili u borbu sve svoje pričuve, a isto se sada javlja i o Englezima. Ovo je najbolji dokaz, da Francuzi i Englezi nijesu uspjeli, da probiju njemačke položaje. I Talijani nijesu htjeli da zaostanu za svojim saveznicima, pa su i sa svoje strane nastojali, da štogod doprinesu opštoj navali. Po šesti puta je vojvoda va raznijela do Rijeke, Odesc, Augsburga i drugih velikih gradova, niti je stvorio izvjestan pozorišni tip, — on je bio neosporeni kapacitet gradjevinarstva u Beogradn za cijeloga svoga života, što njekadašnji diktator u pozorišnom gradjevinstvu Fellner u pošljeđnje doba nije bio; ali on je, razumije se, u razmjerama beogradskih i srpskih prilika, bio autoritet u svim granama gradjevinstva u Beogradu, i podigao u njemu najizraziiije arhitektonske gradjevine: KapetanMišino zdanje (današnji univerzitet), narodno pozorište, stari dvor i mnoge druge. Pod njogovim rukovodstvom radili su a nakon njega i samostalno njegovi sinovi, spomenuti Emil, pa Gliša i Mihajlo. Sa takim moralnira kapitalom nijesu brača Steinlechneri imali odveć velike muke, da u tadašnjeg beogradskog gradjanstva izazovu pokret za osnivanje požarne družine. Upravo bijahu ta braća tako reči predestinirana za ostvarenje te humane i suvremene ideje. Jer Gliša Steinlechner, učeći se u Njemačkoj, zavolio je požarništvo i u svom mladačkom žaru postao je aktivan član i ubrzo zapovjednik jednoga odreda, da je svo : om vještinom izazvao interesovanje najviših osoba, koje mu odadoše priznan : e kao retkom Srbinu tako zauzetom za kulturne tekovine, da ne žali ni tjeiesne napore ni žrtve u vremenu. Ne samo tadašnja još neutrnula porodična pažnja preina starijem bratu nego i Što je ovaj prije njega ušao ti gradjanski život i imao potrebnu energiju za vodstvo i održavanje discipline, Gliša je sam nistojao, da se zapovjedništvo povjeri Emilu, zadržavši za sebe neposreJnu stručnu, tehničku upravu sa četom. Tako je Emil bio

Aosta poveo svoju vojsku na juriš protiv položaja c. i k. četa na S o č i. Ou je htio da ubere plodove, koje je mislio da će postići zauzećem Gorice. Od Gorice pa sve do obale Jadranskoga mora kod Tržića navaljivali su Talijani na kamene hridi Krasa, ali su hrabre austro-ugarske čete odbile sve ove navale i Talijanima nije pošlo za rukotn da postignu i' najmanji uspjeh. Na i s t o č n o m je bojištu general B r u s i 1 o v poveo u boj nove svoje popunjene mase i to na čitavoj liniji zapadno od L u c k a, pa sve do južnih K a r p a t a u Bukovini kođ D o r n a W a t r e. U posljednjim seđmicama navaljivao je neprijatelj samo na nekim djelovima velikog ovog fronta, na koji je način Brusilov nastojao, da zavara neprijatelja, ali se nade njegove nijesu ispunile. Sada je pokušao Brusilov sa svojom prijašnjom taktikom o p š t e n avale umasama. Brusilov je svom snagom nastojao, da sebi prokrči put do L a v o v a bilo iz okolice Lucka, bilo s obe strane Dnjestra ili provalom u Karpatima. Osim toga ovim je navalama rusko vojno vodstvo htjelo da pomogne rumunjskoj ofenzivi u Erdelju, koja je bila stala. Opšta ova ruska navala i opet nije uspjela, osim u odsjeku Najarowke, ali su i ovdje Rusi protunapadom bačeni u svoje stare položaje. Namaćedonskom bojištu borbena djelatnost dostigla je znatan obim; Francuzi i Englezi, Srbi, Talijani i Rusi naletili su na bugarske položaje, ali su postigli uspjehe samo na zapadnom krilu, gdje su zauzeli visove zapađno od Ostrovskog jezera, dok su u ostalim m j e s t i m a B u g a r i održali p o 1 o ž a j e. Dok su dakle središnje vlasti i njihovi saveznici na glavnim frontovima u glavnom održali svoje poIožaje, dobrudžanska je ofenziva opet znatno napredovala. Tamo su se ruskorumunjsko-srpske čete povukle dona liniju Cerna Voda-Konstanca, gdje su se borbe za sada ukočile. Jedno-vremeno austrougarske i njemačke četeprešle su i u Erdelju u ofenzivu i mjestimično su vratili rumunjske čete preko rumunjske granice. Prema tome jesen koja nastaje poslije krvavog ljeta 1916. godine nalazi središnje vlasti dobro spremljene, a desetostruki savez, ako ne želi da napusti svoje namjere, da satre protivnika mora se upustiti u zimski rat, protiv kojega se u Rusiji i Francuskoj osjeća sve veća i veća antipatija.

