Beogradske novine

Izlazfct dnevno n jutro, ponedjeljkom pcsiije podne.

Prod aje »•: ■ Beogradu I ■ Kr ,, 'vfana a* « , posjednutlmodctu.^oikr*- h g •evskih fetm po cijeni o4 ■ HrvatskoJ - SlavonljL, BocatHercegovinJ i DaJmacJJl p* cijeni od fa •vo* pođntfja . . . ts fa

Pretplata: za 1 tojesec a Beogrado i ■ krajevima zapoejednatfan •d carsko I kraJJevskih feta K !*• ■ Hoatakoj-Slavonijl, BoaotHercegovini i Daimacijl KŽ'dl tzvaa ovog podrofja . . . K8-—

Ogiiuri po djenikm. == Uredniitvo: BEOORAD, Vnka Karadžifa nl. 10. Teiefon broj 07. — Uprava, primanje oglasa I pretplate: Kneza Mlkajla ai. broj 38. Talefoa braj 35.

Godina II.

Novi uspiesi u sievernoi Rumuniskoi. Popuštanie taliianske ofenzive.

RATNi IZV3EŠTA3i. Izvieštai austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 6. uovembra. Istočno bojište: Front generala konjice nadvojvode lirla: I n toku jučeranjega dana ostadoše bez ikakvog uspjeha rumunjski napadi u sjevern.oj Vlaškoj. Zadobismo prostora južno od klanca Crvenog Tornja i zauzesmo brijeg Laomu. U bodzanskim pograničnim planinama kao i kod Bekasa i Tolgyesa još se vodi borba. Istočno od Kirlibabe odjeljenja hrabrog 42. theresienstadtskog pješačkog puka i druge čete iznenadnim prepađom zauzeše vis Dedul, pri čemu je zarobljeno 100 Rusa a zaplijenjena jedna sprava za izbacivanje mina. Front maršaJ 2 princa L e o p o 1 d a bavarskog: Nema ničeg značajnijeg. Talijansko bojište: Na Primorju znatno je popustila talijanska napadna djelatnost. Odgovarajući velikim ulaganim pješačkim masama, bili su i talijanski gubici poslijednjih dana vrlo teški. Juče je bilo žešće topničke vatre samo kod B i g 1 ije, Hudog Loga i zapadno od Jamj a n a. Kod Biglije odbijena je vatrom nastupajuća talijanska pješadija. Jugo-istočno bojište: Nije bilo značajnijih dogadjaja. Zainieni iavam ^enrrainog siotera pl ItOfci. podmaršal. Izvještaj njemaćkosi vojno^ vođstva. Kb. Berlin. 6. novembra. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika Rupprechta bavarskog U dugotrajnoj bitci na S o m m i bio ie 5. novembra opet veliki borbeni * dan. Englezi su i Francuzi preduzeli svim svojim snagama napad protiv vojske generala pl. B e 1 o w a. pošto su upotrijebili svu topničku snagu. Čete koje stoje pod zapovjcdništvom generala baruna M a r s c h a 11 a, pl. D e i m 1 i n g a i pl. G a r n i e r a, a sastoje se iz svih njemačkih plemena, suzdržale su hrabro napad neprijateljski i zadale neprijatelju težak poraz. Podlistak. PosIIJe soflinu flana. (lz moga dnevnika). (Svršetalr). 21. o k t o b r a. Danas je -prošio nekoliko pukova u svome povlačenju sa beskrajnom komorom. Dolazili su sa svih s h“ana. Oko 10 sati prije podne došao je automobilom iz Kruševca prijestolonasliednik Aleksandar. Njegov se autom obil zadržao na glavnom trgu, upravo Prolazu izmedju komordžijskih kola. Dko njegovog automobila iskupiše se mnoSj časnici, medju njima i sanitetski pukovni k dr. Vladisavljević. S njime je Pdjestolonasljednik poduže razgovarao, Pa se zatim oprostio vojnički sa časnicim a i produžio put prema Raškoj. Prijestojonasljednik je skoro i neopaženo prošao kroz Kraljevo. Ono što je trebalo mnogo ranije da se učini, jer je stanje bilo za svakoga i suviše jasno, učinjeno je tek danas. Ali i to naopako, jer mnogi, koji su trebali znati, a naročlto oni, koji su se već odlučili da ostanu u Kraljevu, nijesu o tome ništa fnalL Naime, vlast je počela na željezničkoj stanici da razdaje svijetu državne *tvari: brašno, obuću, mast, petrolej i t d. “Ua je strahovita navala. Davalo se i ko•po treba i kome ne treba. Mjesto da te naJPlrnice dobije onaj, kome su one doista ®** e Potrebne, dobili su ih većinom kraljeI v ački dgani. Najbolje stvari za ranjenike

