Beogradske novine

Br. 265.

BEOGRAD, ponedjeljak 6. novembra 1916.

Izlazi* dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se:

■ Beogrmdo I u krajovt«** za- „ , pMjednutlm od car*ko i kra- h | IJevaMh ćeta po cljeni od W

a Hrvatakoj - Slavonijl, Boaai* Harcefovinl I Daimad)i po cijeni od II Izvaii ovog podrudja . . . 12 h

Pretplata: za 1 mjesec a Beofrada I a krajevlam zapoajednntim •d carsk* i kraljevsklh ćeta K f*M n Hrvatakoj-Stavoalji, BosolHarcegovtai I DaimadJI KMB tavaa ovog podraćja . . . KO>—

===== Ogtaai po ejjanikn. a=ac UredniMvo« BEOORAD, Vaka Karadilća al. M. Tetafoa broj 67. — Upnma. primanje oglasa I pretplate: Kaetza MJhaJle aL broj 38. Tolofoa broj X.

Godina H.

Svežanostl u LJubllinu i Varšavi. Novi uspjesi prema Rumunjima.

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 5. novembra. Istočno boji^te: Front maršala pl. Mackens e n a. 3. novembra jeđna je grupa austrougarskih monitora iskrcala vojna odjeljenja na dunavskom ostrvu Diru i susjedsoj rumunjskoj obali. Ova odjeljenja protjeraše neprijatelja, pa mu oduzeše dva topa i četiri municijona kola. Rumunjska pojačanja otjerana su u bijeg. Front generala konjice nadvojvode Kaiia: Zapadno od Surduskog klanca Runiunji produžiše svoje bezuspješne napade. Jugoistočno od klanca C r v e n o g Tornja zadobili smo zemljišta. Jugozapadno od Predeala njemačke i austro-ugarske čete poslije ogorčene borbe fzauzeše uporno branjeni položaj C 1 a b u c e t u i goneći protivnika posjedoše još i drugu neprijateljsku obranbenu liniju. Protivnik je ostavio u našoj ruci 14 čaanika, od kojih je jedan zapovjednik puka, 1647 ljudi; time se ukupni iznos aašega plijena iz borbi južno od Predeala penje na 1747 zarobljenika, 8 topova i 20 mašinskih pušaka. U pograničnoj oblasti istočno od Brašova neprijatelj je i opet krenuo na mapad. U folgyeskoj oblasti naš je tront potisnut na dva mjesta za od prilike po dva kilometra.

ko 60 zarobljenika, nekoliko mašinskih pušaka i bacala mina. Stanje je u glavnom nepromijenjeno. Ffont generala konjice nadvojvode Kar la: U sjevernom Erdelju Rusi su u odsjeku Toeley postigli mjestne dobitke. Na južnom frontu borbe, koje su juče otpočele izmedju Altschanza i druma za klanac Bodza, još su u toku. Povratili smo vis Roska. Osvojenjem Clabucetu Bailui potpuno smo usavršili dosađanje uspjehe dalie od predealskog klanca. Time je jako utvrdjeni i ogorčeno branjeni položaj Clabucetu sa svimu našim rukama. Savezničke su ćefe, sa juče privedenih 14 časnika (medju njima i jedan zapovjednik puka) 647 ljudi, zarobile svega J1747 Rumunja, zaplijenile 8 topova i 20 mašinskih jpušaka. Naročitu pohvalu zaslužuje naš (pješački puk br. 188. Prilikom raščišćavanja bojišta sjevero-istočno i sjevero-zapadno Campojlunga pokopano jje samo izmedju Argesului i Targului ravno hiljadu Rumunja. U produženim "napadima ,'jugoistočno od Crvenog Torn j a i u pobjedničkoj borbi zapadno Surdučskog klanca protivu nadirućih rumunjskih odjeljenja dobili smo*S450 zarobljenika. Balkansko bojište: Front maršalapl. Mackens e n a: Konstanca ij Mangalia bombardovani su s mora. U Konstanci je pričinjena šteta. Obalsko topnišlvo i letački napadi rastjerali su neprijateljske brodove.