Rnt sn RumunJsKom. Grof Czernin u Haparandi. K- B. Haparanda, 22. septembra. Poslanik. ppol C z e r n i n prispjeo je juče ovamo u povoljnom zdravljuglavni zapovjednik, Nikola Protić njegov zastupnik; GHša, srednji brat, podzapov ednik i tehnički upravnik; Mih«jio, najmladji Steinlechner, starješina policijskog odreda, Franz Hajhner I. odreda, Hockmann trubač, Josif Klein arhivar i t. d. To za ono viljeme moderna novina nije mogla proći bez utjecaja i na naprednije miadje urodjenike. Tako je pred samu svoju smrt (2. februara ov. g.) penzionar i književnik Ljubomir Petrović Ljubinko *) pričao sa radosnim sjećm'em na svoje članstvo u toj dobrovoljačkoj družini pominjao svoje drugove i zajedničku im revnost, sa kojom su usrijed kakvog veselja i zabave hitali na dužnost, čim bi ih poznati znak trube pozvao na gašenje pojavljenog požara. I ako ta dobrovoljna družina nije sastavila ni dvije godine dana, ona je dovoljno utvrdila uvjerenje o potrebi take ustanove za Beograd i stvorila pogodbe za stalnu profesijonalnu požarnu četu. Život u njojzi samoj bio je upravo bujan. Ona je imala i svoju muziku, koja je u tih dragovoljaca potpirivala i održsvala volju za otpravljanje korisne, ali naporne dužnosti o svom ruhu i kruhu. Volja, predanost t tačnost njezine

*) Nelta mi je dopnšteno, da, poređ onoga što je zabilježeno o lom plodnom srpskom kjlževninu u posmrtnoj bilje ! ci ovo'a štovanog lista, dodam kako jo u ilustrovanom književnoiti lisiu „Nadi" u Sarajev , a pod uredništvom odjelnog predstojniki Koste H 6 r m a n n a izišlo (1897 g.) vife radova pokojnikovlh. Tamo pomcnuta njegova melodrama „Sudjajc** (Dte Parcen) održala sc na repertoaiu neobično dugo — pravde racK valja priznaU — i zb..g melodijczne muzike, koju je. dao najizrazitiji srpski nacijonr.ini muzičar, Josif Marinković, kojl se skoro istili dana vratio u Bcograd, kad 1 pokoini Ljubinko.

