Beogradske novine

Strana 2.

6. oktobra 1916.

Beogradske Novine

Nedjelja

Broj 243

Đfenaivne namjere, to će pokarati budućDost. HindenburgiLudendorff u pvojim raćuntnie nade »a d u g i m j o k oivima. Ko to nebi uvidjpo, taj nebi nmio procjenltl poloiaj, pretpostavke za nje(fovu temjenu 1 etergiju, koju razvijaju rojnc uprave sila sporazunia, da bi doveli fto uspjeha opštu svoju ofenzivu priIflska. Jednovremeno odbijati rihpade, bitevnjati položaj, prikupiti sve snage i upiiiif' ih na mjesto odhfice, io je zadatak Itakav ga do sada u toliko džinov|kom obJmu, Još nikada u Jstorljl nije Imala ni Jedna vojna uprava. Valja se samo sjećati poiožaja, kakav je bio prije godinu dana. Tada je I v a p o v bio uspješnom ofenzlvom prodro do preko Lucka. Tada su Francuzi u [C h a m p a g n i več bili odonud njemačkih Iredova sjevemo od Massigesa. Tada »u Nijemci 1 Austrijanci samo imično zadržali rusku ofenzivu. a proboj u C h a m p a g n i spriječen je samo ulajganjem nje'oačkih divizija iz Argonna | sa A i s n e. koje su, pnk po puk uvedene « borbu, bez naroeitili položaja i Povova, na ravnoj zeinlji odbili francuske napade i jHme izvojevali vrijeme za gradjenje no[vih položaja. Tada je položaj centralnih »iJa bio nmogo teži nego danas, jer je za njih i za T n r s k u bilo pitanje života 1 linrti brzo otvaranje' puta za C a r i g r a d. Danas je, u prkos stupanje R u ni u n j s k e ii rat. Carigrad u neposrednoj ivezi sa srednjom Evropom, dok su ruske pomorske baze, Vladivostok J A i* h a n g e I s k. već dospjele u doba zamrtzavanja. Froirt srediišnjih vlasti na Jstoku opet je čvrst, a na zapadu nije onoliko zagrožen, kao tadn, već je prcdvidjena njegova odbrana uz skračivanje fronta. iValja nam se dakle čuvati da proiijenimo ratni položaj na osnovu ozbiljnih bitaka na S o m m i i u Oaliciji, već ga treba procijenitl i prema drugim mogučnostima. Sudeći o ratu kao Čisto vojničkom problemu, ne može se reći da će se on skoro Svršiti, Ultimatum GrtKoj. Posljednja ponuda. Kb. London, 13. oktobra. (Reuter). Jedan a t e n s k i dopisnik javlja, da su diplomate entente predloŽilt svojini vladama, da se Grčkoj još jedanput pruži prilika, da na strani sporazuma udje u rat. Poslanici sila sporazuma predložili su svojim vladama, da one saopšte Grčkoj, da je sporazum gotcv, da Grčlcoj, ako objavi rat B u g a rskoj, pomogne da protjera neprijatelja. Izvršenje ultlmatuina. Kb. Atena, 13. oktobra. Predaja grčke flote izvršena je po podne. Francuski brodovi odvrakli su grčke brodove iz mjesta gdje su bili ukotvl,eni uTerasini. Medjutim su ruski ratni brodovi upravili svoje topove protivu „Averova", n Kiikiza“ i „Lemnosa“, koji su razoružani, dokle su francuski razorači neprestano patrolisali. Venlzelosove namjere. Kb. London, 13. oktobra. „Daily Te!egraph“ javlja iz oluna: U jednom mzgovoru i£ Venizelos izjavio, da mu je namjera, da u Solunu obrazuje potpunu vladu i da prikupi porez, kako bi vo sku mogao opremiti. On ie izjavio nndu, da će njega i njegovu vladu sile priznati. Novl zahtjevl. Kb. Rotterdam, 14. oktobra. Iz A t e ii e se javlja, da jc ententa uputila grčkoj vladi novu notu, kojom traži pravo da može vršiti kontrolu nad policljoiu. Stanovništvu da se zabrani nošenja oružja. Ententa dalje tražl da se obustuvl pošiljka ratuog materijala u T e s a 11 j u i ukidanje zabrane izvoza žlta u T e s a 1 i j u. Vlada je Isptmlla sve te zalitjeve. Izjavu grčkog kralja. Kb. Rotterdam, 14. oktcbra. ,Daily Telegraph* javlja iz Atene: Grčki kralj odgovorio je sJijedeće onom diplomati, koji je pokušao, da ga nagovori na piomjenu njegove pohtike: Prije ću izgubiti prijesto, no što ću survati G rćk u u propast. Uv eren sam, da Rumu 'ija po isteku od četrnaest dana neće više aostojati. Ako bi Grčka po osvojeiju Rumunije od strane središnjih sila otpočGa tat, ouča bi njemačke sile bile p.-slate ovamo i one bi spremile Grckoj propast, Prlznanje nove vlade. Kb. Lugano, 14. oktobra. „Corriere della Seta“javlja iz Atene: Poslanici četvornog sporazunia, si dišn ih vlasti I neutralmh država ućinili su posjetu minisHu-predsjeđniku L a m b r o z u, Poslanicr četvornog spolazuma nijesu još dobili upustva od svo ih vlada, ka^o da se drže pretua novoj grčkoj v'.adi; ali se rnisli, da četvorm sporazum i ako neće potpuuo priznaii novu vlaUe, on će ipak svoje poslanike u Ateni uputiti da ladi ri.ešenja mnogobrojnih tekućih p.tau.a slupi s njime u dodir. Novi grčki ministar spoljnih po-

