Beogradske novine

Br. 240.

BEOGRAD, četvrtak 12. oktobra 1916.

fzlftzl: dnevno o Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pr o đ aj e s e: ■ Beogrado I n krajevintt za- « « foijtdnutlmodcarakolkra- h rl IJcvskHi Ceta po cljeni od “ a ilrvetskoj-Slavoajji, BosoJHercegovini I Dalmadjl po cijesl od 8 h izvaa ovog područja . . . 1* h

Pretplata: za 1 mjesec a Beogradu I a krajcviraa zaposjednotla od carsko i kraljevskib Ceta K136 u Hrvatskoj-SIavonlJi, BosniHercegovlnl I DaimacJJi K2*48 izvaa ovog podruCja . . .K8*-s

Ogiasl po cijenika.

Uredniitvo t BEOORAD, Vnka Karadžića ul. 10. Tclefon broj 67. — Upra prltnanje oglasa I pretplate: Kneza Mlhajia ul. broj 88. Telefoa broj

Godin II.

Saveznici zauzeli Csik-Szeredu i Predeal. Talijani na Krasu svuda odbijeni.

RATNI IZVJESTA3I. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. Kb. Beč, 11. oktobra. Istočno bojište: Na erdeljskom južnoin irontu nlkakvih osobitlh dogadjaja. Kod B r aš o v a (Kronstadta) člsti se pograničnl prostor. C s I k-S z 6 r e d a je opet u nalhn rukama. U planini O 6 r g e n y još traje otpor neprljateljev. Sjeverno od K i r 1 i b a b e odbijen je ruski napad. Talijansko bojište: Borba na južnom krilu p r i m o rs k o g fronta trajala je dan i noć i protegla se na prostor sjeverno od V i p ay e do S v. P e t r a. Na cijelom frontu izmedju tog mjesta i mora napadao je neprijatelj vrlo jaklm snagama. Neprijatelju je pošlo za rukom da na nekoIikiin mjestiina prodre u naše prednje rovove. Južno od Nove Vesi on je šta više zadoblo u prvi mah prostora prema J a m i j a n u. Našl protivnapadi ’bacili su Talijane svuda nazad. Još se ,vodi borba oko pojedlnih dijelova rovova, koji su ostail u neprijateljskim rukama. Naše su če,te zadobile 14U0 zarjabljenika. Borbena djelatnosi nije ovdje u posljednjim borbama ništa postigla. Borba na Pasubio nije još okončana. , Jugoistočno bojište: Kod c. t k. četa ništa od značaja. Zamjenik glavara generalnog stožcra pl. HOfer, podmaršaL Dogadjajl na moru: U). ov. mj. u veče jedna od našlh pomorskih letačkih cskadrila uspješno je bombardovala vojničke objekte u iT r ž I ć u (Monfalcone) i S t a r a u z anti. Noću u očl 11. ov. mj. jedna od našili letačkih eskadrlla napala je prlstanišna postrojenja, hangare I baterije u .V1 o r i, kao i taino ukotvljene neprijateljske brodove, I to s najboljim uspjehom. Utvrdjenl stt žestoki, dugotrajni požarl, medju njima požar jednog slagališta zejtina. U prkos žestoke odbranbene vatre, sve su se letllice sa ovog preduzeća nepovrijedjene vratile u svoje polazne siamce. Zapovjedništvo mornarlce.

