Beogradske novine

Strana 2.

18, oktobra 1916.

Beograđske Novfne

Srijeđa

Broj 246

idealan dlj, bitka koja se svo- | jim i 9 hodom može uporediti sanio sa Sedanom I Cannom. Pos'icdice te bitke još se jednako osjećaju. Rumunjska vrhovna vojna uprava kao da je potpuno izgubila giavu. Drukče se ne može objasniti suludi gest, kojim je htjela odgovoriti na sibinjski poraz, prebacujući 16 bataljuna bez topova preko Dunava. Čovjek prosto dobija utisak, da je to jedino učinjcno u cilju, da se skrene pažnja sa erdelj- ! skog bojišta i da se sporazumnoj štampi i njenim prirepcima s one strane 'Atiantlčkog Okeana da novo gradivo za fantastične 1 izmišljene iažne vijesti. Pljačkaški i ubilačkl pohod tih i6 bataljuna preko Dunava nije Iniao nikakve posljedice na vojnička djelovanja. Kolona, koja je prešla preko Dunava potpuno je uništena. Na taj način cjelokupni ratni polo'žaj može se reći, da je momentano po.Voljan. "Svaki pritisak izaziva reakciju, „pritisnuto jače, naviše skače". Pritisak sila sporazmna počinje da izaziva reakciju središnjih vlasti. No za sve potrebno je izvjesno vrijeme radi razvitka. Za iduće sedmice valja nam još malo strpjeti se dok nam ratni Izvještaji u svom lakonskom i preciznom stiln budu saopštili rezultat sadašnjeg rata. Jesen je stigla, a sile sporazuma nijesu postigle takoreći ništa. SrediŠnje vlasti naprotiv pregrmjele su vrhuiiac i mogu mirno i pouzdano očekivati povoljno razvijanje stvari.

H. FiiipSSCU t. Preko Svajcarske i Italije dolazi vijest, da je Nikola Fillpescu, Rumunj, čije je ime posljednje dvije godine bilo u ustima sviju, umro. Još prije nekoliko dana proneta je vijest, da Je teško obolio. Prije dvije godine bijaše Filipescu, taj omiljeni „Niku" bukareške publike, malo poznat izvan uskih granica svoje rumunjske domovine. Tek svjetski rat i s njim unatoč napredujuća ratna agitacija u Rumanjskoj napraviše od njega medjunarodnu veličinu. U savezu s Take Jonescu poveo je on neozbudanu i nemoralnu izazivačku vojnu protiv susjedne monarliije, koja je najzad uvukla Runiuniju u rat, a time i u današnji očajni položaj. I ako satrudnik Jonescov i skutonoša politike Bratijanove, ipak ne smije se Filipescu staviti u jedan red s ovim nesavjesnim i prodanim političarima. Sto je Jonescu za novac inscenirac, a Bratiaiiu iz vlastoljubija i moralne pokvarenosti izvodio, to je Filipescu iz čistog uvjerenja potpornagao. On nijć’ bio osobiti intelektualac, još manje dalekovidni državnik, ali je bio ispravan, otvoren karakter, nepotkupljiv 1 nepodmitljiv. Ta u Ruinunjskoj tako rijetka svojstva učiniše ga uticajuom osobom, čiji je glas velika pubiika uvijek s pažnjom siušala. On je nirziu austrougarsku monarhiju i žarkoin je rev.iošću težio sjedinjenju Erdelja s Rumunjskom. Jonescu i ruski agita’ori umjeli su da iskoriste tu njegovu slabost i da li.ia i jadranske obale" <1:1,500.«»00), gtjje su i pomcrske prilike zabilježcne. Ta karia zahvata tirenskp i jonsko more do južno od Malte. Balkansko ratište: — Spomcna je vrijedna Freytagova (Beč) „Karta Srbije" u mjerilu l: 600.000. Ta se karta odltkuje čistoćom i majstorskom plastikom. Naklada Artaria & Co. u Beču objelodanila je posljednle izdanje Peuckertovili „Centralnih balkanskih zemalja medju Jadranskim murem i Pontusom" u mjerilu 1:864.000. Siroko je poljo ovc karto, jer zahvata: sjeverni i srednji dio poluostrva, pak s.ievernu Orčku do Larise—.lanine. Ali što ovu kartu Izvrsnoin činl, to su fino izradjei’a \ obllna imena, c>tut!čul kol rit. privre.,no-geografske napomene, šematlčun prik-'gleU povijesti balkanskih t •’žnva u tnbllcamn i napokon ispravl.i re polltičke grunice. Tvrtka Kflmr. ertv I Frcy u Rerilnu Izdala Je Jednu z airu kartu bal’ anskog poluostrva, koJu treha napose istaknuii. T» je karta u injerilu i: 1 , 000.000 I itna vrlo široke granlce, osobitu prema sjeveru i istoku. Sa svojim žarenlm relllcfoin ona Him prlkaznjo brdovlte krajeve Jako Vlastično i bistro, ito nije baš tako lako. lsto tako jasno odskaču znameniti koritni i ohalni krajevi, pak doline, prometne crte i njzino, kao god i moro u TfUhiiO modroj boji. To je bez sumnje najljepia \ najbolja zidna karta balkanskog poiuc&trva od sviii cii'sie štampanlh. pa će upravo na uresi biti uredima. redakcijama, školama i privatnim sobama. Sto se tiče najnovljeg jatnog pozorišta, Runrunije. lu su osim posljednje karte, sve ponrcnute balkan-