slovs P o 1 i p i k s otputovao je za 11 a1 i j u, bajagi da posjeti svoju porodicu, koja ce još tamo nalazi. Sporazuin I Grčka. Kb. Atena, 14. oktobra. Engleski poslanik učinio je posjetu novorn ministru spoljnih poslova i time je uspostavio vezu izmedju četvornog 9pora?nma i ministarstva Lambroza, Talijanski računi. (Naročiti brzojav aBeograđskih Novina«; Lugano, 14. oktobra. Talijanska vlada pušta da se demantuje vijest, poluzvanične agencije „Stefani*, po kojoj Italija pokušava da osujeti pridruživanje Grčke četvornom sporazumu.

Ausfro-Usarska. Izjava general-pukovnlka Conrada. Razgovor sa načelnlkom austrougarskog general štaba. (Naročlti brzojav „Beogradsklh Novlua’G Budimpešta, 14. oktobra. Jedan peštanski list javlja, da je jedna ličnost, koja je imala razgovor sa načelnikom generalštaba austro-ugarskog vrhovnog vojnog zapovjedništva general pukovnikom barunom Conradom pl. Hoetzendorfom, saopštila je tome listu, da je general-pukovnik medju ostalim rekao i slijeđeće: Milo mi je što je austro-ugarskoj diplomađji izdavanje Crvene Knjige o odnosima sa R umunjskom, pošio za rukom, da pobije neosnovane napade, koji su sa izvjesne strane podignute protiv nje. Sa vojnom upravom stvar stoji drukčije. Njoj razumljivi vojnički razlozi zabranjuju, da Izlazi na javnost sa ma kakvim navodima, koji bi pobijali prebacivanja, do kojih ne bi došlo, kad bi dotični znali pravo 6tanje stvari, Vojna uprava morala je ćutke otrpiti ove pojave, a da se njima ni najmanje ne da ometatl u svome sistematskom radu, svjessnom svoga cilja. Najnoviji đ'ogadjaji, rekao je dalje general-pukovnik Conrad, pokazuju, da je več počelo kažnjavanje Rumunjske, zavedene njenom nevjernom vladom; možemo se nadati, da će to kažnjavanje postati još osjetnije, nego što je bilo do sada. Pitate me na kojt bi načln mogio doći do mira ? Na to mogu samo odgovoriti tlme, što ukazujem na činjenlcu, da su sc naši neprijatelji neprestano hvalili programom uništenja sredtšnjih vlasti. Toj suludoj ideji, dostojnoj jednoga Tamerlana i Džingiskana, možemo staviti na suprot jedino mirnu riješenost, da se sa svom svojom energijom borimo protivu takvih ludorija, dok ih činjenicima ne budemo doveli do apsolutnosti. A kada će naši protivnici uvidjeti apsurdnost svojih namjera, onda ćemo imati mir. Mi vodimo borbu sa punim pouzdanjem u junaštvo naših vojnika i požrtvovanost našeg stanovništva. Pitate me, je li vojna uprava znala za sve ono, što je objavljeno u Crvenoj Knjizi o Rumunjskoj, To se samo po sebi razumije. Mogu reči, da je Izmedju vojne uprave i ministarstva spoljnih poslova vladalo stalno razmjenjivanje misli, i da je čak šta više ministarstvo spoljnih poslova neke najvažnije izvještaje dobllo putem izvještajne službe vrhovnog vojnog vodstva. Mi smo u svako doba do najmanjih sitnica bili obaviještenl o dogadjajima u Rumunjskoj.