. PodHstak. L l k. rezervna bolnlco „Brno" u Beotrndu. Piše štabni ljekar Dr. Franz Z i n n e r. Bio je to vrlo dirljlv trenutak, kada se u veče 24. januara 1916. godine voz, na kojemu je bila naša bolnica, krenuo sa glavne žetjeznićke stanice glavnog grada Moravske i odvukao nas u tihu i vedru zimsku noć. Svaki je od nas bio ispunjen ponosom, što ćc smeti da učesvuje u velikom zadatku, kojega se poduhvatala c. I k. vojna t>| avn a gubernija. Ta valjalo je u zemIji, koja je osvojena poslije teških borbi, liječiti strašne rane, što ih je rat udario, a jedan dio toga časnoga zadatka bio je namijenjen i našoj ,,brnskoj“ bolnicl. Svako je smatrao kao povoIjan predznak, što naa je prl polasku blagoslovila Njegova Preuzvišenost apostolskl glavnl poljskf vikar, dajući nam svoj blagoslov za put u zaposjednutu zcmlju. Sem toga i njegova preuzvišenost komandant glavne vojne stanice u Brnu za svakog je od nas imao po koju prijatnu oproštajnu riječ. Bilo je tu mahanja maramom 1 oproštajnih uskllka bez kraja, a još 1 suza, mnogo suza. — Suze čine čast 1 najhrabrijem čovjeku, a pričinjavaju 1 bol i ugodnost. Bola onome, koji plače, topao osjećaj ugodnosti onome, radi koga se plače. Blagoslovena ugarska polja obasuta su sunčanlin sjajem kao u sred

ZAUZET PREDEAL. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinao; Budimpešta, 11. oktobra. Večernji listovl javljaju iz neslužbenog izvora, da su saveznićke austrougarske i njemačke čete ušle u P r ed e a 1. ’M (Predeal, na ^eljezničkoj pruzi Budimpešta—Bukarešt, rumunjska je pogranična stanica. gdje se u mirno doba vršila revizija pasoša. Mjesto ima vrlo živopisan položaj na izlasku iz T6m6skog klanca, te je bilo vrlo omiljeno Ijetnje odmorište rumunjske srednje klase. Uredništvo.) Nove pojedinostl o padu Brašove. Trodnevna bltka — 24 sata ulične b o r b e. Kb. Brašovo, 11. oktobra. Iz glavnog stana za ratnu štampu javIjaju: R u m u n j i su bilt svjesni značaja, kojl bi za njihov strateški i političkl položaj imao pad B r a š o v e, te su se s toga branllt najžilavijom upornošću, ne bi 11 zadržall taj grad. Ali, u prkos sviju njihovih napora i velikih gubitaka, što ih morahu pretrpjeti, danas se već može utvrdlti, dajetrodnevna bitka kod Brašova završena potpuno pobjedom saveznika. Druga rumunjska armija, koja je blla tučena na zapadnoj tvtci Geisterwalda, pokušala je, da ponovo da otpora na visovima s obiju strana B r a š o v a. 8. o k-t t o b r a u jutru bio je zauzet ulaz u grad. Punth 24 sata vodila se najogorčenija borba poulicama 1 kućama gradskim. Odluka je paia 9. oktobra u jutru. Saveznici su bili izvršlli dvostruki obuhvat sa zapada iz pravca Tdrzburga a sa sjevero-istoka preko Szaszhermeny. Izbjegavajući taj obuhvat, neprijatel] je odstupio prema jugo-istoku 1 jugu, u kojem ga pravcu neumorno goni. Od plijena dosad je izbrojeno: 1175 zarobljenika, 12 poljskih topova, 9 haubtca (obica), 4 topa od 10 c m., dvije lokomottve, 810 v a g o n a natovarenih većinom hranom i unlformama, nmogobrojne kare i komorska kola, kao t grdno oružje i municija. Rumunjski su gubici vanredno veliki, Izvješta] njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 10. oktobra. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u p prechta bavarskog: I juče je ueprijatelj, naročito u veče 1 u prvo doba noći, izvodio jake napade na cijelom frontu izmedju Ancre 1 S o in m e. Svi su oni ostali bezuspješni. Francuskl pokušaji napada istočno od Vermandovillersa spriječeni su.