Osobito su se odlikovali strassburgski zbor. sacksonske i badenske čete, kao i berlinski, lianseatski i ineiningski pješadijski puk. Na cijelom frontu u širini od skoro 20 km izmedju L e Sarsa do Bouchvanesesa pretrpili su saveznici največe krvave guhitke i nijesu ništa postigli, izuzev jedan mjesni uspjeh na sjevernom dijelu Šume S tPierre Vaast. Gdje god je inače protivnik uspio, da prodre do u naše redove, odmali je opet izbačen i ostavio je u našoj ruci deset časnika, 317 vojnika i raznoga plijena. Samo sjevero-istočno od Le Carsa privedeno je preko 70 zarobljenika, a zaplijenjeno je 11 mašinskih pušaka. Kod Soisonsa odbijen je napad jednog slabog francuskog odjeljenja. Front prijestolonasljednika \Vilh e 1 m a: Desno od Maase bilo žestokih topničkih borbi i sukoba ručnim granatama u Hardoumotskom odsjeku. Istočno bojište: Front maršala princa Leopold* bavarskog: Nije bilo značajnih dogadjaja. Fi'ont generala konjice nadvojvode K a r 1 a: Borbe u tolgyeskom odsjeku. kao i izmedju altschanskog i bodžanskog druma produžile su se borbe bez ikakve pronijene položaja. Jugo-zapadno od Predeala zauzeli smo vis L a om u i postigosmo nove uspjehe jugoistočno od prevoja Crvenog Torn j a. S obijuh strana surdučkog klanca odbijeni su rumunjski napadi. Na južnom srno bojištu zarobili 450 ljudi. Balkansko bojište: Nema ništa novog. Prvi zapovjeduik glav.tog stana pl Ludendorff. PaiJsKa Hrnljsi/inn Izinedju mnogih znamenitih dana u toku ovog velikog svjetskog rata za koje vezuju veliki povjesni dogadjaji, ubraja će se med u najvažnije 5. novembar 1916. godine: toga dana središnje vlasti proglašuju nezavisnom kraljevinom Poljsku, koju su u krvavoj borbi oteli od Rusije. Uskrsava se država, ponovo dolazi do samostalnosti jedan narod, koji je prije 120 godina skupo i preskupo morao platiti za egoizam i nerazboritost !