!11 e m a t k d. Njemačkl Reichstag. Izjava državnog sekretara za kolonije. — Interpelacija o krompirima. — Jedan incrdenat. — Odlaganje sjednica. Kb. Berlin, 13. oktobra. Na današnjoj sjednici Reichstaga državni sekretar za kolonije dr. Zolf iznio je u podužem ekspozeu stanje njeinačkih kolouija. Naveo je kako se stanje njeniačkih trupa i n emačkoga živija u kolonijama popraviio, i da je u opšte danes tamošnji položaj bolji i da opravdava dobie nade. Zatim se prišlo raspravi o interpelaciji, koja je podnijeta o snabđijevanju stanovništva sa krompirima. Tom se pnlikom dogodio jedan incidenat. Sa galerije, na kojoj je bila iskupl ena publika zučulo se zviždanje i mnogobrojne šlam« pane proklamacije, med u njiina narocito socijal-đemokratski progiusi bačene su u đvoranu medju poslamke. Predsjednik Paasche naredio je da se larmadžije uklone sa galerije. Pcsli e toga su sjednice Reichstaga odložene do 26. oktobra.

Italila. Talijanski izvješta). Kb. Rim, 11. oktobra. Juče su se ua Pasubiu vodile veoma iestoke borbe, koje se završiše sjajoun usp.ehora naših trupa. Pošto su u toku noči odbijeni iestoki neprijateljski protivnapadi, u zoru naša artiljerlja i naša bacala mina otvoriše iestoku vatiu na austrijske redove. Poslije toga naša pješadija je zavtsda prostranini silntai neprljateljskim položajem u oblasti Cosmagiona, a proš.flla je svoje tekovine do na vls Menerbe i do južmh padina Monte Boita. Do sada je iibrojano 530 aarobljenika, od kojih je 10 oficira, a zaplijenjeoe su velike kotičine oruija i municije. 9. u veče bilo je u t r avignolskoj dolini pošlo za rukom neprljateijskim odjtUnjiuia, da prepadom na nekoliko mjesta prodJU u mše istaknute rovove.

Protivnik je ubrzo snažnim protivnapadom opet izbačen. Na frontu j u 1 s k i h A1 p a i juče je artiljerijsko djelovauje bilo ometano jakom maglom. Poslije podne ulubilf smo snažnim pješačkim napadom neprijateljske redove kod jakih njegovih položaja istočno od potoki V e r t o j b e Izmeflju S o b e r a i Vertojtfe. U našoj ruci ostadoše: 861 zarobljenik od kojih je 24 oficira i tri mitraljeza. Bojište na Krasu: Pošlo je vatrom naše artiljerije i naših mlna razoren komplikovani neprijateljski odbranbeni položaj, naša je pješadija ovladala skoro cijelim jako utvrdjenim položajem izmedju doline Vipave i kote 208. Poslije ogorčene borbe, naše čete zauzeše N o v u V a s i visove oko k o t e 208. Do sada je izbrojano: 5034 zarobljenika, medju njima 164 oficira. Dobijen je bogat plijen u oružju i munidji. Albansko bojište: Jedno od naših odjeljenja izišlo je iz Argirokastrona i posjelo je 8. oktobra Premetl na Vojušl, jugo-istočno od K1 isure i tako je postavilo zgodnu vezu sa ovim posljednjlm položajem.