Ijeta. Na njirr.a rade vredni poljoprivred nici, većinom ženske. Dalje na jug su trešnje i breskve čak Već i prerano pomolile svoje cvijetove. Bi!o je još zadržavanja t smetnit nedaleko od srpske granice, all je 3. februara bolniea ipak zdrava i čitava stigla u giavnl grad Srbije, sjedište c. I k. vojne glavne gubernije. Zadivljeni prošli smo kroz ruševine 1 tragove borbe, koja je podjednako oštetile starinske, istočnjačke, 1 modernije, evropejske, djelove gradaUskoro počeše za nas nedjelje, pa i mjeseci teškoga rada, koji u svakome domu čini čast domaćici, opšte čišćenje i ribanje. Bez gundjanja odala se naša valjana momčad, većinom rodom iz Moravske, Gornje l Donje Austrije, kao i naše vrijedne sestre, na njihovom čelu jedna gospodja iz najviših društvenih krugova, teškome poslu. U prvi mah bile su za ranjenike i bolesnike upotrebljene četiri beogradske škole, koje su neposredno do toga bile služile kao zarobljeničkl logori, te je u njima naravno vladala strahovita nečistoća. U školt u Krunskoj ulici uredili smo u prvi mah kancelarije i skladišta, sem toga kujnu, a u podrumu vrlo smo smjelo improvizirali perionicu. Za bolesnike došle su u pitanje u prvi mah osnovna škola kod Saborne Crkve 1 osnovna škola u Bosanskoj ulici (Savamalska). Dorć o 1 s k a osnovna škola u D u š a n ov o j ulici prvo je ispravljena, ali se ml u nju nijesmo selill, nego smo je, u dogovoru sa c. i k. vojnim gradjevinskim odjeljenjem, uredill za bolnicu, pa je poslije kao gradjansku bolnicu stavili

Front njemačkog prijestolon a s I j e d n i k a: S obiju strana rijeke Maase žestoka borba topništvom i tninama. Istočno bojlšte: Front mar.šala princa L e o p o 1 d a bavarskog: Kod Kolostreva (na Stochodu, sjevero-zapađno od L u c k a) izbacili smo Ruse iz jednog istaknutog položaja i odbili smo.njihove protunapade. Zapadno od Lucka nije bilo pješačke djelatnosti. Njemačka odjelenja uz sasvim neznatne vlastite gubitke zauzeše na juris seloHerbutov zapadno od N a j ar o v k e, zarobiše četiri oficira i 200 ljudi i zaplijeniše nekoliko mitraljeza. Front konjičkog generala nadvojvode Karla: U Karpatima propali su ruski protivnapadi na naše položaje, zauzete 8. ov. mj. na B a b a-L u d o w i. Erdeljsko bojište: Na istočnom erdeljskoin frontu svuda smo produžili nastupanje, Forsirali smo izlaz izHargittskih i Barolars k i h planina u gornju i donju dolinu Csika (dolina Alute). S obiju strana Brašove pobjedonosne čete neumomo gone potučene Rumunje. Do sada je po trodnevnoj bitci kod Brašova javljeno za ove trofeje: 1175 zarobljenika, 25 topova (od kojih 13 tešldh), mnogo municije i oružja. Sem toga dvije lokomotive i 800 vagona, natovarenih većinom provijantom. Prema jednoglasnim izvještajima sviju odjelenja, neprijatelj je pretrpio vrlo teške, krvave gubitke. Zapadno ođ vulkanskog klanca zauzet je pogranični brijeg N e g r u 1 u i. Balkansko bojište: Voina skupipi maišala Mackens e n a* Položaj je nepromijenjen. Maćedonsko bojište: Neprijatelj je produžio svoje napade protivu bugarskih četa u zavijutku Crne Reke (istočno od željezničke pruge Bitolj—Lerin)i On jekodSkočivira postigao neznatne uspjehe, inače je svuda odbijen. Prvl zapor jednik glavnog sfana pl. Ludendorff. IzvještaJ turskog glavnog stana. Kb. Carigrad, 10. oktobra. Na persijskom frontu i na frontovima Tigrisa i Euphrata nije bilo nikakvih važnih đogađjaja. Kavkasko bojište: Na desnom krilu držali smo položaje 1 logor neprijateljski pod našom jakom vatrom i naneli smo neprijatelju mnoge gubitke. Našom vatrom rastjerali smo