i bolesnike, opanci, cipele, vanredna ćebad prosto su razgrabljene. Sve su te stvari sutra dan i docnije p r o d a v a 1 i cigani i drtigi kraljevčani po skup novac. Na stanici je bilo i nekoliko vagona duhana. Govorili smo nadležnima, da se taj duhan rasproda narodu, ma i po nižoj cijeni, ili da se prosto razdijeli i badava; niko to nije htio ni da čuje, duhan je ostao i u vagonima i u magacinima. — Nekakav magacin, čiji i kakav ne znam, bio je u jednoj zgradi u parku kod gimnazije. On je bio pun vanredno lijepih i teških ćebadi i nekih drugih stvari. Slučajno sam po podne prošao pored toga parka i vidim, gdje neke komordžije, žene i djeca vuku iz one zgrade po nekoliko komadi ćebadi. Gledao sam taj grabež i taj naopaki rad naših nadležnih, ali je gPdja nesreća na pragu, pa nijesam mnogo o ovome ni razmišljao, nego sam od jednog komordžije zatražio, da proda dva ćebeta, što je on vrlo rado i učinio, jer ih je imao oko deset komada. Kupio sam od njega dva ćebeta za 6 dinara, a vrijedila su najmanje 24 dinara. Ko je tuda naišao ili je bio u Studeničkoj ulici, taj je došao na jevtin način do lijepih ćebadL 22 . oktobrla. Kraljevo je i danas bilo zakrčeno vratolomnom evakuacijom. Stižu komore Iz Ornf* I Trstenika. Niže vojne viasti vrše svoj posao s punim požrtvovanjem, ali im ide sve vrlo teško, kad su ih starije vlasti ostavile samim sebi; gospoda se za vremena i z v u k 1 a, brineći se o svojoj koži. Bezbroj velikih automobila jurilo je pored moga stana put Raške. Danas se može reći, da je Kraljevo bez svake državne viasti,

svojih vladajućih krugova. Kada je 1772. godine izvršena prva podjela Poijske i Austrija i Pruska smatrale su, kao god i pred dvjema docnijim podjelama, da su prinudjene da to Čine pod pritiskom Rusije. Da ruska imperija ne bi prodrla do u srce Evrope, Austrija i Pruska moradohu prisvojiti oblasti, koje bi inače postale žrtve ruskih prohtjeva. Carica Marija Terezija nikada nije krila koliko joj je po malo po volji podjela Poljske, pa je, zahvaljujući svojim dalekovidnim pogledima, ukazivala na to do kakvih će teškoća ova podjela dovesti. Sada Poljska ima da zahvali za svoje uspostavljanje jednom potomku velike carice, iniciiativi sijedoga viadara dunavske monarhije, koji zajedno i u dogovoru sa svojim saveznikom njemačkim carem vraća samostainost osvojenoj ruskoj Poljskoj. Kao iz pepela izlazi ova nova kraljevina, jer zbilja jedva ima stope zemljišta, koja je ostala poštedjena od borbi, ona je korak po korak morala biti osvojena u krvavim borbama. Mnoge hiljade valjanih vojnika moradoše dati svoj život za život nove poljske kraljevine. No prvi put u ovom ratu vidimo, kako iz krvavog razornog rada ovoga svijetskoga rata izilazi jedno moćno, pozitivno stvaralačko djelo, kako se iz krvavih žrtava u krvi i imanju radja nova i velika budućnost, tvorevina, koja smjelo eskomptira zaključenje velikog mira, slaveći svoj rodjendan još u sred ratne buke. Ovdje se pruža primjer od najače siline za stvaralačku volju središnjih vlasti, koje hoće da ulijevaju novoga života jednom zlostavljenom i bespravnom narođu. Bezbroj puta su se sile sporazuma hvalile, da su one prave zaštitnice malih država, tvrdeći da je njihova nezavisnost i samostatnos* ratni cilj, za koji se one bore. A sada pokazuju se baš protivnici sila sporazuma kao 'ona strana, koja pnvodi u djelo ovakve izjave. Male države, koje su vjerovale obećanjima sila sporazuma i pouzdavale se u svoje moćne saveznike, ostavljene su u času opasnosti od strane svojih zaštitnika na cjedilu. Sile sporazuma imaju na duši katastrofu Srbije, Belgije i Crne Gore, a i Rumunjska, koja je docnije prišla tim moćnim zaštilnicima, tako je isto u velikoj opasnosti. Ostale male države, ko^e se svim silama trude da ostanu neutralne, maitretiraju se na sve moguće načine, kao kaznu za to što se ne daju uvući u svijetski rat. AustroUgarska i Njemačka, za koje se veli da su ugnjetači malih naroda, oslobadjaju Poljsku i prave je kraljevinom; a Francuska i Engleska kasape Grčku, a do krajnosti pritežu ostale neutralce. No za to su zapadne države ipak zaštitnice malih država protivu srednje-evropskog barbarstva, pa će one naravno odmah prosve su ga one jutros zorom napustile. Vijesti nikakvih, čuju se samo učestani topovski pucnji sa istočne, gružanske strane. Tamo se negdje vodi jaka borba. Gu.rajući se kroz ogromnu inasu bjegunaca i bezbroj kola sišao sam oko podne do glavnog trga. Na putu sretnem dva fijakera, u svakom po jedan njemački častnik, jedan je bio major, a drugi kapetan. Obojica r a n j e n i. Sa majorom je razgovarao sanitetski major dr. G o d j e v a c. Prišao sam bliže da čujem njihov razgovor. Major je Godjevcu objašnjavao mjesto, gdje je ranjen 1 zarobljen, tamo neg dje oko Knića, opisao mu je svoju ranu, koja je za nuždu previjena i molio ga, da što prije dospije u bolnicu; to je isto izjavio Godjevcu i kapetan. Pošto je dr. Godjevac dao kočijašima potrebna uputstva, zarobljeni časnici produže svoj put za prvu etapnu bolnicu. Držanje ovih časnika je bilo dostojanstveno i u nekom vidu ponosno, a svijet ih je radoznalo posmatrao. U gostionici ,,Parisu“ zastao sam skoro sve beogradjane I mnoge druge, koji su ostaiL Sporazumjevali smo se o nnšem ponašanju i šta treba činiti kad neprijatelj udje u grad, ali smo svi strahovali od toga, da se kod Kraljeva ne otvori borba, da se naši ne riješe u posljednjem trenutku, da brane Kraljevo. 23. o k to b r a. Jutros je prošao kroz Kraljevo pukovnik V . . . ć, ako se ne varam zapovjednik jedne divizije. Odmah za njim prošao je pett puk drugog poziva, povlačeći se sa položaja oko Cačka. S večeri se srpska vojska morala povući i napustiti položaje kod Cačka, u koji su Austrijanci te noći konačno ušU. Sa pukovnl-

