Beogradske novine

Br. 264. BEOGRAD, nedjelja 5. novembra 1916.

Izlaz

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Predaje se: ■ B»»fr«dn ! u kraj?vfana za- _ , « ednulim «d cai-iko I kra- h I *kih ćeta po djeoi od ■ HrvaMcoj - Slavonijl, BosiriHerccgovini I DnlinarBI p* cijeai »d . . . . . $ k fevan ovog podrućja . . . 12 h

Ogfail po djenften.

Pretplata: za I lajesec ■ Boograda I ■ krajevlaM rapnajfiiintiM od carsko i kraljevafaih ćeta KI a Hrvatskoj-Slavoaijl, BondHercegortai 1 Daimac^ KMB tevan ovog podnkja . . . K»—

UrednBtvo : BEOORAD, Vaka Karadtića ai. IB. Teiefoa broj 91 . — Upraaa. primanje ogtasa I pretpkde: Knta MJhajia ■). broj 88. ToMoa faraj BK

Godina II.

i Proglašena poljska kraljevina.

RATNI IZVDESTA3I. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. Kb. Beč, 4. novembra. Istočno hoji^te: Front konjičkog generala nadvojvode K a r I a: Neprijatelj je produžavao svoje napade u sjevernoj W1 a š k o j. Izuzev povraćanje graničnog visa R o s c a (u prostoru jugo-istočno od Brašova) on nigdje nije ifttao uspjeha. U borbama, koje su se vodile prilikom odbrane jednog u prkos najžešćih napada održanog visa jugo-zapadno od P r e d e a 1 a privedeno je preko 250 zarobljenih Rumunja. Na istočnoj erdeljskoj graniei pojačana je rumunjska topnička djelatnost. Front maršala princa L e o p o I d a bavarskog: Kođ Bohorodzania napade jedno c. i k. krstareće odjeljenic ruske predstraže i razorila je njihove poIožaje. Na Narajowki njemaoki bataIjuni opet zauzeše na juriš jedan red ruskih rovova i održaše ga uprkos ogorčenih protivnapada. Talijansko bojište: Poslije žestokih borbi 1. i 2. novembra prošlo je prije podnc 3. novembra bez značajnijih borbenih dogndjaja na primorskom frontu. No ooslije podne opet se pojačala napadna djelatnost Talijana. Na K r a s u zadržali smo svojom pregradnom vatrom ponovljene talijanske pokušaje napada. U prkos bezhrojnih pokušaja neprijatelj nije nigdje zndobio prostora. U Vipavskoj dolini u ver'e jake neprijateljske snage prodriješe u naše položaje izmedju Vertojbe i Biglije. Uskoro zatim svi su rovovi opet povraćeni našim protivnapadoni. Pred žičanim preprijekama kod Sv. Katarine i Dambera iskrvav'še se u svome bezuspješnom napadu nekoliko bersaglierskih bataljuna. Broj zarobljenika zadobijenih od 1. novembra popeo se na 3500. lugo-istočno bojište: Nema naročitih dogadjaja. Zamjenik )*lavarj )*eneralnoi; sio'era pl. H3fer. podmaršal.

Dogadjaji na moru: 3. ov. mj. u veče jedna od naših pomorskih letačkih eskadra izbacila je bombe na vojnička postrojenja kod San Canciana, Monfalcone i radiorice ,,Adria“. Zapovjcdništvo momarice.

lzvještai njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 3. novembra. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u p prechta bavarskog: Jaka topnička borba prethodila je neprijateljskom napadu, koji se u našoj vatri mogao samo u ograničenom obimu izvesti, i to sjevero-zapadno od Courcelette iuodsjeku GueuedecourtLes Boeufs. Napadi su odbijeni. Devet neprijateljskih letilica oboreno je u vazdušnoj borbi obranbenim topovima. Front prijestolonasljednika W i 1h e 1 m a: | | Protivu naših visinskih položaja istočno od Maase pojačala se po podne znatno neprijateljska vatra. Francuski napadi izmedju Douaumonta i Vauxa ostali su bez uspjeha. Istočno bojlšte: Front maršala princa Leopolda bavarskog: Naši usp^N lijevo od Narajowke prošireni su t._ ajanjem daljih dijelova ruskih glavnih položaja jugozapadno od Krasnolesja i održani su protivu neprijateljevih pokušaja da ih povrati. Front konjičkog generala nadvojvode K a rIa: Na sjevernom dijelu erdeljskog istočnog fronta topnička djelatnost postaia je ponovo življa, ali nije dolazilo dokakvih značajnijih pješačkih borbi. Na južnom frontu odbijeni su pojedini rumunjski napadi. Vis Rosca (jugoistočno klanca Altschanz) neprijatelj je zauzeo. Jugo-zapadno od Predeala mi smo povratili jedan rumunjski položaj, koji smo prilikom gonjenja 2. novembra bili već zauzeli, pa smoga iduće noći optt izgubili. Preko 250 zarobljenika palo je u naše ruke. Balkansko bojište: Front maršalapl. Mackens e n a: Prilikom jednog pređuzeća a u s t r ougarskih monitora protivu jednog dunavskog ostrva jugo-zapadno od R u š-