na raspoloženje gradu Beogradu. No ova gradjanska bolnica takodje potpada pod nadzor rezervne bolnice ,,B rn o“. Ukratko zatim primili smo pod našu upravu sirotinjskl domu Vojvode Milenka ulici, gdje je dotle bila jedna zarazna bolnica, a gdje smo mi ttredili odjeljenje za kožne i veneričrie bolesti, koje se još i dan danji tamo nabz\ U savamalskoj osnovnoj ško11 u Dušanovoj ulici uredjena su dva odjeljenja: odjelenje za očne b o 1 es 11 c. i k. vojne glavne gubernije i odjelenje za u n u t a r n j e b o 1 e s t i, pored koga smo mi uredili stanicu za Čišćenje od gada i za prijem bolesnika. Odjelenje za očne bolesti bilo je od velike blagodeti ne samo za naše vojnike, već i za gradjansko stanovništvo. Do sada je oko 200 njih teških očnih bolesnika i potpuno oslijepelih operacijom u toj bolnici opet povratilo vid, a naš se očnl ljekar tnože pohvaliti bezbrojnim izjavama zahvalnosti od gradjanskog stanovništva. On je sem svoje operativne, morao održavati i obilnu konzultativnu praksu. Svakoga je dana dolazio toliki broj boLesnika kod njega, da unutra nije bilo mjesta za njih, te su napolje čekali kao pred nekim reonom za izdavanje namirnica. Isto tako i naš intcrnista, jedan bečki specijalista za tuberkulozu, imao je od početka prilike, da svoj rad proširl na gradjansko stanovništvo. U Beogradu strašno bijesni tuberlruloza, ovaj blč čovječanstva. Ovdje se nalaze često slučajevl vrlo teške tuberkuloze u koži, žljezdama, zglavcima 1 ko-

posluge nekoliko neprijateljskih mašinskih pušaka. Izvjesta] bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 10. oktobra. Maćedonsko bojište: Iztnedju Prespanskog jezera i Crne Reke žestoka artiljerijska vatra. Na frontu na okuci Crne Reke djelimično smo odbili neprijatelja artiljerijskom vatrpm i protunapadom. U dolini Moglinice slaba artiljerijska vatra kao i s obje skane Vardara. U obiasti Beiasice planine vlada mir. Laka artiljerijska vatra na frontu rijeke Strume. Neztiatne čarke medju izvidničkim stražama. Na Jegejskom primorju pojačano krstarenje. Rumunjsko bojište: Na dunavskoj obali i u Dobrudži mir. Na obali Crnoga mora gadjale su pet ruskih ratnih jedinica pristanište I n i j a d u. Isto je tako neprijateljska flota napadala visove kod sela Č a t a 1d ž a-K e j. Riulja I Balkan. Proiesor dr. J. Haller (Ttibingen). Na pitanje, šta je Rusijin krajnji cilj na Balkanu, svako zna, da je jedini tačni odgovor: Carigrad I Ideja o posjedu Carigrada, san o vraćanju krsta na Aja Sofiju, postala je zajedničkom idejom vodiljom cijeloga naroda. Tu se radi o vjerskim, romantičniin. vojno-političkim i privrednim razloziina. Zna se ruska crkva već skoro 500 godina propovijeda protjerivanje nevjernika iz Konstantinovog grada kao nacijonalnu dužnost ruskoga narođa. Zna se da Rusija, od kada se dokopala sjevernih obala Crnoga Mora, kao potpunu zaštitu toga svoga posjeda želi da dodje do moreuza, — Bosfora i Dardanela, koji predstavljaju jedinu kapiju Crnome moru. Zna se da je ovaj motiv znatno pojačan razlozitna privredne prirode od kada ruske finansije baziraju na izvozu žita iz južne Rusije, pošto za ovaj izvoz ne postoji drugi put, nego li kroz moreuze. Podrobnije obavještenje o tome pitanju može se naći u brošuri Axela Schmidta „Krajnji cilj Rusijin“, a u glavi „Privredne osnove borbe oko Dardanela“ od G. Hermanna. Tamo se na osnovu ruskih zvaničnih statističkih podataka objašnjava kako je Rusija uslijed svojih ogromnih dugova u inostranstvu primorana da izvozi neizmjerne količine domaćih proizvoda. Ovaj prinudni izvoz, — poznato je da se Rus prosječno slabije hrani nego li stanovnik zapadne Evrope, — ide na uštrb narodne ishrane, talco da se može reći da Rusija prosto odvaja od ustiju svoga naroda, da bl prikupila sredstva za isplatu interesa za ruske državne dugove. Taj se pak izvoz opet za tri četvrtine sastoji iz proizvoda južne Rusije, a za njega nema drugog