I mu uliju vjerovanje u rusku pobjcdu. On je s toga sav svoj uticaj i neobično užbudljiv žarki temperamenai stavio u siužbu ruske stvari, misleći jamačno, da time služi rumunjskoj-stvari. Filipescovi živci su već poodavno bili načeti. Nazire se, da je strašno razočarenje sadašnjeg očajnog s:anja Rumunjske ubrzalo njegov kraj. Nemirni živci i burno srce otkazaše službu i Filipescu ode s ovog svijeta, da ne doživi ! tragiku svoje otadžbine, tragiku, za koju je i on kriv.

Fraittusko-engiesku otenziva. Francuskl vojnici Briandu. Kb. Berlin, 17. oktobra. Posljeđnji Briandov govor a komori, prema iskazu jednog zarobljenika 28. pješačkog puka, 34. pješaćke divlzije, dao je ovome povoda da Briandu uputi slijeđeće pismo: Oospodin Briand nebi trebao, da s tako punim ustima izjavi, kako nerna ni jednog yoinika, koji bi mir požeiio. Neka se on potrudi malo do fronta, tamo da zabode svoj nos u jedan streljački rov. pa će vrlo brzo promijeniti svoje mišljenje. Briandova slika iz „Ilustrovanih novina" obješena je u jednom podzemnom zaklonu, a ispod nje je stajaio: A bas Briand! Kako je na Somnri. Pričanje zarobljenih Franc u z a. (Naročitl brzojav „BeoKrađskih Novlna".) Berlin, 17. oktobra. Velike nade, koje su Francuzi od početka borbe na Sommi, očekivaii, davno su isčezle. Oduševljenje, kojim se pobjeda već kao sigurna smatrala, zamijenjeno je osjećajern beznadežnosti. Sa svim drukčije, nego ii francuski i engjeski listovi ocijenjuju stanje francuski vojnici na bojištu, kao što se to vidi iz iskaza i ninogih pisama na Sommi zarobljenih francuskih vojnika. Svi oni strahuju od odlaska ,,u pakao na Somm i", a broj prebjcglica sve se više množi. S obzirom na vrlo slabo zadobijanje prostora, zarobljeni Francuzi se ovim riječima izražavaju o stanju: Ce ne sont que nos enfants, qui arriveront k la frontičre allemande! (Tek će naša djeca dospjeti do njemačke granice). Po mišljenju zarohijenih Francuza, E n g 1 e z i su u toku borbe ponovo pokazali svoju životinjsku sebičnost. Oni se radiie lačaju topničke pripreme, nego ii da santi udju u borbu. Svi zarobljerrici iskazuju svoju srdžbu protivu Engleza, koje nazivaju pustoIovima.'T’apirnim vojnicima. koji he mogu naprijed. dokie se Franeuzi za njilr krvare. I u pozadini pokazaii su se Englezi kao vrlo nrrzovolini. Oni sjede u kavanama i udvaraju s Francuski jama. Dokle se posljednia francuska rezerva krvari u prvim redovinia, dotle Englezi. koji imaiu trnogo novaca, kupu.iu životne namirnice i prodaju ih po vrio visokoj cijeni. Uslijed velike suprntnosti često dolazi do tučnjave izmedju engleskih i francuskih vojnika. Kod obrazovanih Francuza rasplinula se nada da će še NjemaČka moćl zamoriti gladju.