naći da je uspostavljanje poljske kraljevine od strane središnjih vlasti akt samovolje, barbarstva, teutonizma i sviju mogućih drugih poroka. Poljaci to znaju bolje. Oni znaju, da je njihova sudbina sada i u buduće vezana sa sudbinom središnjih vlasti, koje su njihovo ^oslobodjenje'j uz teške žrtve izvojevale protiv Rusije i ostalih sila sporazuma. Inače se veli, da narodi nijesu kadri, da iz povijesti izvlače potrebne pouke za svoje đržanje. Mi nalazimo, da se, ova riječ ne smije primijeniti naJPoljakec^ Jerj; n esreća, 'kojo m je ispunjena poljska povijest za ova" dv’a stoljeća, učinila je ovaj5narod“'zrelijim i mudrijim. Ne može se sumnjati u to, da će ovaj narod, koji je veoma inteligentan i sposoban za kulturu shvatiti u svoj njegovoj veličini zadatak što mu ga je povijest Evrope dodijelila s kao svome braniku prama istoku. Ova nova kraljevina, preoteta premoćnom protivniku, pokazaće se udružena sa svojim saveznicima u srednjoj Evropi kao elemenat kulture, napretka i slobode, povraćene poslije nekoliko ljudskih generacija. Odziv njemačke štampe. (Naročrti brzojav »Bcogradskih Novma«; K61n, 6. novembra. „Kolnische Zeitung“ piše: Vaskrsavanje P o 1 j s k e jeste sudbonosno, smjeki djelo. Dok neprijatelji NjemaČke pregovaraju, pričaju, klevetaju. obećavaju i tješe, Njemačka radi. Ona ne ostavlja na cjedilu svoje saveznike, kao što je to učinio sporazum sa svojim saveznicima. Ona u posjednutim krajevima pruža sve one slobode, koje se ikako saino mogu složiti sa njenoin vojničkom bezbijeđnošću, kao što dokazuje otvaranje univerziteta u Gandu i Varšavi. Njemačka nije Poljacima činila primamljivih obećanja. nego im je od početka svoje vlasti nad njima đala sve ono, Što se ikako slaga'o sa vojničkim potrebama. Sada ona u dogovoru sa Austro-Ugarskom usred rata daje Poljacima državnu samostalnost. Ova je inicijativa potekla iz čvrste volje, da se voljom jačega opet doveđu u red prastari. ali često pomućivjmi njeinačko-poljski odnosi. Poljaci dobijaju n a j v e ć u mjeru nacijonalne i kulturne slobođe, koju im mi možemo dati kao susjedi ruske imperije, sposobne za još veći razvitak, u nadi da će se oni u budućnosti čvrsto priljubiti uz srednje-evropski savez, koji je u ovom ratu dao tako lijepih dokaza o svojoj snazi. Daleko smo od svake germanizatorske politike. Poljaci treba da se oslobode svakog ruskog pritiska i da se slobodno razvijaju, kao kom V . . . ćem imao sam kratak razgovor. On je moj stari poznanik, pa me je, onako kako on već umije u šali, peckao što smo se mi u pozadini tako poplašilL — ,pni pjevamo, a vi slinite“, — reče mi, očevidno u dobroj namjeri, da me malo okuraži. Ali je glavno bilo, što sam iz razgovora s njime mogao izvesti to, da naša vojska misli, da brani Kraljevo. To me Je vrlo zabrinulo, a moram priznati i prilično zastrašilo. Na moje izrično pitanje o tome, V . . . ć mi ne htjede ništa odgovoriti, oprosti se sa mnom i produži put. Ostaci evakuacije, komordžijska kola i automobili izmiču iz grada, a ja, idući mome stanu, razmišljao sam o strašnim dogadjajima i o užasima, koje ćomo morati pretrpiti i izdržati, ako se doista oko Kraljeva razvije borba. Pri ručku ženi nijesam o tome smio ništa govoriti, jer sam se još nadao, da sam, možda, V . . . ća pogrješno razumio. Ali ta moja nada, i vjerovanje u riječi ministra Marinkovića, da će se Kraljevo bez borbe predati, nije dugo trajala. Tačno u jedan sat po podne, taman sam htio po običaju malo da prilegnem, začu se prva eksplozija granate, — topovski se pucanj nije čuo. Istrčao sam na ulicu, u tom i druga, pa odmah i treća eksplozija granate. Nekoliko seljaka, koji žurno dolaziše odozdo sa glavnog trga, rekoše mi, da su Nijemci sa Mrčajevice (gružanska strana) otpočeli da bombarduju željezničku stanicu iz svojih dalekometnih teških topova. Nije dugo trajalo, začu se topovski pucanj sa zapadne strane. Naše su baterlje, izgleda, zauzele poiožal negdje na padini Stolova i odatle otpočele đa odgovaraju na vatru njemačkih topova.