stima. Isto je toliko pustoši počinio sifilis kod stanovništva, i to ne samo kod gradskog. Za ,,francusku“ bolest imaju Srbi svakako da zahvale blagonaklonom prijateljstvu svojih viteških i galantnih francuskih saveznika. Sem toga je za vrijeme rata užasno bjesnlo strasni pjegavac (pjegavl tif). Teško se može shvatiti, kako je pored ovolikih zaraza ovo stanovništvo ipak moglo biti tako neosporno hrabro i sposobno za rat. Buduća vremena ovdje otvaraju široko polje rada Ijekaru 1 higieničaru. U osnovnoj školi kod Saborne Crkve, toj lijepoj zgradi, koja je bila mnogo pretrpjela od bombardovanja, uredlla je naša rezervna bolnica, pored još jedjnog unutarnjeg odjelenja i odjelenje za bolesti ttšiju, nosa i grkljana. I ovdje je u prvotn redu ukazivana pomoć bolesnotn gradjanskom stanovništvn. Uslijed ratnih dogadjaja, bježanja do na domak Arbanije i sviju drugih bijeda, stanovnlštvo, naročito nižih klasa, bilo je nešto oguglalo protivu nečistoće, te nije bilo čudo što smo imali da liječimo mnoge žene od egzema na ušima 1 žljezda na vratu, izazvanih od gada. Naravno, da je u toku mjeseci, od kada su se toliko-koliko povratile normalnije prilike, i smisao za čistoću opet povraćen kod stanovništva. U junu mjesecu bill smo najza’d sretni da se uselimo u sadanju glavnu zgradu bolnlce, predjašnju srpsku državnu bolnicu (hirurško odjelenje), koja se do sad nalazila pod njemačkom vojnom upravom. Jedva jednom jeđna lijepa zgrada, bezprijekorno držana, to-