KrlzB a GrSaj. Kontrola Sporazuma u Grčkoj. Kb. LSndon, 17. oktohra. ,.R e u t e r" javlja. da koniroia četvornog sporazuma nad grčkom policiske karte izvan pitanja, jer su u najboljem slučaju mogle uzeti u obzir samo najju/niji dio Rumunije. Odmah pošto je Ruinunija navijestila rat, pojavilo se na trgu nekoliko odnosnih karti, pred kojima nosi harjak izvrsna karta u mjerilu 1:1,500.000, bistra. puna utiska. izgiedno i srećno zarubIjena, jer su wrnlje, Rumunjskoj susjcdne, široko zahvaćene. Ona predočuje Solun s okolicom, alliansku obalu, veći dio Ugarske, Oaliciju, ruski tvrdjavni trokut Luck—RovnoDubno. pak Besarabiju i Podoiiju. S ovom se kartom ne mogu uporediti Veihagenove karte „Runtunije" i „Bugarsk^ 1 , i ako su u većem mjerilu, jer nije na pr. prcdočena čitava Dobruča. Od Veihagenovih karti boija je Fre.vtagova karta u mjeriiu 1:1,000.000. I ona zalivata susjedpe zemlje koliko je potreba, jcditistveno I u dohroj izradl. Aii najvišim zai:rjevlma udovoljava jedlno jcdna ka>tu, a ta je „Prijegledna karta nustrougarsko-rumunskog ratlštu", izdana od vojno-geogralskog instltuta u Beču u mjeriiu 1:750.000. Od bozbrojnih prijeglednih kartl, koie je taj institut za vrljeme rata objeiodanio, rumui'jska Je karta pogotovo njeg«'vo najbolje djelo. Dobro ograhlčenje, vrio bistar nacrt brda I ri cka, pa krasna čista izrada, svo to prtrediuje pravo užlvanje onojne. koji ovu kartu študira. Jedino s ovoin kartom može čovjek da dobije potpun i »asan pojam o vellkoj oprečnosti dvlje danavske obaie 1 o znamenitosti položaja pojedinih mostovnih glava. Skrajnje istočno raiište. Karte su ovog ratišta sastavijene u

jom ne treba da bude samo spoljna forma, već da se namjerava uredjenje policije na zdraVoj osnovi i davanje siobode gradjanfma za iskazivanje svojih osjećaja. Imena časnijta četvornog sporazuma, koji preuzjmaju nadzor žeijezne pruge od Larise, dostavljena su ministarstvu saobraćaja. Putnički saobraćaj ostao je isti, samo što putujuća vojna lica moraju da se iskažu potrebnim dokuinentima. Grčkć čete sa Krla. Kb. Bern, 17. oktobra. „Temps" javlja iz Atene: GrČke čete, koje se nalaze na Krfu, a ;oje nijesu htjele da otputuju, opredijeljene su po naredbi ministra vojnog za Epir. EnšMti l koionile. Neprijateliska poslanstva — bolnice. Kb. London, 17. oktobra. ,,D a i 1 y C h r o n i c I e“ prediaže, da se zgrade poslanstava neprijateljskih država u Londonu upotrijebe kao bolnice, pošto se u ovima osjeća velika oskudica; dalje predlažo, da se pomoću neutralaca učini sporazum, po koine bi se na isti cilj upotrijebile zgrade britanskih poslanstara u Berliiiu i Beču.