Enšieska l kolonlle. Nov Asquithov govor. Kb. London, 14. oktobra. (Donji dom). Bacajući pogled na saveznička bojišta Asquith je rekao: S dana u dan, s prijateljskim interesom i ponosom, mi vidimo vanredni uspjeh, hrabrost, izdržljivost i strategijsko znanje kojim Rusija i Italija doprinose opštoj stvari saveznika. Izmedju glavnih stožera četiri sile postoji potpun sporazum i uzajamno povjerenje, iz čega proističe saglasnost gledišta u težnjama. Mi dugujemo blagodarnost, i ona je toliko isto topla, prema malitn državama, koje su uvidjele, da im interesi i dužnost nalažu da uzmu učešća u borbi, od koje im sva sreća zavisi, a to je prema Belgiji, Srbiji a sada i prema Rumuniji, čiji se kralj i pored hiijadama glasova koji su zahtijevali sebičnu neutralnost, pridružio našoj stvari i proliva svoju najbolju krv za ugroženu nezavisnost malih naroda. Žeiio bi, kad bi mogao dodati i — Grčkoj (živo odobravanje). Grčkoj sa njenim vječnim uspomenama hrabrosti i pobjedonosnog otpora protivu nasrtaja varvarstva i titanije, G r č k o j, čiju smo sreću mi skoro za čitavojednostoli'ećč snažno potp o m a g a 1 i. Hoću samo da kažem, da Grčka, đobro upravljana i rukovodjena, može igrati punu časti ulogu na onoj strani, na koju jt, za sve što je u njoj, po njenim predanjima, veliko i slavno, upućena. (Odobravanje). Govoreći „ o e n g 1 e s k ofrancuskoj ofenzivi na zapadriom frontu A s q u i t h je rekao : Mi smo prodrli na fronti od devet milja, uzeli smo sedam milja a pri tome jedno za drugim niz jako utvrdjenih .neprijateljskih linija. — Najveću pažnju ^ashtžuje veoma važna činjenica, da nas ni u jednom slučaju nepri ateljski protiv napadi nisu mogli potisnuti iz osvojenih položaja. Naše topništvo postiglo je veliku nadmoćnost nad neprijatel skim tophištvom. Stvarni već postignuti uspjeh sasloji se i u tome, što smo neprijatelja primorali, da napusti napađe na Verdun i da na zapadnom frontu ostavi jake snage, ko e su biie za istočni front opređijeljene. Mi smo titne učinili kako R u s i m a rako i Francuzima ponovo dvagocjenu uslugu. Van svake je sumnje, da su se naše armije pokazale sposobne, da neprijatelja ne samo na .juriŠ potisnu iz najjačih rovova, nego da i ofenzivu pod najtežim uslovima održe nekoliko mjeseci. Protlv vojne obveze. Kb. Rotterdam, 14. oktobra. „Courant" javija iz Londona: Lordleutnant za Irsku, lord Wil-, b u r n e, državni tajnik J u n k e i voji)c vlasii I r s k e saopštile su engieskoj vladi, da bi uvodjenje vojne obveze u Irskoj bilo necjelisliodno i politički nerazumljivo. ,,D a i 1 y N e \v s" primjećuje na uvodu da bi time s propagandoin za vojnu obvezu u Irskoj bilo svršeno.