čuka zaplijenjena su dva topa i četiri bacala mina. U Dobrudži nema osobitih dogadjaja. Maćedonsko bojište; Stanje je nepromijenjeno. Prvi zapovjednik glavoog stana pl. Ludendorff.

Izvjestaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofije, 4. novembra., Maćedonski fron*: Položaj je u cijelosti nepromijenjen. Rumunjsko bojiš^e: U Dobrdži je odbijen jedan slabiji napad neprijatelja vatrom našegtopništva. Na obali Dunava kod Oltenice, Ruščuka i Zimnice traje obostrana topnička paljba. Danas su austro-ugarski monitori poslije zaposjednuća ostrva, koje leži Sjeverno od sela Pirgos iskrcali na protuležećoj rumunjskoj obaii odjelenja; ova su zaplijenila dva 57 topa, 4 m unicijona kola i 150 granata. Protjerana je jedna neprijateljska satnija, koja je pritekla u pomoć. Prosiošenje nezavlsnosti poljske faraljevinet ZVANIČNO OBNARODOVANJE. Kb. Beč, 4. novembraDanas će se u glavnoj vojnoj guberniji L j u b 1 j I n a obnarodovati stfjedeće: Stanovništvu glavne gubernije Ljubljina! Njegovo Veličanstvo car Austriie i apostolski kralj L'garske ’• Njegovo Vel'čanstvo u'ietnaćki car, rukovodjeni najvećini pouzdaujem u konačnu pobjedu svoga oružja i žeijom, da teškim žrtvama svoje hrabre vojske ruskoj vlasti otrgnute predjde privedu srećnoj budućnosti, sporazumjeU su se, da od tog predjela stvore s am ostalnu državu s naslijednom monarhijom f ustavom. Tačno odredjivanje gran'ca kraljevine Poljske ostavlja se za docnije vrijeme- Nova će kraljevina pridruženjem dvjema savezničkim monarhijama pružaii garanciju, potrebnu joj za slobodno razviće svojih s<la. U svojoj vlastitoj vojsci neka i dalje žive slavne tradicije poijskih vojski predjašnjih vremena i sjećanje na hrabre poljske satrudnike u vel'kom ratu sadašnjosti. Njezina organizacija, oprema i vodstvo urediće se zajedničkim sporazumom. čiavezne monarhije odaju se pOuzdanoj nadi, da će oni sada ispuniti želje za !