tad! ofialKa. Iz dobrotvornog bazara. Upozoruje se na bogati Izbor novo prispjeiih sitnica, koje se prodaju u interesu ratno-dobrotvorn h ciljeva. Naročito se napominje da su stigla metalna raspeća, koja se tako mnogo traže. Prodaja od 3—7 sati ooslije podne. f LJuba Gjorgjević. Primamo cve rctke iz krugova prijatelja pokojnikovih: L]uba Gjorgjević, advokat I narod. poslanik iz Požarevca; koji je posli.e, dužeg a teškog bolovanja preminuo u BeogTađu, gdje je i sahranjen, bio je vrijedan, tačan i uzorit Srbin, po načelima, odani član nacionalne stranke; za koju je živio, radio i svojim živim govorima na zborovima ove stranke u društvu sa G. St. Ribarcem uzdizao do vrha visine one, sa koje je stranka pala, a kada je pok. Jov./-Ristić napustio ovu stranku ostavivši je bez vodje. Ljuba nije imao brata, i zato je sve članove nacionalne stranke stnatrao, kao rodjenu braču, kojima je ostavio pozdravni uzdah, sa blagodarnošću, šro šu ga birali i povjeriii mu položaj narodnog poslanika, kojima se on dostojno svojim lijepim i logićnim govorima u skupštini i na zborovima odužio. Pravednoj i dobroj duši L]ubinoj nekn Bog da rajsko naselje. Slava mu ! Traže se. Društvo Crvcnoga Krsta u c. i k. Vojn. Gen. Guberniji u SLbiji u Beogradu SitT.ina ul. br. 21 poziva đa se jave Društvu ove osobe: Gosp. Stevan Jovanović, penzionr. „ MilosavArsić, Vehka Plana. G-dja Nat3lija P. Zdavkovič, Požarevac — Batovac. Preseljen VIII. kotar. Osmi kotar (rejon) opštfne gr3da Beograda preselio je svoje urede iz PozoriSne uiice broj 43 u Vidinskoj ulici broj 3, gdje se od sada treba obraćati za sva obavještenja i ir.olbe u djelokrugu njegdvoga rada. Dobrotvorna lutrija. Divan jorgan, zlatom izvezen, može se dobiti na lutrlji, koju priredjuje c. i k. dobrotvorni bazar. Jedna srećka stoji 1 krt .iu.