FrsneusKc-ensiesKa claraiva. Praneuskl Izvještaj. Kb. Paris, 14. oktobra. 11 satl noču: Sjeverno od Somm e oteo nam je jedan njemački napad plamenirn bacalima nekoliko rovovskih dijelova na ivici šume St. Plerre Vaast. Južno od Somme produžila su oba topništva žestoku borbu. U predjelu V e r d u n a obostrana topnička djelatnost. Sa ostalog Ironta nenta ništa da se javi.

Rnt sa Ruroanjskont. RazOčarenje. Kb. K6!n, 14. oktobra. Jčolnische Zeitung" javlja iz Stockholma od 12. oktobra: Razlaganje „R uskog Invallda", prema konte se velika 1 odlučna ruska tfenziva može tek s proljeća očekivati, izazvalo je u rumunjskoj vojnoj upravi veliko neraspoloženje, i poražavajuće dieiovanje. Razlaganje poluzvaničnog ruskog vojnog lista sadrži u sebi za Rumunun iasan znak, da se za sad;> sa

zauzećem Kovela I La'vova, tlm glavnim ciljevima posljednjih očajnih nasrtaja ruskih napada, ne može računati. Kao što je poznato, B r a 11 a n u je baš s tirf? dvjema činjenicama, kao u osigurane uspjehe, pouzdano računao, isto tako kao da će se jednim prevratom u S o f i j i Bugarska odvojiti od središnjih sila. Utjeha, da se ofenziva ima očekivati tek u godini 1917. znači prije svega, da je Rutminija tt E r d e1 j u u glavnome tipućena na vlastite snage, od kojili je veliki dio već isključen iz borbe. Sto se velike ofenzive protiv.u Bugarske tiče, izgleda, prema izjavama „Ruskog lnvalid a“, da se s ruskc strane za sada i od nje odustalo te su sve nade, koje je B r atlanu polagao u rusku ponioč i ruske uspjehe. isčezle već poslije kratkih šest nedjelja. •

Ral na moru l pofl morem. Njemačke podmornice u Sredozemnom moru. Kb. Berlin, 14. oktobra. Zvanično se javlja: Jedna od naših podmornica potopila je 2. oktobra francusku malu krstaricu „R i ge t“, konstruisanu za borbu sa podmornicama. Potopljena je sa dva torpedna metka. 4. oktobra potopljena je francuska pomoćna krstarica „G a 11 i a*.

Hujaouijs brzojavne vijestl. Joffre za nov francuski ratnl zajam. Kb. Ženeva, 14. oktobra. „Matin” javlja da je francuski glavnokomandujući, general Joffre, izcfao dnevnu zapovjest, kojom opominje sve Francuzeda po mogućstvu upisuju nov francuski ratni zajam. To je, veli on, 8veta dužnost, isto k a o i s a m a vojna dužnost. Norveška zabrana izvoza. Kb. Christianija, 13. oktobra. Norveška vlada Izdala je zabranu Izvoza za c e m e n t.