Veličanstva austrijskog cara i Apostolskog kralja ugarskog objavljujem stanovništvu Ijubljinske glavne vojne gubernije slijedeću prokiamaciju“. Pošto je gradjanski doglavnik pročitao proklamaciju na poljskom jeziku, izjavio je vojni glavni guverner dalje: „Ovim su savezni vladari na najsvečaniji način zajamčili uskrsnuće kraljevinje Poljske, pa je to postala činjenica, koju niko više ne može osporiti“. Gradjanski doglavnik je na to preveo i tu izjavu na poljski na što je sam glavni vojni guverner na poljskom jeziku završio riječuna: „Neka je sretna budućnost kraljevine Poljske! 'Živjela! Živjela! Živjela!“ Svi iskupljeni pridružiše se oduševljenim poljskim usklicima, dok je na balkonu palate istaknuta poljska zastava. čete odadoše počast, a vojna glazba postavljena pred palatom zasvira poljsku himnu: „Jescze Poljska nie zginiela“. Sa glavnoga trga odjeknuše beskrajni usklici: Niech žije! (Neka živi, živjela!) Dok je masa od nekoliko hiljada ljudi ovako oduševljeno klicala, pojaviše se na visini dva aeroplana, koji izbaciše na gomiiu stotine malih poljskih zastavica kao uspomenu na ovaj dan. Uz burno klicanje stanovništva istaknuta je na svim jav. zgradama voj. glav. gubertiije pored austrijske i magjarske zastave još i poljska narodna zastava. Za to vrijme produžena je svečanost u dvorani. Pošto je vojna glazba bila odsvirala poljsku narodnu himnu, izašao je potpredsjednik središnjeg odbora za potpomaganje Ivan Stecki, pa je u ime stanovništva održao vojnom glavnom guvertieru pozdravni govor, koji je završio riječima: „Poljska će država navijek pamtiti imena onih velikih vladara, koje danas pozdravljamo, Njegovo Veličanstvo austrijski car i Apostolski krtilj ugarski živio!“ Svi prisutni oduševljeno se odazvaše tome uskliku, a vojna je glazba zasvirala carevku. Na to je isto tako pozdravljen i car Wilhelm, pa je glazba zasvirala njemačku hitnnu. Na to su se učesnici odvezii u stolnu crkvu, pred čijim je ulazom guvemera dočekao glavni administrator 1 ljubljinske dieceze i uveo ga u crk.u. Na to je uz službu vrlo velikog broja sveštenstva glavni administrator odslužio svečano blagodarenje. Poslije ove crkvene svečanosti, guverner je odfžao smotru nad počasnim četama, pa se zatim sa pratnjom vratio u svoju palatu. Proslava u Varšavi. Kb. Varšava, 5. novembba. U 12 sati u podne pročitao je varšavski vojni glavni guverner pl. B e s e 1 e r proklamaciju na njemačkom jeziku, na što ju je grof Hutten-Czapski iponovio na poljskom. Na to je rektor univertđteta, profesor B u d z i n s k i odgovorio izjavom zahvalnosti. Završetak njegovog govora pozdravljen je oduševljenim usklicima i jednako ponovljenim pljeskanjem. Mnogi od prisutnih poljskih gosttju bili su ganuti do suza. Na to je vojni glavni guvemer održao govor, koji je izazvao novu buru oduševljenja, I poslije završetka svečanog čina produžiše se manifestacije fadosti u dvcrištu palate i na ulicama. Amnestija u Poljskoj. Kb. Ljubljin, 5. novembra. Glavni vojni guverner izdao je slijedeću amnestiju: U priznanju primjernog i lojalnog držanja stanovništva u području c. i k. gubernije prema c. i k. četama i oblastima naredio sam, da na historijski dan 5. novembra, svi oni koji potpadaju pod krivičnu ili upravnu kaznu, a pokazali su se vrijedni milosti, otpuštaju se potpuno ili djelomično ispod kazne. Izjava grofa Andrassy-a. Kb. Budimpešta, 5. novembra. Grof Julije Andrassy izjavio je u razgovom sa safadnikom ,,Az Esta“ o proklamaciji nezavisnosti Poljske: Četvorni sporazum je neprekidno trubio u svijet, da je cilj ratu z aštita malih naroda. Mjesto toga mi smo vidili, da je sporazum nad malim nai'odima vršio nasilja. Grčka je unižena, njena su prava omalovažena, Rumunjska i Portugalska uvučene su u rat. Suprotno tome središnje vlasti, koje su vrlo rado prestavljane kao tirani i zavojevači, v r aćaju jednom natodu njegova povjesnička prava i ponovo ga o ž i v 1 j u j u. Ta nas činjenica opravdava pred povjesnicom i sama je po sebi od vanrednog značaja. Na pitanje, da li proklamacija ima kakvog učinka na o k o n čenje rata, Andrassy je izjavio: Po mome mišljenju, ovaj je dogadjaj nesumnjiv znak našeg pouzdanja u pobjedu. Jer bez toga pouzdanja mi ne bi poljski narod uvukli u novo stanje. Bez saznanja pobjede saveznički vladaoci ne bi se poduhvatili, kad bi znali, da nijesu u stanju da održe autoritet svoje vladalačke riječi. Na daljc pitanje, da li će nova poljska kraljevina stvarno učestvovati u ratu, grof Andrassy je rekao: Životni interes poljskog

Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog: Nema značajnijih dogadjaja. Talijansko bojište: Na Krasu Talijani su jučer upravili svoje glavne napore protivu naših položaja na južnom dijelu visoravni. Ovorn prilikom bilo je središte borbi prostor okoJamjana. Od ranoga jutra naši su tamošnji rovovi izloženi žestokoj vatri, koja je svaki put još pojačana pred pješački napad. Svi napadi, a naročito posljednji, pieduzet još u osam sati u večer skrhahu se pod najtežim neprijateljskinv gubitcima još ispred naših položaja. Na ostalim dijelovima borbenoga fronta topnička borba još traje neosiabljenom silinom. lugo-istočno bojište: U našem djelokrugu nema ničeg novog. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. Hflfer, pođmarial. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 5. novembra.^Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u p prechta bavarskog: Zahvatajući front sjeverno od S o mme dostigla je topnička djelatnost sjevemo Somme veliku žestinu. Odbijeni Su neprijateljski djelimični napadi sa Sv *m blizu južno S o m m e, sjevemo Courcelette, kod Gueudecourt a i sjeverozapadno S a i 11 y. Front prijestolonasljednika W i 1h e 1 m a: Na češće obasipanje vatrom pozadnih mjesta našeg champagneskog fronta prema R e i m s u, koje stanovništvo nije napustilo, odgovorili smo vatrom na grad. Desno od Maase pojačana topnička borba s vremenana na vrljeme. Istočno bojište: Front maršaia princa Leopolda bavarskog: Jednim dobro pripremljenim preduzećem zauzeii smo skoro bez ikakvih gubitaka selo M osk ej k i (istočno od Goduziczki). Neprijatelj nam je ostavio pre-

Maćedonsko bojište; Nikakvih dogadjaja. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Izvješfsj bugarskog glavnog siožsra. Kb. Sofija, 5. novembra. Maćedonski fronU Poiožaj nepromijenjen. Danas neprijateijski letači napadoše na naseljena mjesta iza fronte, a da ne pričine nikakovu značajniju štetu. Na podnožju Bjelasice planine neprijatelj je bezuspješno tukao sela Globoščicaj Tulovo i Gor. Poroj. U strumskoj dolini slaba topnička vatra; na obali Egejskoga mora vlada mir. Rumunjsho bojište: U Dobrudži vodile su se borbe izmedju istaknutib odjeljenja. Neprijateljski su brodovi tukli Konstancu i Mangaliju, pa su se uslijed napada naših hidroplana opet povukli na morsku pučinu.

Poljska. Proslava n Ljubljinn. Kb. Ljubljin, 5. novembra. Proglas poljske kraljevine proslavljen je ovdje veoma svečano. Još od rane zore bile su ulice pbepune svijeta, koji se kupio pred kućom v. glav. gubertiije. Čete ovdašnje posade izašle su radi davanja počasne straže i vršenja špalira. Počasnu četu dao je poljski pomoćni zbor i 13. ulanski poljski puk. U 11 sati počinjali su stizati gosti na svečanost u vojnu glavnu guberniju. U glavnoj dvorani iskupiše se svi časnici i činovnici glavne gubertiije, glavni administrator ljubljinske dieceze K w i e k, dalje mnogobrojna izaslanstva sviju političkih, kulturnih i stručnih udružnja, zastupnicl seoskih opština, veterani iz ustanka 1863. g„ dalje potpređsjeđnik središnjeg odbora za potpomaganje Ivan S t e c k i sa nekoliko predstavnika veleposjeda, mnogobrojni časnici i izaslanstvo momčadi poljskog pomoćnog zbora. U 11 i po sati •uslijedio je svečani dolazak vojnog glavnog guvernera feldcajgmajstora pl. K uk a. Pred njime su koracali kao počasna straža tri ulana poljskog pomoćnog zbotta sa izvučenim sabljama, a guvernera su pratila dva časnika poljskih legija. Uz najveću pažnju svih prisutnih počeo je vojni glavnl guverner čitanjem već objavljene proklamacije, koju je započeo ovim riječima: „Na Previšnju zapovjed Njegovog

naroda sobom donosi, da kao sestrinska zemlja svojih saveznika, koji su je podigli i koji je štite, bude prirodni, d o p u n j ujući dio obrane, koja se vrši protivu ruske nadmoćnosti, pa s toga će samostalna poljska kraljevina kaoratujućastranka uzeti učešća u fatu u interesu političke ravnoteže i u interesu slobode n a r o d g.