Uhvaćeni volovi. U Miloša Vellkog ulici uhvaćena su d v a v o 1 a bez gospodara. Sopstvenlk neka se javi cr1 k. rezervnoj komori. (Kund K. Fuhrenreserve). ffarođna pMo. Produkcijd še<em u PoiJskoI pršje rutu. U publikaciji vrhovnog poljskog narodnog odbora, koja je izišla u Krakovu pod naslovom „Swodsko\vo ettropcjski zwiazek gospodarczyi Polska“, ima i rasprava S. Limanovskog o produKciji šečera u Polj* skoj. Kongresna ili ruska Poljska je osobito obzirom na klimu i ilovo-pjesčatu zemlju podesna za gojitbu šećetne repe. Poshednjih je godina kultura šećerne repe i znatno porasls; još godine 1908. je bilo zasijano repom 56.000 ha, a godine 1912. 86.000 ha, kod čega još nije privedeno kuituri svo zemIiište, koje bi bilo podesno u tu svrhu, Poljska repa sađržaje u sebi vrlo mnogo šečera i zauzima sa svojiit 16.83 postotaka prvo mjesto u Evropi, jer njeinačka repa imsde 16.13, a repa u Austro-Ugarskoj 15.32 postotaka šećera. Ovo je izvan svake sumnje samo posijedica povoljnih prirodnih prilika jer prirodom opet Poljska zlaatno zaostaje, jer on iznosi samo 182,2 q po ha, pa je prirod još samo u Rusiji gori, gdje iznosi 151.9 q po ha, najslabije dakle u cijeloj Evropi. Uzrok slabom prirodu šećerne repe, koja je inače vrlo odlična leži bez dvo,be u lošoj poljoprivrednoj tehnlci zemlje, i velikoj cijeni umjetnog gnojiva. Kriva je i loša koraunikacija, drumovi i željeznice, uslijed čega je nemoguća dobava umjetnog gnojiva, mjestimice posve isključent. Prema stanju u gođini 1910. bilo je u kongresnoj Poljskoj 49 tvornica Šećera sa 21.000 radmka, koje su godišnie izradjivale šećera u vrijednosti od 64 milijuna rubalja, od prilike 8 postotaka ukupne godišnje produkcije poioprivrede u Poljskoj. Za ilustraciju razvoja produkcije šećera služi slijedeća tabela: 1911./12. 1912/13. 1913./14. Broj tvornica 49 51 53 Koiičina izradjene repe 14,584.226 17,119.272 13,257.949 Kolićina izradjenoga šećera 2,282.740 2,216.614 1,766.442 Na jednu tvornicu otpada rcpe 297.637 349.374 270.570 Na jednu tvornicu otpada šećera 46.584 43.463 33.356 Poprječna produkcija šećera jedne tvornice u Poljskoj je đaleko manja nego jedne tvornice na zapadu Evrope. Ruski su zakoni pogodovali osnivanju manjih novih tvornica, da se na taj način izjednače nepogode, koje su nastajale uslijed toga, što je blla slaba komunikacija, pa je bila potrebna što gušća mreža tvornica. Ipak se je posljednjih 15 godina znatno smanjio broj malih tvornfca (sa godišnjom produkcijom fspod 150.000 pudi) od 10 na 1, dok je broj veiiklh tvornica (sa godišnjom produkcijom od najmanje 300.000 pudi), porastao od 24 na 38. Najveći broj tvornica šečera u Poljskoj su dioničarska društva, njih 80 od sto sa ukupnom glavnicom od 39 milijuna rubalja. Dividende, koje isplačuju tvornice šečera u kongresnoj Puljskoj, manje su od dividenada, koje isplaćuju tvorniće u Rusiji; uzrok tome leži u činjenici, da su tvornice u Poljskoj plaćale daleko veće poreze od onih u Rusiji, što su bili prevozni troškovi mnogo veči, a i repa daleko skupija. U posljednjim godinama ipak je znatr.o porasla dionićka glavnica tvornica šećera u Poljskoj, a porasla je i čista dobit. U 13 najvećim tvornicama šećera u kongresnoj Poljskoj je iznosilo: God. 1903.|06. dion. glavnica 12,350 000, čisti dobitak 1,713.073, °lo 13.8, dividenda 896.080, °l 0 7.3. God. 1911.|12, dionička

veiikim mjerilima. Tako na pr. Reimerova „(leneralna karta turskog ratišta" ima mjerilo 1:3,000.000. Ona dopire daleko na zapadu — do Rima — a na istoku samo do perzijskog zaliva i Kaspijskog mora. Zgodnija, a i'bolja je od ove karta koju je izdao c. i kr. vojno-geografski institut u Eeču Lecbndrovom nakladcin: „Pozorište svetog rata" u mjerilu 1: 5,000.000, Ta karta zahvata i Misir, pak zemlje na Crvenom moru i čitavu prednju Aziju do indusa i Tjcnšana. Obilnija je od topografske karte engieskog generainog štaba „Persia a td Afghanistan". Ovdje se može spomenuti i vješto izradjena De»)esova „Karta o ratu na Istoku" u 11 1!stova, svaki u raznom mjerilu. Ta karta zahvata Siriju, Mezopotamiju. donji Misir, Sueai i čitav baikanski poinotok.

MUI PODllSTflK. Slovenaeka stenografija. Katolička knjižara (k..tGiška bukvorna) u Ljubljanl iadnla je treće, snrtno popravljeno Itdnnje učbenl a za slovenaćku stenografnu (I. dto: poslovna [trgovafka] prepiska) od prol Fr. N o v a k a. Ovo se novo izdan.e odiiknje vellkom polpun>ftćii. A uio E r "fi) a > koju je iziadio K- BI & h a, proi. leUtor za sienograbju na praškom sveufilištu, vanredno je ji.sm i fisia. Pored znatmh troškova oko ovatovog izdanja cijena je kn,izi sarno K 4-20. Pl’cc i metc 1 a vazđnhu. Za vrijer.ic poslijednjilt bojeva izmedju Soinme i Anere, iskušavall su se topovl novog modela. Za vrijeme probnog pucanja, zabiijezena su zanintljiva opažanja. Kad