Grad \ oKolica. ZahvalnosL Društvo Crvenoga Krsta u vojnoj gen. guberniji uSrbiji prlmilo je sa zahvalnošću ove priloge: Gosp. Mladen Gjorgjević, inspektor željezničke direkcije u penziji Kr. 20’Cosp. Kosta Nikolić, trgovac iz Palanke Kr. 10'Gosp. Gaja i gdja Draga švabić, mjesto dvogodišnjeg parastosa umrloj kćerl Kr. 30Nasljednici pok. P. Tankosića . Kr. 60Kradja. , Na klanlci je ukradjen jedan mašinski, prenosni kajiš. Za lopovom se vodi istraga Som — stogodišnjak. Ovih dana uhvaćen je u Dunavu kod V i š n j i c e som u dužini od 4 m i u težini od 120 k g., kojl po mlšljenju ribara treba da je oko 100 godina star. Som se čuva u jednom nsročitom rezervoaru, dobro povezan pajvanima, te nije biio lako izvući ga otud, da ga pregieda jedno društvo stručnjaka pođ rukovodstvom praktlčnog ihtijologa g. Mihaila J e 1 i ć a. Som je zimi spavao na dnu rijeke i tamo je zadobio okrzotine na perajima. Na ledjima njegovirn blaguje čitav mali svijet parazita, koji ni malo nije do sad naudio ovom malom čudovištu. Poznati ribar iz Apatina po imenu koji se slučajno baš naziva F i s c h e r (ribar), bacio mu je u rezervoar povećeg šarana. Som se iz prva snebivao, ali nije mogao dugo da odoli svojoj halapljivosti i za tili čas isčezao je šaran, našavši svoj grob u utrobi ovoga džina, koga su dva oprobana fotografa i slikali. Prije uvodjenja parobrodarstva, bia je naročito donji Dunav pravi elđcrado za ribu, koji je od tada na ovamo ima sve manje i manje. Tada je bio običaj, da se ovakav redji iov podnosi na dar vladaocima ilt velikašima dotične zemlje, te otud se i danas vide u starim zatncima slike raznih ispolinskih riba, medju kojima ovaj sađa uhvaćeni som ne bi zauzimao poslijednje mjesto. Bilo je veselo posmatrati, kako se porcd njega u rezervoaru veselo pračakaju šest povećih smudjeva i kako izgledaju majušni prema njemu. <3. potpukovnik C r e v a t o, kome se ima zahvaliti za odlično uredjenje beogradskog ribarnika, naredio je, da se uhvaćeni som proda u cjelinl jednom kupcu. Bliže obavještaje o tome daje policija. Radujmo se, Što nam je Dunav još tako bogat u ribama, ko e mogu, pored rsđjonalnog ribarenja, u brzo da postanu izvor za islnanu 1 blagostsnje č'tavih kiajeva narods 1 država.

Zvonltne oblove. O b j a v a. Unatoč javnom pozivu veiiki đio stranaka hotimice nije dostivljcrrm ili platežnim naiozima za uporabu vodovoda 1 kanalizaciju nđovoljio. Stranke, koje sn ostale dužne piistojbn za vodovod i kanalizaciju, a plaćanje n obrocima hn nije đozvoljeoo, iruadu istu o roku ođ 8 đana na blagajni vodovodne uprave, Jugovića ulica 1. uplaiitl. Po izminuću ovog roka biće u onim stanovuna, ćiji najanrnici ave pnstojbe uplatili nijesu, vodovod zatvoren i utjerivanjc pristojba prisilno izvršeno.

Objava. Važnost dobijauja zejtina iz koštica od voća zahtijeva skupljanje tih koštica. Središte za iskorišćavanje žetve osnovalo je u Travničkoj ulid br. 13, skladište zaskupljanje koštica, gdje će otkupljivati koštice od trešanja, šljiv« krupnfhi aitnlh, kajaija i bund e v a, koje moraju da budu o s u š e n e, od voćnih mesnatih dijelova očišćene i sortirane; i odmah pri prijemu plaćatiugotovuito: za koštice od trešanja, šljiva i kajsija 10 helera, za koštice od bundeva 50 h e 1 e r a za svaki kilogram. Koštice od breskve n e ć e se uzimati. Pošto će se i najmanja količina o t k u -> 1 j i v a ti, preporučuje se, da se naročito d j e c a upute na skupljanje koštica od voća. Koštice se imaju predavati sortirane po vrstama voća. Središte za iskorišćavanje žetve c. i k. vojne glavne gubernije.