Povraćaj austrougarskih državlj'ana u otadžbinu. K- B. Berlin, 22. septembra. Juče u veče stigoše ovarno iz Rumunjskei preko Svedske 200 uastro-ugarskih državljana- Ovdje su se bavili po sata, a zatim produžiše za Beč, kaino će stići večerasPrelaz preko vulkanskog klanca. (Naročiti brzojav »Beogradsk'ih Novina«) Budimpešta, 22- septeinbra. Iz glavnog stana za ratnu štampu javlja se: 'Posiije povraćaja Petroszenyia i szurdučkog klanca austro-ugarske su čete prešle preko vulkanskog klanca. Ovaj klanac leži istočno od surdučkog klanca- Od njega vodi put za rumunjski grad T i r g i n i uNapad njemačkih letllica u Crnom Moru. K- B. Berlin, 22. seplembra. Wolffov ured javlja, da su u jutro 20- septembra njemačke pomorske letilice navalila ina dva ruska letijična rflntitna broda, kojf) su u pratnji nAoliko krstaSa i razarača pokušale napadna bugarsku obalu kod VarneLetilice su izbacile uspješno mnogo bombi na neprijateljske pomorske snage ; prisiiilo ih na bijeg- Iste letilice progonile su neprijateljske brodove, a kasnije navalile na trarisporlne brodove u Konstanci-. Izbačene su bombe i na željeznička postrojenja u sjevernoj Dobrudži- Sve se letilice povratile nepovrijedjene- Jonescu o padu Tutrakana. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Slockholm, 22- septembra. Danas je ovdje stigao broj Jonescovog organa na francuskom jeziku: ,,LA ROUMANIE“, u kojemu ovaj govori o padu Tutrakana- Jonescu veli da su branioci, predajući tvrdjavu počinili najstrašnije beščašće i najgrozniji cinizamJoš 150.000 ljudi za Dobrudžu. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinattj Kopenhagen, 22- septembra. Iz Petrograđa javljaju, da je ralni s a v j e t riješio, da pojača rusku đobrudžansku vojsku sa još 150 000 Ijudi. Ove se čele imaju dobiti pomoću novih pozivanja, pošto su kadrovi sađašnjih četa već iscrpljeni- ; Istražua komisija. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«) j Sofija, 22- septernbra. Bugarska istražna komisija je utvrdda, da su u zvjerstvima, koja su počinjena u Dobrudži, učestvovali i Rusi- Ova je vijest u cijeloj Bugarskoj izazvala ogorčenje- Rumunjska tč ruska zvjerstva, po uvjerenju Bugara, pobudiće u cijelom svijetu veliko ogorćenje, te se pouzdano drži, da će zaslužena kazna postići ne samo Rumunje, nego i RuseAmerikanski poslanik preuzeo zaštitu njemačkih interesa u Rumunjskoj. K- B. Berlin, 22. septenibra. Atnerikanski poslanik u Bukareštu preuzeo je zaštitu njemačkih interesa u Rumunjskoj- Rumunjski ratni Izvještaj. K- B. Bukarešt, 20. septembra. Na sjevernom i ejevero-zapadnom frontu traju slabi sukobi sa neprijateljem- Naše čete obustavile su svoje odstupanje južno od P et r o s z e n y a, gdje su se jako učvrstileNa frontu u Dobrudži traje borba na uprave ogledala se u tome, što je za onog i suviše kratkog postojanja i upravijanja dospjela da postavi metalne tabllce na svaku zgradu, u kojoj je stanovao koji požarnik, na kojoj bješe utisnut znak „D. P.“ (Dobrovoljni Požarnik). (Nastaviće se). HALI PODLISTAR. Ljudi i životinje. . Iz zbirke Arthura Schubarta. Bolesnlk. Itnadoh jednog poznanika, koji je palio od raka u slomaku- Sam je bio ljekaat. i to dobar ljekar, tako da je ubrzo upoznao suštinu svoje boljke, koju nijo krio ni od kogaUbrzo pošto' je pao u postelju, prijavi mu bolničar, koji ga je služio, jednog starog prijatelja i koleguNoka izvoli gospodin, tužno se ostnjebnu leški bolcsnik- Kao ljekar je do duše uvijek bio velika neznalica, ali jo dobar Čov ek! Knda je posjclilac otišao, bolesnik zamišljeno rečebolničaru: Ovom pirilikom mora da sam se prevario n diagnozi, kao što me moje kolcge svakog dana uvjeravaju-... jer i g- dvoTski savjelnik, koji je maločas bia, nikako uo vjeruje da je ovo rak-...