državnim I narodnim razvitkom k r aIjevlne Poljske, s potrebnim Obzirima na opšte političke priftke Evrope i na blagostanje i sigurnost svojih vlast'tih zemalja i naroda. Veliki zapadni susjedi kraljevine Poljske pak sa zadovoljstvom će viditi gdje na njihovoj istočnoj granici postaje i razvije se jedna slobodna, sretna I svojim narodnim životom blažena država. Po najvišoj zapovijestl cara Austrije I apostolskog kralja Ugarske glavni vojni guverner KUK» podmaršal. (Slična objava obznaniće se istog dana u Varšavskoj generalnoj guberniji.) Što je prethodilo proklamaciji? D e p u t a c i j a k o d barana B ur i a n a. Kb- Beč. 4. nc\embra. „Politische Korrespondenz“ javlj.t. U ponedjeljak, 31. oktobra primio jc ministar spoljnih poslova barun 8 urian deputaciju uglednih Poljaka, koja je bila prispjela ovamo iz V a r Š ave i Berlina, a koju su saćinjavali rektor varšavskog univcrziteta i predsjednik varšavskog opštinskog odbora dr. Josef Brudwinski, varšavski gradonačelnik, predstavnik jevrejske opštine profesor univerziteta L i e bs t e i n i drugi. U ime deputacije održao je rektor Brudvvinski govor, u kojemu je naveden čitav ntz želja poljskoga naroda, koje su nalaziie svoga vrhunca i svodile se na žeiju ustanovljavanja poljske države. Ministar spoljnili poslova barun Burian odgovorlo je, da je $re‘an, što deputaciju može izvijestiti, da je Nj. Veličanstvo car i njegov previšnji saveznik riješili, *ia uskrsnu poljsku državur No. rekao je, poljska će kraljevina naravno tek po zakljuceuju ii,iia tiući uo svoje potpune državne organizacije- Ona će se, veli, stvoriti u tijesnoj vezi sa objema središnjim vlastima, koje če u vojničkom‘ i političkom pogledu garantovati njen opstanak. Delegađja je izn'.jela niz želja, koje se za sada još ne mogu usvojiti. No oni mogu biti uvjeren;, da će se u pogodnom času u dogovoru sa saveznipom — Njeinačkom ove ž^lje uzeti u obzir. 1 dosada su, veli on, donijeti mnogi dokazi za živo i ustalačko interesovanje za Poljsku, pa se tim radom pripremao teren za podizanje poljske države. Kad bude došao mir, rredišnje će vlasti mirno moći ostaviti Poljsku svojim budućim aspiracijama- | Bila je težnja, da se Poljska oslobodi |

od ruskoga jarma. pa se nri rorne računalo i na aktivnu saradnju Poljske. Ministar je završio riječima: „Gajit« nepokolebivu nadu u nas, pokvjećujte potpuno pouzdanje ruci saveznih vlasti i upućujte svoje umne i mater jalne sile povjesnom djelu, već riješenom «d strane Austro-Ugarske i njenih sav»znika — kraljevini Poljskoj“.

Rod opStlne $rađa Beosrada. Po naredbi car. i kralj. glavne vojne gubernije za Srbiju od 3. septersbra ov. god. odjel. 8. broj 7370. uveden je u život zakon o opštinama, pa je prema tome i opština grada Beograda dobila novo uredjenje u upravnom i sudskom pogled u. Stvorena su nova odjelenja, uvedeni novi položaji, a obrazovano je i s u d s k o odjelenje, koje će imati odredjen djelokrug rada. U samoj je upravi provedena temeljita reforma, t*ko da danas opština grada pretstavlja u svakom pogledu uredjenu upravnu i sudsku vlast. Ovim je zakonom predvidjeno pored položaja predsjednlka zvanje podpredsjednika i dvojice kmetova, kao i načelnika pojedinih od|elenja, što sve prije nije postojalo. Odmah poslije ove reforme pokazala se nužda stvaranja proračuna za cijelu poslovnu godinu, u ovom slučaju do kraja godine 1916. Uskoro je bio izradjen iscrpan proračun, koji'je prije nekoliko dana dobio i odobrenje od strane car. i kralj. vojne uprave i potQm stupio odmah i u život. Kako proračun jednog preduzeća, a po tom i jedne opštine predstavlja' sav njen u p^vom redu sastav, pa onda prijegled o radu, prikazuje nam i proračun grada Beograda uredjenje, rad i finansiranje, prihode i rashode opštinc cijeli sistem njenog poslovanja i organizacije. I. Uredjenje opštine i lični izd at c i. Opština se grada Beograda đijeli na deset odjelenja i to: 1. preds j c d n i š t v o; 2. t a j n iš t v o (sekretarijat); 3. upravno (administrativno) odjelenje; 4. sudsko odjelenje; 5. privredno (ekonomno) odjelenje; 6. računovodno odjelenje; 7. pristojbeno (takseno)-p oresko odjelenje; 8. gradjevno (tehničko) odjelenje; 9. zdravstveno (santtetsko) i 10. sirotinjsko odjelenje. Predsjedništvo sačinjava predsjednik opštine sa mjesečnom platom od 750 K, podpredsjednik sa piatom od mjesečnih 666-66 K i dva krae-

Podlistak. Posllje todinu dano. (Iz moga dnevnlka.*)