Rflzne vijesti. Novac od aluminjjuiiia u Fraticuskoj. Kao i svuda u toku ovog rata, tako se i u Francuskoj osjcća grdna osk'utlica s i t n o g n o v c a. Da bi se kolikotoliko stalo na put ovome zlu, ovlastila je francuska vlada trgovačke komore najglavnijih velikih francuskih gradova da, — do duše isključivo za mjesni saobraćaj, izdadu sitnog novca od aluminijuma. Tako je sada marseilleska trgovačka komora izdala komade od pet i deset para. Na tome se novcu nalazi s jedne strane grb grada Marseiila, a nad njime simvoiički ženski lik Oalije sa šljemom, „Trgovačka komora u Marseillu". Sa druge strane stoji broj „5 ili 10“ i godina „1916“. Do sada je izdato 75.000 dvajesparaca i 25.000 petoparaca. Tele sa dvije glave. Kođ ovoga naslova, čitaoci Ce se svakako sjetiti kakvog šatora na beogradskom malom Kalemegdanu ili na nekom vašaru, gdje se obično izlažu takva „istinska* čuda. Ali u ovome slučaju baš se radi o istinskom teletu sa dvije glave. Iz Zagreba na ime javljaju: U Zebićevoj mesnici u Vlaškoj ulici 57, izloženo je tele sa dvije glave. To se tele otelilo u Koprivnici, te je živjelo samo osam dana, a malo zatim je i krava uginula, Tele je zatim, kao čudovište preparirano i sad služi spomenutom mesaru kao reklama.

PodpomaZe proua«u. a ublažuje kiselinu ^ ^MArTONlEv\ (GIESSHUiLERj \ČISTA PRIRODNA ALKAUČNA J lenridi Mattoni d. t Bet I Kariovevari (RarbHad). Za trupe, zavode, menaže 1 za pripadaoce c.i kr. kao c. njemačke vojske u vojnoj prodavntci c. i kr. vojnog-General-Gouvernementa, Belgrad, Garde kasarna.

iieiiiricii Krefin - Kragujevac. MILANU RADIVOJEVICU; četkaru, Zurich. Dragi Milane, veoma sam ti zahvalau na izvjoštajima o Dobri, Raki i svima našim. Hvala Bogu ka3 su živi i zdravi. Povoljan izvještaj o' njima, bodii nas i ushi<tava i dajo nam nado da istrajemo i sačekamo dan vidjenja. Meni je osobito di-ago, kad je Raka, svakako u dogevoru sa Dohrom, mogao u ovim prilikania da odvaja štogođ i za kuću. Nije pogrešio. 1 njernu i Dobri javi da smo zdrtLvji i da za nas ništa ne brinu. Majka, Žika, Lepa, Soka, Branka, Bramko, Ceda, Miša i ja šatjemo im najtoplije pozdravlje, a tebe moiimo, da s njima budeš u što češćoj prepisci i da nam se često javIjaš. Tvoje dvije kaxte od početka jula, piimio sam tek prije ncki dan, i odmah ti kartom ođgovorio na adrosu Postrestante. Djura javlja se češče, ozdravio je. Srdačno tl pozđravlje od sviju mojib i hog teče Blaže, Viteška 31. K. 339 CROLK ROUGE SERBE, Ženeva. Saopštite Vladimiru Dragojioviču, art. p.pomćII. bat, I- poziva, timočke divizije. Dobili smo vašu kartu, Ljubonur za djecu da ne brine. Za koje ste javili d i su zđravi, nji'hovi i mi svi zdravo Dragina. Javi odmah gdjc je Jova i Milenko. Ljuba Milenkovičeva, učiteljiea. K. 341 CROIX ROUGE SERBE, Bureau de Reaseiguements, Ženeva. Moiim đostavitc momc muru Svetoliku Milosavljevičo, ućilelju, slijedeće: Dragi Sveto, dobila sam izvješće i 150 Kr., sa zdravljem sa đjecom sam hvaU Bogu dobro, novan žalji za buduće, moji i tvoji su takodje zdravo. Javljaj se preko oca, jer sam sa stanom kod njib. Tebe i sve naš« srdačno pcmlravlja tvoja Angelina sa djecom. K. 340’

m. ii. m\t, - čcčok. G. Jovanu PremovMu, Geneve. Aristid Jovanović apoteKsr h Catka, btagodari ns izvještafo o linovima t molt đa se tzvjesti ntegov sin N!i;ow Jovanovtć apotelur, pred.e prl Cačanskoi boJnid da ču gledzti da diplome dobt’fm. Da se svl čf' 1 * IIČBO jave aito mogu, Itao l daje H am »ovaci 1 kotiko. Sve Ih grlc svl odavde. K M