i FroncusKo-engleska oienzivj. ”Velika bitka na Sommi. (111!” £3S^Kb7 Berlin, 5.' novembra. Javlja se iznjemačkog glavnog velikog stana: 0 velikoj bitci na Sommi imade se u izvadku još ovo spomenuti: U mjesecu julu uslijedio je prvi veliki napad, pa je svojom snagom i frajanjem prelazio njemačka očekivanja. Ovaj napad ipak nije uspio uslijed besprimjerne požrtvovanosti njemačkih četa, pa je neprijatelj morao da napusti svoje nastojanje probijanja u ovom pravcu i već u mjesecu avgustu morao da preduzme taktiku bezosnovnog i opšteg pritiska na cijelom frontu. U mjesecu je septembru promijenio neprijatelj ponovno svoju taktiku, pa je priznatom velikom žestinom napada postigao primjemo najznatnije uspjehe. U provedenju svoje smjele odluke, da probije naše redove, upravio je neprijatelj sva svoja nastojanja protiv središta zadobijenog trouglastog zemljišta sjeverno od Somme, i izmedju Somme i Ancre. Na ovaj način uslijedila je podjela cjelokupne bitke u dvije bitke : južna bitka u prostoru izmedju Biachesa—Vermandovillersa, odakle je neprijatelj, ne mogav postići potpuni proboj ipak u bijesnim pojedinačnim navalama prodro do odsjeka Berny—Chaulnes i na taj način zadobio priznati dio zemljišta, ali uslijed silnih gubitaka ne može da misli, da svoje uspjehe na ovom mjestu i dalje proširuje. „ T U sjevernom odsjeku izmedju Somme i Ancre uspjelo je neprijatelju, da zajedničkim napadima zauzme Geudecourt i Rancouri’ pa je u borbama na 25., 26. i 27. septembra napredovao preko Comblesa, ali giavni cilj ovih besprimjernih nastojanja, đa probije naše položaje ipak mu nije uspio i ako je neprijateij napadan snagom i žestinom, koji prelnze sve pojmove.j 1 sva nastojanja Francuza i Engleza tečajem mjeseca oktobra ostaia su potpuno bez uspjeha, jer je od početlca septembra porasia i snaga njemačkog otpora. Cijeli rezultat se velike bitke na Sommi do dana današnjega može ovako srediti: neprijatelju nije pošlo za rukom da probije njemačke položaje, niti da satre njemačke snage i da na taj način uzdrma zapadni front. Neprijatelju nije pošlo za rukom ni skroman uspjeh, da njeinačke čete sveže na zapadni front i da na taj način spriječi veću akciju na drugim bojištima. Osvojena Dobrudža i oslobodjeni Erdelj najbolji su tomejdokaz. Francuzi i napuštanje utvrdjenja Vaux. • Kb. Berlin, 5. novembra. Francuzi ni najmanje nijesu primjetiii napuštanje utvrdjenja Vaux, koje je izvršeno noću u oči 2. novembra, kao taktička mjera na osnovu operativne odluke, da se obustavi ofenziva protiv Verduna. To se vidi iz činjnice, što su Francuzi tek po izvršenom napuštanju njegovom otvorili vatru na utvrdjenje Vaux, pa njome nijesu prekidali do slijedećega dana u 5 i po sati poslije podne. Izgleda, da ih je tek bezžični njemački brzojav, izdat u to vrijeme, obavijestio, da su oni cijeloga dana tukli samo prazne ruševine. Kao što se vidi iz francuskog izvještaja, izdatog bezžičnim brzojavom sa Eiffelove kule 3. novembra poslije podne, francuska se fiješadija tek u toku noći usudila, da posjedne napušteno utvrdjenje. U ostalom još u večer 31. oktobra saopšteno je izvjesnom broju njemačkih i neutralnih novinarskih dopisnika, da će se napustiti utvrđjenje Vaux; tako je dopisnik „Rotterdamsche Courant-a“ javio svome iistu: Večeras u 7 sati mi je saopšteno, da će se noću u oči 2. novembra po naredjenju i prethodnoj osnovi napustiti ufvrdjenje Vaux. ,,B. Z. a. M.“ dobija o tome shičaju izvještaj iz Basela, da je njemački izvještaj od 2. novembra već istoga dana u večer objavljen u ženevskim listovima, pa da je prema tomu morao biti poznat 1 sat docnije i u Parisu. No cenzura francuskog ministarstva vojnog zabranila je listovima, da ma što o tome objave. Čak šta više „Echo đe Paris“ u svome preksinoćnjem večernjem izdanju, a u dnevnom pregledu ratuih operacija doslovce veli: Položaj zaraćenih strana kod utvrdjenja Vaux nije se promijenio od 26. oktobra. Sve to dokazuje, da Francuzi ni u koliko nijesu primijetili napuštanje utvrdjenja Vaux, ne samo to, već izgieda, da su