što dolikuje jednom starom kulturnoni narodu. No naini su potrebne i garancije, da se Poljaci neće spandljati sa Rusima, da neće poljska vojska jednoga dana u budućim ratovima poći sa Rusima protiv nas. Neprijatelj će ovu mjeru predstaviti kao mjeru slabosti, ali je naš odlučni postupak sve drugo, samo ne znak slabosti. „Kolnische VoIkszeitung“ veli: Sv» što se u Evropi još zagrijava za slobodu i pravo malih naroda, pozdraviće ovaj korak dviju carevina Može nam biti sasvim ‘svejedno, šta će za poljsku proklamaciju reći Englezi, Francuzi i Rusi. Sporazum i p*>ljska kraljevina. Kb. 2eneva, 6. novembra. Medju intcrpelacijama upućenim minule godine B r i a n d u u francuskom parlamentu, nalazi se i pitanje o tome. kako se slle sporazuma misle držati prema proglašenju poljske kraljevinc, što ga namjeravaju sredlšnje vlasti. Pariški listovi ne vele ništa za Briandov govor, aLi se iz nekih p etrogadskih brzojava vidi, da se sporazum vrlo živo bavi pitanjem, kako će se n e u t r a 1 c i držati prema novoj poljskoj državi. Neutralci i Poljska. Kb. Zeneva, 6. novembra. ,.J o u r n a I cLe G e n e v e“ odobrava barunu B u r i a n u što on veli. da će se potpuni preobraćaj poljske kraljevine moći izvesti tek po zaključenju mira. Ostali glasovi neutralne štampe pokazuju vrlo veliko interesovanje za hečku i berlinsku inicijativu odnosno Poljske i vrlo radoznalo očekuju, kakvo će držanje zauzeti sile sporazuma.