se iz topovske cijevi imao izbaciti mei :k, opazilo se, da se jedan jastreb ugiba paraboli, koju je imao preletiti metak. Cim je jastreb opazio metak, bijesno je poletio za njim očitom namjerom, d-t ga ugrabi. Ali metak je na 25D metara dužine i 300 metara visine eksplodirao. Bila je sreća za jastreba, što je granata bila napunjena samo s psaliom. Nu i to je bilo dovoljno, da jastreba natjera ^ u naglo bjegstvo. 1 na drugim frontoviNna mogli su se opaziti slični slučajevi, da piice pokušavaju uioviti metak u Viizc’uhu, misleći da se radi o kakvom plijcnu. Razmjer prema rumunjskoj vojsci. Jedan ratni izvještaj javlja, da su Rumunji prve dvije ratne sedmice u Erdelju bili u 32 strukoj nadmoći. Sredinom mjeseca septembra ta se nadmoćnost znatno smanjila. Naši su gubitci, uslijed spretna vodstva i bojne vještine naš.h četa, uvijek bili neznatni prema rumunjskim. Tako je n. pr. na bojištu kod Baranyi kuta ostalo mrtvih 800 Rumunja, a sarno 43 njemačka I austrougarska vojnika. U tušoj je vojsd velike usluge napravito i konjanifttvo, dok se rumun,sko pokasalo vrio nespretnlm. Brakovl u Japanu. Malo ima u Japanu žena, koje se ne udaju, Veći ih se dio udaje oko 21, godine. U ostalom nisu u Japanu lijetki brakovi, gdje muž i žena imaju tek 15 godina. Prošle je godine registrirano 4000 brakova sedamnaesigodišnjlh muškaraca, a 7000 šesnatstgcdišnjih žena. Od 30 godina nije stupio u brak nego 1000 žena, a 18.000 muškaraca. U dobi od 40 godina ni|e se združilo nego 3700 muškaraca 1 1600 iena. U Japanu se tene svi muškarci, izuzevši one, koji idu u Buddhine samosiane. Starih neženja ) stanh usidjelica u Japanu gotovo da i nema.

glavnica 14,950.000, ćist dobitak 2,411 693 °!o 16.1, dividenda 1,430.271, % 9 . 6 .' ' U posljednijh pet godina prije rata i z . nosila je poprječna produkcija šećera u kom gresnoj Poljsko] 2,105.000 q, pa je poslije potpunog pokrića potrebe u zemlji preostalo za izvoz 700.000 q. Tržište srednje R u . sije bilo je za poljski šećer potpuno zatvo. reno, jer je uslijed jeftinije proizvodnje cijena šećeru iz južne Rusije bila mnogo ma. nja. Poljski se šećer morao dakle izvažati u Litavsku, baltijske krajeve i Norvešku, i to vodenim putem na Visli, što je neposredno pred rat država bila zabranila, navodno i z liškalskih razloga. Od tog vreraena obavljala se trgovina žeijezničkom prugom VaršavaPetrograd. Potrošnja šećera u Poljskoj _ koja je svake godine sve više rasla j z . ćosiia je godine 1910. 9 kg po licu, dok je prosječna potrošnja u Evropi, smanjena malim udjelotn Rusije, iznosila već 15 kg, Da je polrošnja Pol,ske stigla potrošnju evropsku, ne bi bila dovoljna njena proizvodnja za vlasiitu potrebu, dapaće bi bila završila deiicitom. Uslijed rata veliki je dio poljskih tvor. nica šećera več odmah u početku morao da smanji svoj rad. U gođ ni 1914)15. postignuta je još jedna trećina prijsšnje produkcije, produkclje u godini 1913.|14., dok je u godini 1915.|16. produkđja iznosila jedva jednu desetinu produkcije od prošle godine. Prema vijestima poljskih listova, započeće ove godine rad u 36 tvornica šeče. ra, uslijed ćega će kongresna Pol,ska, koja stoji danas pod upravom Austro-Ugarske i Njemačke, moći da pokrije vlastitu svoju potrošnju.