u Parisu đotično njemačko saopštenje smatrali za ratno lukavstvo, kojim se išlo na to, da se zavara francuska vojna uprava. Engieski gubitci. Kb. London, 5. novembra. Prema jedno’j 'statistici „Daily Teir" graplia" iznose engleski gubitci na Somrni u mrtvima, ranjenima i nestalima od 1. jula 413.756 ljudi i to 21.583 časnika i 391.218 podčasnika i momčadi. Eksplozija u tvomici baruta. Kb. Paris, 5. novembra. ,,Temps“ javlja iz St. Denisa: U tvortiici baruta dogodlla se eksplozija, poginulo je nekoliko lica.

Rat sa RumunjsKom. Saharov u Dobrudži. Kb. Haag, 5. novembra. ,,Vaderland“ javlja iz Rima, da se 1b Bukarešta javlja, da je 1. ov. mj. stigao tamo general Saharov, vnhovni zapovjednik ruskih četa u istočnoj Galiciji l da će primiti vrhovno zapovjedništvo nad vojskama u JDobrudži.

tU 8 tn a t K a. Odlikovanje pukovnika Lettowa. Kb. Berlin, 5. novembra. ' Wolffov ured javlja, da je Njegov« Veličanstvo njemački car podijelio pukovniku pl. Lettowu, zapovjedniku njemačkih četa u južnoj Africi red pour de Merite, u priznanju junačke obrane njemačkih kolonija.

Italija. Poplava u Genovi. Kb. Lugano, 5. novembra. Uslijed nepogode propali su u pristaništu Genove mnogi brodovi i čamci, koji su djelimično bili natovareni skupocjenom robom. Poplavljeni su mnogi krajevi grada.

Kriza u GrćKof. Novi zahtjevi sila sporazuma. Kb. Atena, 5. novembra. Admirai Fournes zatražio je od grčke viade, da se grčke lake pomorske jeđinice upotrijebe pod francuskom zastavoin i sa francuskoni posadom u borbi protivu njemačkili podmornica. Jučer u jutro održao je kabinet sjednicu pod predsjedništvom kraljevim, pa je riješeno da se taj zahtjev odbije kao nemoguć, pošto bi primanje ovoga zahtjeva bilo istovjetno sa napuštanjem neutraluosti. Gradjanski rat u Grčkoj. Strah u Engleskoj. Kb. London, 5. novembra. Engleski politički krugovi strahuju, da od sukoba kod K a t a r i n e može izbiti gradjanski rat, što bi za sporazum bilo vrio nezgodno.

ftrcti 1 oštolicg. Geološko ispitivanje Novog Pazara. U kraljevsko-saksonskom Jruštvu nauka u Leipzigu podnio je profesor dr. Franz K o s m a t-Leipzig izvještaj o toku svojih geoloških radova, izvedenih ovoga ljeta u bivšem novopazarskom sandžaku potporom kr. saksonskog društva nauka. Za geologa je novopazarski sadžak u toliko više cd interesa što se tu dodiruje gorski tip južne Srbije sa prostranim Krečnjakom Crne Gore. U istočnom dijclu Krečnjaka održala se jedva 160 km. dugačka zona, počev od gornjeg Ibra pa do istočne Bosne, puna eruptivnog kamenja i polukamenitih slojeva, koja odgovara serpentinskoj formaciji južne i srednje Srbije. Na osnovi taloga daje se zaključiti, da pripada dobu gornjojurske donje krede. Cio prcđje! izmedju južnih srpskih i crnogorskih brda bio je ti mladje terciarno doba pokriven velikim jezerima, što se vidi iz zaostalog taloga, koji se naročito opaža kod Sjenice i koji je mnogo poznijeg datuma nego postanak okolnih brda. Uslijed poznijeg znatnog podizanja tla, pri čemu nijesu znatnog podizajevi, prodrle su tuda rijeke i pođ'.Jelile su zemljište u mnoštvo visoravni, koje često dostižu visinu od 1100 đo 13u0 metara, ati znatno izostaju iza zankružavajućih gora, koje se uzdižu do visine od 2000 metara. Ekspeđ|c ; ju je znatno pomogla c. i k. giavna bubernija, davši joj pratnju i prenosna sr»dstva .