Beogradske novine

Izlazi

anevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodije • B«o(ntdu I ■ krsjevta* »• . , •udcdautim od cturfiko I kr»- tj I !>ewkflt <eta p« ctjeta «4 ■ HrvattkoJ-Slavoa^i, BoctaH«rc*g«vinl I Dfili—rfl p« cijead od • h tanrM n*f podnt^Ja ... 12 h

Pretplata: u 1 mjesec ■ Bo«|md« I ■ krajevima zaponjodsuttai •d carslco I kraJjevsklh <et» K M» « Hrmtakoj-Stavooijl, BotudHutlfltai I Dfiimadji K2dB bm«vof|podnq* . . - Kta—

a Ogtad po cfletate«. UredoHtvo: BEOORAD, V«k» KfirodliCa »L M. Taleion broj 67. — U pmvfi, 1 1 > I . v Ulk.Il. -I k.nJ «a T,UilUi hMl

Br. 269.

BEOGRAD, petak 10. novembra 1916.

Godina H.

Rumunji odbijeni kod szurdučkog klanca i u tdlgyeskim planinama. — Američka izborna borba još nije odlučena. Wilson još ima dobrih izgleda.

RATNI IZVDESTA3I. »rvještaj austro-agarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 9. novembra. Istočno bojiSte: Front generala konjice nadvojvode Khrla: Južno i jugo-istočno od surdučkog klanca ostali su svi r umrinjski napadi bez uspjeha. Kod Spiniasmo i dalje napredovali. Zarobili smo 150neprijateljskih vojnika i zaplijenili 2 t o p a. Zapadno od Tolgyesai kod Belbora odbacile su njemačke čete Ruse, koji su bili nastupali. Front marSala princa L e o p o 1 d a bhvarskog: Izuzev živu vatrenu djelatnost na {rontu obostrano od željezničke pruge Z1 o c z o w-T a r n o p o 1 nema značajnijih dogadjaja. Talijansko bojište: Položaj je ne’Homijenjen. (ugo-istočno bojište: NaVojuši mjestirnično osrednja topovska vatra. Zam|enik glavara aeneralnog sto/.era pl. HOfer, podmaršal. izvještaj njemaćkog vojnog vođstva. Kb. Berlin, 9. novembra. Zapadno bojište: Front prijestolomisljcdnika R u pprechta bavarskog* Pokušaji napada L n g 1 e z a i Francuza izmedju L e S a r s a i Bouchavesnesa, kao i južno od Somme kod Pressuara bsz razlike su ugušeni našom pregradnom vatrom. Istočno bojište: Front rnaršala princa L e o p o I d • bavarskog: Na frontu s obiju strana željezničke pruge Z 1 o c z o w-T a r n o p o I znatno je oživila topnička djelatnost. Front generala konjice nadvojvode Karla: U sjevernom dijelu gyorgyesk;!r planina odbijeni su ruski napadi. K.od Belbora u tolgy eskom odsjeku odbačeni su svježim njemačkim napadima Rusi, koji su bili nadrli. U produ-

ženju svoga napada južno od klanca Crvenog Tornja prešli smo odsjek Bajesti i zauzeli smc Sardoi sa okolnim visinskirr položajima. Zadobili smo 150 zarobljcnika i zaplijenili dva topa. Rumunjski su se protivnapadi ovdje isto tako izjalovili. kao i u predeals k o m odsjeku i vulkanskim planinama. Balkansko bojište: Front maršala pl. Mackens e n a. U sjevernoj D o b r u d ž i naša se odjelenja po naredbi ukloniše napadu neprijateljske pješadije. Maćedonsko bojište: Nije blio značajnijih dogadjaja. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