Izbar pKtfijeđniKR republike u fltnerit!. 7. noveinbra biraiije izborriika. Danas se vrši iz’oor novoga predsjednika Sjedin ( enih Američkih Država Kao što je pozuato predsjednik SjeveroAmeričnih Država ne bira se neposredno od narodu, več ga biraju naročito za to izbomici (povjerenici), i to svaka savezna država bira onoliko izbornika, sa kohko je senatora i posianika zastupljena u kopgresu. Po ustavu ovo se biranje izbornika vr i svaki put u utorak sutra dan po prvoni ponedjeljku u novembru pred isticanja roka vlasti dotadašnjeg preds ednika Prema tome taj izbor ima da se izvrši danas, 7. novembra. Izbornici, koji budu izabrani na ovom izb iu sasianu se drugoga ponedjeljka u itinuaru slijeđeće godme, — ovom prilikom Uakie 8. lanuara 19i7. godine, — pa u svakoj clržavi na po se pomoću Inrack li cedu* a glasaju za pojednog kandidata za pr t J-

Pucnjava je bivala sve češća s jeđne i s druge strane. Prava topovska borba. Dakle ipak, pomislio sam u sebi, ja sam pukovnika dobro razumio. Borba je bila otpočela. Ne znam kako je bilo dolje u gradu, ali smo se mi ovamo na vrh grada nalazili u vrlo nezgodnom položaju već i s toga, što su, kako je izgledalo, položaji naših baterfja bili baš prema nama, sa onu stranu Ibra i9pod Stolova, i granate svojom strahovrtom pjesmom počeše da prelijeću preko naših glava. Nijemci su svojim teškim topovima gadjali naše položaje i željezničku stanicu. Topovska vatra trajala je do u samu noć. Na željezničkoj stanici njemačke granate zapališe jedan magacin, u kome je bilo benzina. Gust dim pokrio je cijelo Kraljevo. U sred ovog prvog užasa dodje mi jedan beogradjanin i pozva me, da idem u opštinski dom, jer je. veli, zakazana konferencija svih gradjana radi savjetovanja o predaji grada. Nijesam otišao, ali sam čuo, da je izabran odbor, koji će izaći pred neprijateljsku vojsku u jutro rano 1 predati grad, da bi se sačuvao od požara i rušenja. Rekoše mi još, da je izabran g. Stevan C u r č i ć, da u ime gradjanm IrvriH predaju. To je malo umirilo. U veče je grad blo mrtav, svaki se odmah s večeri povukao u svoj stan i spremao, da sutra u jutru dočeka neprijateljsku vojsku. U razgovorti sa mojim susjedom, koji je s večeri bio sišao do glavnog trga, čuo sam, da su njemačke granate, osim štete na stanici, porušile i nekoliko manjih kuća u blizini stanice, 1 da je u tom pravcu bila obostrana jaka topovska borba. Ja sam tu pucnjavn s vefierl čtto, a i sviranje granata, samo