Beogradske novine

Izlszf* đaBvno ■ jutrc fioneđjeljkom poslije podn«.

Prodjlt s •: ■ B—gr*dti I B •- 'vferu ;t- . , po^edmriiai' i. h D Q«v«kiii ćcu *d * ■ Mnetikol-Slavaoii!, Ro»sd« jitrttfovifll | Dak td • • • ■ • • • S h . . . lt h

Prctplita: 2 a 1 B]e«ec a Beofndii i a kn]eWsia r«p«n]r ifnstta •dcaftifotkrmiJevdribCetaKtSI a HrvatdkoJ-Slavoni]!. BoraiNarcafoviat I Dxitaarjfi KMI trvaa ovojf rodnjć]a . . . K>—

Oglari fro djemna-

»fc»dB«»tvo i 3EOGRAD, Vafca Karadtka aL M. Teicion oco] B7. — Umr*. I pretfriato: Kaen Mikmf* ai- kroj * 8 . Taiefra fcraj r

uodina ii.

jam po 5 i po %: Interesna (kamatna) stopa ovog 40-godišnjeg zajtna, koji se od god. 1922. do 1956. ainortizira izvlačenjetn obaveznica iznosi: Pri realizovanju 1922. god. = 7.31 po sto, 1926. god. = 6.66 po sto, 1928. godine = 6.51 po sto. 1931. god. = 6.36 po sto, 1936. god. = 6.22 po sto, 1941. godine = 6.14 po sto, 1946. god. = 6.09 po sto, 1951. god. 6.05 po sto i najzad 1956. god. = 6.03 po sto. Iz ovog se razlaganja vidi, da interesna stopa jos pri izvlačenju posljednjeg roka prelazi 6%. što se mora priznati da je vrlo obilan priplod. Blagajnički bonovl pak od 5 i po %, koji se imaju realizovati za 5 i po godina donose 6.4% interesa. Obje ove vrste ratnog zajma ne podležu porezi na vrijednosne liartije. Upise će primati poštanske štedionice i njihova sporedtia nadelš f va, poreska odielenja. pa onda razne banke, štedionice. zadruge, mijenjačnice itd. Upis se otvara 20. novembra, a zakiinčuje se u subotu 16. decembra. Prema raspoioženju u monarhiji, vlada opšte uvjerenje, da će kao i njegovi prethodnici, kao i peti ratni zajam u Njemačkoj. i peti austrijski ratni zajam dati odličnih rezultata.

Poilska ktalievina. Još o rUskom protestu. Predaja protesta neutralc i m a. (NaroCiti brzoiav iBcogračfskih Novi'na«! Petrograd. 17. novembra(Petrogradski brzoiavni ured). Dipiomatskim predstavnicima Rusije naredjeno je, da vladama kod kojih stt opunomoćeni predadu slijedeći protest: • ,.Od strane moje vlade mi je naredjeno, da vašoj preuzvišenosti stavim slijedeće na znarje: Preziraniem medjunarodnog prava. austro-ugarske i njemačkc vlasti ti V »'r-Š a v i i j u b1 j i n u sad su baš izdaie jednu ohiavu, prema kojoj bi rttske provincije Poljske u btiduće imale obrazovati zasel nu državu. Ruska vlacia protestuje protivii tog čina, koji predstavlja novu povrTjedu medjunarodnih ugovora. za koie su A u s t r o-U g a r s k a i N i e m a čk a svečano ibjavile da će ih poštovati, i izjavljuje da je on ništavan i nevažećl. Ja utvrdjuiem. da provincije kralievine Poliske nijesu presta'e biti sa^tavni dio carstva Rusije. i da ,ie nithovo stanovništvo obavezno zakletvom vjernosti , koju je cartt položilo 11 . Francuska. Engieska i Italij a n e p o t p i s u j u g a. (Naroćiti brzoiav »Beogradskih Novina«; Zeiieva.17. novembra. Zauzimanjem ruskih poslanika u Parisu, Loudonu i Rimn. da se za ruski protest u pitanju poljkse dobiju potpisi francuske, engleske i ta1 i j a n s k e vlađe, propalo je iz razloga. koje Herve u svome iistu ,,Victoire“ prećutkuje. Kao vjerovatno važi, da će tri saveznika jednovremeno obiavi-