UisoKa posjetD u Erflelju. Minule nedjelje vidio je Erdelj visoke posjetioce. Tamo je prispjela supruga nadvojvode prijestolonasljednika, nadvojvotkinja Z i t a, pa je zajedno sa svojim suprugom obišla bolnice, u kojima se Iiječe ratnici, ranjeni u borbama protiv Rumunja; uputila se i u krajeve opustošene i gradove popaljene od neprijatelja, pa je pomagala i tješila tatno, gdje je rat navukao bijedu i nevolju na tamošnji živalj. Doček, na koji je svuda naišao prijestolonasljednički par, dokazivao je đirljivu odanost i poštovanje, dokazala se nesalomljiva veza Erdeija sa monarhijom, ne manje nego li u krvavim borbama, koje su se vodile radi povraćanja ovoga zemljišta od upadača. Rumunji. koji su prepadom bili upali preko klanaca u ovu zemlju, nijesu dugo mogli uživati u ovome lako osvojenom posjedu. Vojske, u kojima su bila predstavljena sva plemena mnogojezične monarhije, jurnuše na upadače. prebaciše ih preko pograničnih grebena, oslobodiše Erdelj, koji je kao i jugoistočna pogranična krajina monarhije morala izdržati iznenadni nalet podlog neprijatelja. i prenijele su borbu na neprijateljsko zemljište. Već ima nekoliko nedjelja, od kako je zemlja oslobodjena, ali je ona propatila kao i svaka zemlja, koju pregazi neprijatelj. Mnogi od izbjeglica i

oni, koji ostadoše doma, izgubili su sve, što su imali. mnoei su mirni stanovnici zlostavljani, a mnogi su čak i ubijeni mimo sviju odredaba Wedjunarodnog prava. Zemlja se krvavi iz mnogih rana. No najgore nevolje već su preturene preko glave, a iz posjete prijestolonasljedničkog para mogu vidjeti Erdeljci, vjerni vladaru i domovini, da otadžbina ne zaboravlja na svoje odane sinove. Ne vrše se dobročinstva, već je samo prirodna dužnost sviju oblasti u središtu zetnlje, koje je rat poštedio. da se bratski zauzmu za pogranične krajeve, koji moradoltu pregrmjeti ratne užase. Ovoj se solidarnosti, koja se toliko posvjedočava u ovim teškim časovima, jasno ispoljava nepobitno jedinstvo austro-ugarske monarhije. Kada su avgusta ntjeseca rumunjske vojske grunule na sjever, ispunio je cijelu monarhiju uzvik ogorčenja, što je Erdelj posodjen u dubini duše. Oni su sumorni dani već prošli, erdeljskim planinama opet je svanuia sloboda. a posjeta prijestolonasljedničkog para može važiti kao svjetao simbol za to, da Austro-Ugarska nije voljna, da napusti ni jedan komad svojih prostranih oblasti, a da Erdelj, privezan za Hapsburšku dinastiju hiljadugodišnjom tradicijom istorije, može biti uvjeren i u svako doba naći zaštite staranja za njega. ' PredsjednftKi izbor u flmeriti. Hughesova pobjeda još neizvjesna. Borba se još koleba. Kb. New-York, 9. novembra. Reuterov ured javija: Dok su jučerašnje vijesti o Hughesovom izboru glasile tako p o z i t i v r. o, da ih je čak i Wilson priznavao, pokazuju posljedni izvještaji, naročito iz zapadnih država, da je položaj još dosta neizvjesan. Obe stranke tvrde, da je pobjeda njihova. Još nije pa!a odiuka . . . Kb. Berlin, 9. novembra. Wolfov ured javlja: Londonskom zastupništvu prispjeo je sinoć slijedeći brzojav iz Washingtona: Do sada je prebrojano za W i 1 s o n a 248 i za H ug h e s a 243 g 1 a s a. 40 glasova su sumnjivi. Izborni odhoti obadvjju stranaka računaju u svoiu pobjedu. Wilson je u srednje-istočnim državama u većini.' Uzjava predsjednika demokratske stranke. Kb. London, 9. novembra, Prema iz vještajima Jengieskih listova uputio je predsjednik demokratske stranke svima predsjednicima državnih i okružnih stranačkih organizacija brzojavni raspis ove sadržine: Wilson je ponovaizabran. Vilično mo-

rate davodite računa, da se izborne kutiječuvaju. Protivnici su bezobzirni. Nijemci i Ircl za Hughesa. Kb. Ženeva, 9. novembra. Parisko izdanje ,,New-York Heralda“ donosi brzojav iz New-Yorka. prema kome su skoro svi Nijemci i Irci dali svoj glas za Hughesa.