Maksiinaina cHena grašku, ječmenoj i prosenoj kaši u Hrvatskoj. Po onomad izašloj naredbi odredjena je maksimalna cijena oijuštenom grašku 11 Hrvatskoj i Slavoniji sa 106 kruna po metričkoj centi, a mekinjama od graška 25 kruna. Za finu ječmenu kašu je ustgnovIjena cijena s K 105, a za obićnu i krupu „Bruch gerstel" K 72. Za prosenu kašu je ustanovijena cijena K 76.80 neto težine. Žetva pirinča u Bugarskoj. Prema vijestima, koje su nam stigle iz S 0 f i j e, započela je žetva pirinča u južnoj Bugarskoj, koja je ove godine ispala osobito dobro.

Vanjska trgovina Rusije u prvoj poiovini 1916. Vanjska trgovina Rusije za prvu polovicu godine 1916. u isporedjeuju sa istim vremenom godine 19T4. I 1915. igleda ovako: Izvoz je iznosio 168.8 milijuna rubalja (prema 94.1 mil. rubaija u 1915. i 677.5 miiijuna rubalja u 1914.), Uvoz je iznosio 470.5 mihjuna ruhalja (prema 181.2 1 710.1 milijuna rubalja u istom vremenu spomenute dvije godine. Prema tome je bilansa za prvo polugodište 1916. pasivna za 301.7 mil. rubalja (prema 87 1 325 milijuna rubaija 1915. i 1914.). 1 brojke uvoza i izvoza veće su nego prošle godine. No budući da je ovo samo statistika po vrijednosti. to je veliko pitanje, da li ove veče brojke znače jaei tr* g^vinski promet. U izvozu učestvuju: Engleska sa 53.9 milijuna rubalja, Francuska sa 15 milijuna rubalja, Rumunjska sa 4 milijuna rubaija, Svedska sa 3.2 milijuna rubalja, Danska sa 1.3 mil. rubalja, Norveška sa J rtiil. 'tibalja i Savezne Države sa 831.1)00 rubalja, Uveženo je iz: Enlgeske za 111 inilijuna rubalja, Saveznih Država 100.9 mil. rubalja, Francuske 51.2 mil. rubalja, Švedske 37.1 mil. rubai.ia Japana 15.9 mil. rubalja, Kine 15. 4 mil. :ubaija, Istočne lndije 8.9 milijuna rubaija, Norveške 5 milijuna rubaiia, Italijc 4.9 mil. rubalja, Danske 4.5 miiijuna rubalja, Švajcarske 3.7 milijuna rubalja i Nizozemske 2.6 mil. rubalja. Izvažane su sirovine i polufabrikati i to za 101 mil. ruhalja, životne namirniee za 58 mil. rubalja, životinjski proizvodi za 65 mii. rubalja, gotovi fabrjkati za 9 mil. rubalja. Uveženo je: fabrikari za 256.5 mii. rubalja siroyine i ooiufabrikati za 164.5 mil. rubalia. životne namirnice za 49 mil. rubalja i životinjski proizvodi za 163 mil. rubalja.

Kuitura patnuka i riže 11 nas. Stručnjaci su ustanovili, da južna Ugarska, Hrvatska, Dalmacija ,e Bosna i Hercegovina spadaju u mučni pojas", t. j., da *u može usp[levati pamuk. Izmedju 1900. i si) u Ugarskoj neki počeli, da fc 0 | e pamuk, te sn pokuš.ii pokazali. je jedno jutro zemlje izbacilo 309 K koristi. Osobito je Srijem podesan za kulturu pamuka. U nas se je vee pred 70 godina Aii paša Rizvanbegović Stočević bavio mišljn. Ja u Hercegovinu uvede kulturn parnukaPokušavao je i s kahvorn. a njegovim se zauzimanjem sijao pirinč ža), naročito n ljubttškom kotaru. B Mostaru se i danas vide ruševtae mlina za runjenje pirinča. U ostilonj kad pirinč može uspijevari u ra vn | ei rijeke Pada (Po) u Italiji, može uspijeva i u južnijim našlm Krajevima, ako je za to zgodnih uvjeta.