10. oktobra. Presbiro, koji je sa svojim šefom Vilovskijem i ostalim činovnicima dobjegao iz Niša u Kraljevo Prije nekoliko dana i smjestio se poslije velikih muka u kafani ,,Ženeva“, skoro na vrh grada, izdao je danas po podne prvi svoj hektografisani izvještaj o spoljnjem stanju i o stanju na frontovima. Ovo je bio izvještaj za nevolju, tek da se nešto javi i da se svijet koliko-toliko zadovolji i umiri; nešto stvarno novoga ili povoljnoga u njemu nije bilo, osim dvije vijesti — koje su i prije ovog zvaničnog izvještaja ,već bile poznate — da je 8. oktobra Rusija objavila rat Bugarskoj, a tako isto i Italija. Drugih kakvih tačnih vijesti sa bojišta u tom izvještaju nje biio, a najmanje, što je svakoga nteresovalo, šta vlada misli i namjerava preduzimati. Pa ipak, svijet je i takav izvještaj jedva dočekao, u svojim teškim danima želio je da ćuje ma kakvu zvaničnu riječ. Potvrdjena vijest o objavi rata Rusije Bugarskoj dosta je razvedrila sumorna lica, i o njoj se u prepunini ulicama i kafanama raspravljalo na razne načine, stvarale su se najpovoljnlje

*) Po starom kalendaru.

kombinacije. Neka olakšica i pritajana nada obuzela je svakoga. Od 9 . —15. oktobra. Dolazalc izbjeglica sa raznih strana u K r a 1 j e v o bio je svakog dana ogroman. Najviše ih je dolazilo neposredno vozom iz Niša, kolima iz Kruševca, Kragujevca i Čačka. Nepregledne pješačke povorke seljaka, žena i djece ulazile su sa raznih strana u Kraljevo, a za njima čitav niz volovskih kola natovarenih najnužnijlm potrebama, prava seoba naroda, ali vrlo bijedna i nejsretna. Bilo je tu seljaka čak iz Mačve, iz beogradskog i požarevačkog okruga. Sve se to izmiješalo, ide naprijed ali ne zna ni kuda će ni dokle, svaki samo pita: koji put vodi za Rašku? Ulice su zakrčene, svakim danom sve više, narodom i kolima, a vojna komora bezbrojnim redom kola kretala se noću i danju pravcem za Rašku. Što se na tako jezoviti način Kraljevo punilo narodom, život u gradu postajao je sve teži i skuplji, a razumljivo je, da su se pridolaženjem sve veće mase svijeta rasprostirale i razne, svakim danom nepovoljnije vesti. Pouzdanih vesti o stanju političkom i na frontovima nije bilo, te su vijesti, koje su izbjeglice donosile vrlo nepovoljno uticale na svijet. Neizvjestnost o stanju uticala je strahovito, porcd strašnih i užasnih prizora, koji su se dogadjali u ovom gustom bjeganju za Rašku, Mitrovicu, Novi Pazar 1 t. d. Kraljevo je prepuno Beogradjana, tu je skoro sva njegova inteligencija, razni viši i niži činovnid, trgovcl, profesori, sveštenici i učitelji. Oni su se od jutra do mraka svakog dana u kafanama ili Setajući po ulica-

ma dogovarali, šta da čine. Još lijepo i dosta toplo vrijeme mamilo je mnoge beogradjane da bjegaju dalje, ali se većina riješila, medju njima i ja, da ostanemo u Kraljevu, pa šta Bog da. Svi dogadjaji, koji su se za ovo nekoliko dana odigravali u Kraljevu, kazuju, da su vlasti izgubile glavu, naročito one više. Držanje kraljevčana bilo je čudnovato, oni su skoro ravnodušno posmatrali ovu narodnu nesreću, prodavali su svoje proizvode i trgovačku robu svakog dana sve skuplje, ucjenjujući pri tom nesretne izbjeglice pretjeranim cijenama za stanovanje i sklonište u njihovim kojekakvim straćarama. Ministrf i poslanici sfla četvornog sporazuma (koji su naročitim vozom došli iz Niša u Kraljevo 7./10.) vrlo se rijetko vidjaju, izgleda kao da izbjegavaju sastanak i sa svojim najintimnijim prijateljma. Iz vladinih krugova pušteni su glasovi, da je stanje istina ozbiljno, ali da sa v o j n i čk o g gledišta još nije opasno. Ovi glasovi nijesu biii u stanju nikoga da umire. 16. oktobra. Danas su poslanici sporazuina imali sastanak u stanu francuskog poslanika; sastanak je dugo trajao. Poslije ovog sastanka ruski poslanik Trub e c k i j posjetio i« ministra predsjednika Pašića. I ova je posjeta dugo trajala. Brzo se saznalo, da je predmet savjetovanja u ovim sastancima bilo pitanje o odlasku stranih poslanika iz Kraljeva preko Raške za Mitrovicu. Tako isto se iz vladinih krugova čulo, da će i ministri sa izvjesnim činovnicima zajedno sa stranim poslanicima, otići u Mitrovicu. Ove su