Poljska krallevina. Svečani člancl krakovskih l'stova. Svekolika štampa uznosi značaj znamenitog epohalnog dogadjaja r-o Poljsku i izriče duboku blagodarnost uzvišenim velikodušnim vladarima. , ,,N o v a R e f o r m a“ piše: ,,P oslije čelvoro generacija od juče prvi put lijemo suze radosnice. 5. novembra 1916. godine prestao je dugi niz dana groznog ropstva. Taj će dan od sađa u povjesnici Poljske nositi ime .,v e 1 i k i d a n“, a to je djelo dvojice pobjedonosnih vladaoca Franje Josipa I. i W i 1h e 1 m a II. Njegovo Veiičanstvo car austrijski i kralj ugarski, nestor vladalaca, najdostojniji vladalac naše države, stavio je svoj potpis pod v e 1 ikoriješenje povjesnice kao njegov vjeran, pravedan i prije svega moćan izvršilac, a pored njega car Wilhelm II., predstavnik siIe. kakvu svijet do sada nije v i d i o“. ,,Czas“ veli, da takvi trenutci snaže i uzbudjuju dušu, te joj daju p oleta za sav život. ,,Qlos*Narodu“ naglašava. da Poljaci od sto godina na ovamo nijesu imali ovakav istorijski momenat. „Krakauer Zeitung" veli: da nbnavljanje Poljske ulijeva svijetu ponovo pošto vanje prema veličini i povjesničkoj misiji A u s t r o-U garske i Njemačke, Iziave bugarskih političara. ,,U t r o“ objavljuje izjave bugarskih političara povodom obnavljanja Poljske. Vodja Stambulovista. ministar gradjevina D. P e t k o v veli medju ostalim, da će svi prijatelji četvornog saveza u tom činu poznati m o č i u v j erenje u pobjedu središnjih sila. Potpredsjednik sobranja M o mč i 1 ov rekao je, da je taj čin n a j s v ečaniji dementi laži sila sporazuma, kao da četvorni savez vodi politiku osvajanja. Bivši poslanik N a č o v i č izjavio je, da taj istorjiski dogadjaj dokazuje

dalekovidnost vlada srcdišn j i h v 1 a s t i i da je njime r i j e š e č i t a v n i z p i t a n j a. k o j a V, j amačno otežavala preg 'vore m i r a. Herve tražl da Ru«J obraz.uju nez*visnu poljsku vojsku. Kb. Beč, 9. novembraO riješenju poljskog pitanja piše Herve u ,,L a V i c t o i r e“ : Treba imati odvažnosti, pa priznati, da dogadjaji u ruskoj Poljskoj za nas n e znače nikakvu pobjedu. Podvala, k bju rtam je Njemačka priredila, cinična je i kao lijepa primjena makijavelistiJkih misli. Ona još pbkazuje i izvjesn u vještinu. Potrebno je. da saveznici o tiovom stanju stvari povedu ozbiljno rć-čuna. Kao jedinu mogućnost, da se njernački manevar odmah suzbije, zahtjeva Hervć, da saveznici upute Poljac. ima jed a n z a j e d n i č k i man i fest. Ali se misli. da takav manifest. ako bi se medju saveznicima doista o-stvario, nebi Poljake prijateljski raspoložio prema sporazumu. ako se nebi odmah pristupilo obrazovanju poljske vois k e, koja bi se borila na strani Rusa. Gdj|e je poljska kruna? Javlja se iz Budimpešte, da su članovi poljačkog narodnog ođbora prilikom svog bavljenja u ugarskoj prijestonici učinili vrlo interesantna saopštenja o t a j n i p o 1 j s k e k r a 1 j e v s k e k r u n e. Kraljevsku je krunu dobio kralj Boleslaw god. 1024. od pape. Kruna i ostali kraljevsk'i znaci su nestali god. 1792. kod zauzeća Krakov a, pod vrlo tajnovitim okolnostima. Rusima, koji su onda zauzeli Krakov nije pala u ruke poijska kruna. nego je sakrivena. Danas znadu gdje se nalazi kruna samo t r i p o I j s k a otadžbenika. Čim jedan utrtre stupa na njegovo mjesto drugi. Tajna će se ova otkriti onim časom, kad b ude krunjen novi poljski kral.i. Prije nekoliko su godina njemačke novine javile, da je nadjcna poljska kruna, ali to nije bila istina. P o 1 j s k a s e kruna čuva na sigurnom mjes t u. Pitanle mira. Švajcarske vijesti. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«; Beč. 9. novembra. ,,F r e m d e n b 1 a 1 1 u“ javijaju iz Ztiricha: „NeueZiiricherZeit u n g“ prima vijest iz Stockholma, da su se u H a p a r a n d i sastale o d 11 čne njemačke i ruske ličnosti, pa se ovaj sastanak dovodi u savez sa r u s k o-n jemačkim pregovori-