plovidbenog puta, nego li kroz Dardanele, da je prema tome, kako se veli „dobro Rusije u rukama onoga, koji vlada Dardanelima.“ S toga pisac gorespomeHutoga napisa s pravom završava riječima : „Dokle god Rusija bude velika, moćna i snažna, ona će težiti za Carigradom.“ No Rusija ne teži samo posjedu Carigrada. Ona, kao što je poznato, teži i prevlašću nad balkanskim narodima. A zbog čega to? U prvom redu, — razumijeva se, to joj je potrebno kao bočna zaštita za njen položaj na Dardanelima. Carigrad bi bio sumnjiv posjed kada bi se u njegovoj pozadini nalazilo nekoiiko jakih i nezavisnih država, od kojih bi se moraio stalno zazirati. No ovim vojničko-političkim razIogom nijesu iscrpljeni motivi ruske balkanske politike. Dolazi us to još iedan drugi razlog. Nećemo se zadržavati pri razlogu krvnoga srodstva, jer, će svako morati da prizna da se tit na prvom mjestu radi o frazama, a uz to taj razlog ne važi za Rumunie. Ali ćemo se za to pozabaviti glavnim drugim razbogom stvarnije prirode, a to. je, naime, isto kao i kod Carigrada, privredno - političkt inter e s. O tome ćemo naći interesantnih objašnjenja u knjizi, koju je o dardanelskom pitanju za vrijeme svijetskoga rata napisao Rumtinj N. D a s c o< v i c i (La question du Bosphore et des Dardattelies. Ženeva 1915. god.) Pisac ove knjige pokttšavao je da njome još u dvanajestom času spriječi njegove sunarodnike od združivanja s Rusijom, predstavliajući im posljedice, koje bi za balkanske narode imala ruska pobjeda. Oslanjajući se na čitav niz do-< kazanih i važnih izjava sa ruske stra« ne, on dokazuie, da namjera ruske politike ide na to, da se poslije razorava-« nja Austro-Ugarske monarhije i osvojenja Carigrada privredno i vojnički ovlada balkanskiin narodima. Pri tome ie Rusiji u prvom redu stalo, da stekne sigttrnu i ugodnu pijacu za proizvode južno-riiske industrije. Kada io poček engleska akcija na Dardanelima, izašla je jedna od najvećih ruskih' privrednih korporacija „Društvo za trgovinu i industriju“ sa otvorenom izjavotn na javnost, da tnoreuzi moraju bitl ruski. „Jer nikakvo drugo proši-i renje teritorije“, govorilo se u toj izjavl, bilo na zapadu, bilo na Kavkazu ne može Rusiji doniieti potrebnu bezbjednost njenog privrednog razvitka.' 1 Valja imati na^umu, da su tako govorill trgovci i industrijalci, a nilcako poljoprivrednici. Sa ovim se slaže i odttševljenje, kojitn je buržoazija c'jele im-< periie, podrazumijevajućl tu l jevrejske trgovačke krugove, pozdravila ovaj rat. Od njega se očekivalo, prema riječima bivšega socijalističkog poslanika Dume, Aleksinskog, „prevlast ruskoga izvoza na trgovima zapadne Azije i Balkanskog Poluostrva“. Ovo se potpuno poklapa sa onim što ie jedau očevidno ugledni t dobro obavješteni ruski političar pod psevdonimotn ,,Mihail Pavlović“ kratko vrijeme prije po-

likom čistoćom, da je nas, koii smo naviknuti na veliku čistoću, prosto začudilo. Namještaja, csitn nekoliko postelja, nije ni ovdje bilo tt izobilju, zgrada mjestimice oštećena, parno grtjanje, zgrada za strojeve i kanalizacija dosta rabatni, tako da su mnoge zanatlije zajedno sa c I k. vojnim gradjevin-’ skim oljelenjent imali opet dosta posia Ova bolnica se sastoji iz jedne glavna zgrade, u koju smo se mi smjestili —r zapovjedništvo bolnice, pisarnice, stanove za momčad i bolničarke, i odjelenja za unutarnje bolesti U ekonomnom odjeljenju ima velika kuhinja sa šest parnih kotlova i veliki štednjak, velika električna perionica, šivaonica i glačaonica. Zgrada za maš : ne iina tri Dieselova motora sa tikupno sedamdest konjiskih snaga, radi izvodjenja električnog osvjetljenja, zgrada za kazan, parno postrojenje za centralno grijanje, kupatilo i kuhinja. Tri paviljona za bolesnike, svaki sa 100 postelja, spojetii 1 su medjusob.io hodnikom koj: se grijc, u srednjem se nalaze dvi]e lijepe dvorane za operacije sa odgovarajućim sporednlm proslorijania. Odvojeno se. nalazi paviljon za zarazne bolestl, sa mnogobrojnim pojedinim sobama, što ontogućava odvajanje bolesnika, zatimt petl bolnički paviljon, kojl sada služi kao zarobljeničko odjeljenje. Ga zarobljenicima se u pogledu stana 1 hrane postupa kao i sa vlastitim vojnicima. (SvrSide se).