vijesti utvrdile opšte mišljenje, da je stanje vrlo ozbiljno i da ni Kraljevo nije više sigurno. Pred veče sam posjetio jednog svog starog prijatelja, činovnika jednog stranog poslanstva, i uvjerio se o vjerovatnosti skoro predstojeće katastrofe. Prijatelj mi je potvrdio vijest, da su poslanstva spremna za polazak, očekuje se još posljednji izvještaj vrhovne komande; poslije toga će se, reče mi, utvrditi dan odlaska vlade i stranih poslanika. Poslije ovog saopštenja bio sam kao utučen, obuzeše me do sad meni nepoznati osjećaji, njih nije moguće opisati. 17. oktobar. Osvanuo je lijep i topao jesenji dan. U toku noći mora biti da su stigle vrio važne vijesti, jer je danas otpočela vojnička eVakuacija Kraljeva. Ulice su zakrčene automobilima i drugim kolima, a izmedju njih se guraju izbjegličke povorke. Pored moga stana, koji se nalazi na izlasku iz grada, na putu za Rašku, prošlo je zorom oko 50 volovskih kola, natovarenih pontonima i dru i terijalom za gradjenje mostova a poslije je cijelog dana i noći prolazila komora svili jedinica vojske natovarena raznim vojničkim potrebama. Pored ovih bezbroj komordžijskih kola jurili su neprekidno ' natovareni automobili. U raznim ulicama i pred zgradama, u kojima je smješteno kaikvo vojno odjeljenje ili je kakvo drugo nadleštvo, žurno se tovare razne stvariSva ta mnogobrojna kola sa raznih strana grada ulazila su u jednu ulicu, koja vodi za Rašku, da se u njoj zbiju u gomile i da poslije dugog vremena i velikih muka jedni pored drugih razminu i otvore sebi pro-

laz. Užasan nered i nevještina, izgleda da su nadležne vojne vlasti izgubile glavn, jer se ni o čemu ne vodi računa, svaki radi za svoj račun i na svoju ruku, grabeći da što prije izadje iz Kraljeva. S bolom u duši posmatrao sam ovaj užas i ovo bezobzirno bjeganje. Teškom sam se mukom mogao progurati do gostionice ,,Paris“, da od prijatelja beograđjana čujem ima li što novog. Saznao sain, da je vlada u jutrošnjoj sjednici riješila, da se premjesti u Mitrovicu i da se činovniciroa, pensijonerima i t. d. isplati pripadajuća plata i penzija do kraja ove godine. Culo se još, da je austrijska vojska ušla u Čačak, da su naši porušili most pred Čačkom na Moravi i da je željeznički saobraćaj prema Čačku obuslavljen. Neki su mi tvrdili, da se cijele noći čula jaka topovska vatra od strane Čačka i iz Gruže. 18. oktobar. Sumoran dan. Jutros, prije zore, otišao je iz Kraljeva za Mitrovicu ministar predsjednik P a š i ć i ostall ministri, osim ministra pravde i privrede. S Pašićem su otputovali i poslanici četvornog sporazunia sa svojim osobljeni. Otputovali su i oni viši i niži činovnici, koji su odrcđjeni da prate ministre. Prije podne su otpočeli blagajnici da izdaju plate i penzije za novembar i decembar i da razmjenjuju novčanice za sitan novac, u kome se osjećala velika oskudica. Evakuacija traje i danas strahovitiin neredom. Oko podne čula se vrlo jasno jaka topovska vatra od strane Čačka, drugih kakvih tačnih vijcsti nije bilo, 19. o k t o b a r. Po svemu izgleda, d» su na pragu sudbonosni trenutcL Dauu Je