Podlistak. < ‘ Poljska. (Nastavak). Doba saksonskih kraijeva. Sa ovim posljednjim vladarom, saksonskim knezom biračern (Kurfiirst) Avgustom Wettinskim, koji bude izabran poljskim kraljem pod imenom Avgusta II. Pod vladom ovoga kralja. zbog svoje džinovske razvijenosti i snage nazvanim „Avgustom Jakim“ počinje još n&glije opadanje poljske kraljevine. Ovaj kralj, visoko obrazovan, ali i grdno raskalašan i razvratnik, pored toga što je morao izdati ogomne svote, kojima je valjalo podmititi poljske plemiće. da bi ga izabrali za kralja, težio je u svemu, da u pogledu raskoši i luksuznog dvorskog izdati ogromne svote, kojima je valialo vremeniku, francuskom kralju Lujn XIV. Njegovi dvorovi, njegove nečuvene orgije. njegovi štičenici tražili su za ondašnje pojmove nevjerofatne svote. Divne palate u njegovlm dvjema Prijestonicama, Varšavi i Dresdenu (dresdenski ,,Žwinger“, japanska palata u Pillnitzu, itd., itd-). svjedoče o ondašnjem dobu. Varšavska palata njegovog dugogodišnjeg glavnog stičeai«a I prvog ministra. saksonskog grofa

Bruhla, još dan danji spada u najijepše zgrade poljske prijestonice. No takvim životom Avgust je ne samo zadao posljednji udar poljskim finansijama. već je upropastio materijalno i svoju rodjenu domovinu, Saksonsku koja je tada bila dostigla vanredan privredni polet. Avgust Jaki zaključi savez sa Rusijom i Danskom protivu slavnog švedskog kraija mladoga Karla XII. No Karlo prvo svrši sa Dancima, pa poslije potpuno potuče i uništi Avgustovu vojsku, pa zauzme t samu Varšavu, gdje je dao izabrati za poijskog kralja Stanislava Leszcynskog. kojega je protežirao i francuski kralj I.ujo XIV. Dvije godine docnije vraćen je Avgust opet za poljskoga kraIja, ali je morao voditi dvogodišnji gradjanski rat sa svojim protivnicima u zemlji Pošto ih je savladao htio je pristupiti svojoj davnašnjoj osnovi, naime da u Poijskoj ustanovi apsolutnu monarhiju. Da bi u tome stekao pomoć svojih moćnih susjeda. ustupio je Litavsku Rusiji a zapadnu Prusku Pruskoj i oblast Cipsa Austriji. No to mu nije pomoglo. 1733. godlne izabralo je plemstvo pod francuskim uticajem opet Stanislava Leszczynskog za kralja, ali je Rusija pomoću čitavog niza podmićenih plemića uspjela da proturi za kralja Avgustovog sina Avgusta III. Tada nastade rat oko poljskog naslje-

dja. kcji je trajao od 1733. do 1735., a svršio se dosta čudnim kompromisom. Za vlade Avgusta III. Poljska je već u veliko bila pod ruskim uticajem. Najuticajniji pomagači Rusije bili su članovi moćne familije Czartoryskih, koja se nadala, da će ruskom pomoći neko od njenih članova poslije smrti kralja Avgusta biti izabran za poljskog kraIja. Nc Rusija je odavno imala ugovor sa Pruskom. kojemu je bio £ilj, da učini kraj izbornoj monarhiji u Poljskoj. Avgust III. umro je 1763. godine, a 1764. Rusija silom svoga oružja izvrši .,izbor“ ljubimca ruske carice Katarine, Stanislava Ponjatowskoga za poljskoga kralja. Od toga vremena može se reći, da već počinje doba dioba Poljske. Nalme kada u poljskom saboru neki plemići podniješe prijedlog, da se ruske čete pozovu na povlačenje iz zemlje, ušla je ruska vojska u Varšavu. prosto zatražila od poljskoga sabora, da joj se izdadu članovi, kojl su bi!i podnijeli taj prijedlog, skleptali ih i otjerali u Sibir- Tada je, kao posIjednia etapa na putu poljske propasti uveden nesretni (..Iiberum veto“, t. j. pravo svakog pojedinog člana sabora, da svojim protestom obustavi izvršenje ma kakve saborske odlttke, drugim riječima uzakonjena anarhija). Posljedica toga je bila, što su u zadnje doba poljske samostalnost! od 55 sazvanih I

sabora samo sedam njih bili u stanju, da donesu veći broj zakonskih odluka dok je ostallh 48 sabora bilo potpuno nesposobno za rad. D'oba Poljške. Kod takvosa stanja stvari, nije čudo što su susjedi Polsjke ovu nekada tako moćnu, a po prostoriji još ogromnu državu smatrali kao dobar zalogaj, koji se mogao bez ikakvih žrtava i opsnosti razdljeliti. 15. januara 1772. godine zaključiše Pruska i Rusija ugovor o podjeli Poljske. kojemu je u februaru pristupila i Austrija, pošto je carica Marija Terezija neko vrijeme oklijevaia, da Ii da učestvuje u rasparčavanju jedne stare i nekada slavne države. Titn ugovorom prosto je riješeno, da Austrija dobije Galiciju i Vladimirsku kneževinu. Rusija Li'tvu, a Pruska zapadnu Prusku bez Gdanskog (Danzig) i Turunja (Thorn). 1773. godine poljskom je saboru prosto podnijeta na potvrdu odluka odstupanja tlh zemalja. Sada uvidjavniji poljski prvaci već uvidješe, da je kucnuo dvanaesti čas. ako .toće da se spase od konačne propasti Poljska. Izvršene su mnoge reforme na ustavnom, zakonodavnom i prlvrednom polju. Prije svega je ukinut onaj kobni „liberum veto“. Na toj je osnovi dovršen usttav ođ 1791. g. Ovaj je ustav u

I oba zakonodavna tijela uveo sisten ve| ćine, a utvrdio je nasljednost saksonskog vladalačkog doina. No i tim svijetiim moineutima bi uskoro ućiajen kraj. Rusija, završivši rat sa Švedscom, dobi opet slobodne ruke. Rusofilski plemići. pod vodstvom grofova Branickog i Potockog zaključiše takozvanu targovičku konfederaciju. na kojoj pozvaše Rusiju u pomoć, koja je naravno samo na to čekala, da opet sa vojskom udje u Poljsku. Uzalud se poljska vojska pod kraljevim sinovcem grofom Josipom Ponijatowskim i slavnim Kosciuszkom i generalom Zajaczekom junački opirala. Pod pritiskom imperatrice K a t a r i n e pridje najzad i sam kralj S t a n i s I a v konfederaciji, a sada i Prusi upadoše u Poljsku, te okupiraše Gdanjsko (Danzig). Torunj (Thorn) i Veliku Poljsku. Sabor u Grodnu morao je potvrditi 1793. god. i treću podjelu Poljske. u kojoj Austrija nije učestvovala. No još nijesu bile tačno odredjene granice ostataka potkresane Poljske, kada već »zbl opšti ustanak pod vodstvom neumrlo« Tadije Kosciuszkog. Usprkos pozivu ruskog generala I g e 1 s i r e m a, da položi oružje, Kosciuszko se proglasl diktatorom i pozva narod na oružje. Poslije dugog i junačkog odpora, pri kojemu naročito valja pomenuti Kosciisz-