ti svoje sagiasne odgovore na petrogradsku protestnu notu. POLJSKA VOJSKA. Kako će se organizOvati. Kb. Beč, 17. novembra. Kako Iistovi doznaju, uspostavljanje poljske vojske izvršiće Njemačk a uz saradnju a u s t r o-u g a r s k i h časnika. Buduću poijsku vojsku s,ičinjavaće: poljska Iegija. sada nazvana poljski pomoćni korpus, koji je od avgusta 1914. kao dio ausrottgarske odbranbene sile vojevao u redovima saveznika i koji sada car F r anjo Josip ostavlja na raspoloženje p jskoj vojsci. Poljska vojska jc p o 1 s k o-n a r o d n a, dakle ni njemačka, ni austrijska. ni ugarska. Sva zapovje nička mjesta stoje otvorena p o I s k i m č a s n i c i m a, aii će za sad o gdjekoje od njih biti popim'eno l emačkim i austro-ugarskim časn •ma. Buduća poljska vojska za sa 'a će se pridodati n j e m a č k o j v o I s c i. To pridodavanje, a ne uvršćavanje kako se u 'ekim listovima vel : , ima za cilj. da ujemči polfskim četama karakter redovne vojske. Sporazum o poljskoj vojsci neće dodirivati položnj. obje guvernije, varšavske i Ijub1 j i n s k e. prema nj'hovoj vrhovncj vojnoj upravi i prema vladi. Kome će nova volska polagati zakletvu* (Naročiti br 70 ;av »Beogradskih Novina«) Kopetthagen, 17. novembraVojnici nove p o 1 j s k e v o j s k e. za či 5 e će đobrovo , '*io ob r a • a >e otpočeti upisivarje ?2 novembra poiožiće zakletvu poijskoj domovi'i, njemačkotn caru kao vrhov'iom zapovjedniku i vladaocima središnfih vlasti kao jemcima za poljsku državu. Izjave ruskih poiitičara(Nnročitl brrojav „Beogradsklh Novina“.) Berlin, 18. novembra. ,.B e r 1 i n e r T a g e b i a 1 1 “ javlja: Ruski listovi saopštavaju izjave pojedinih uglednih ruskih poslamka i političara, u kojima se više iii rnanje Lvrdi, da je Rusija sa svojim saveznicima donekle santa skrivila neuspjeh u poijskom pitanju. Tako je P. N. M i 1 j u k o v rekao, da je glavna krivica. što je do ovoga čina središnjih vlasti moglo doći. do sporazumne politike, a naroč'to do politike Rusije. Sada se ostvaruje ono, rckao je on. što smo mi ruski liberalci stalno predskazivali: Rusija jc 0 d o c n i 1 a! Sporazum treba da spase što se spasti može, time što će odmah objaviti svoju osnovu, na kojoj misli da uredi budućnost Poljske. S u I j g i n je rekao. da ovaj korak austro-niemačke diplomacije pri najboIjoj voiji ne može da se nazove nepametnim. K r i v i c a pak za to samo ie do ruske diplomacije, koja če ponijeti 1 svu štetu od toga. Poljski član gosudarstvenog savjeta S e b e k o rekao je. da je man’fest

RATNI IZVJESTAJI. Izvještal austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 18. novembra. Istočno boilšte: Front general-pukovnika nadvojvode K a r 1 a: S obiju strana rijeke Š i 1 a njemačke i austro ugarske čete u prkos na žešćem neprijateijskom otporu stalno nadiru. 1 istočno od rijeke A I u t e (Alte) zadobili smo prostora. Sjeveroistočno od Catnpolunga propadoše ogorčeni neprijatel jski napadi. Na i s t o č n o-e r d e 1 jskom bojištu, gdie pada snijeg i vlada veliki mraz, borbena je d elatnost slaba. Fronl maršala orinca L c o p o I d a bavarskog: U Volyniji mjestimično življa topnička borba. Talijansko 1 jugoistočno bojlšte: Položaj je nepromijenjen. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal. Dun I četurt mlljuna tona. Dosadanji gubicl engleske trgovačke flote. Engleski ministar trgovine Runciin a n izjavio je onomad na sednici donjeg doma, da dosadašnji gubici engleske trgovačke flote iznose dva ičetvrt m i 1 j u n a t o n a. Dva i četvrt miljuna tona! Treba sebi predstaviti, šta znači tol Najbolji pojam o veličini tih gubitaka imaćemo, ako ih dovedemo u vezu sa statistikom trgovačkih mornarica pojediriili država. Na osnovu te statistike mo2emo vidjeti, da gubici engleske trgo♦vačke mornarice u toku ovoga rata izaiose tri i po puta toliko, kolika jje u opšte a u stro-ugarska trgoračka mornarica, to jeza pola jm i 1 j u n a v i š e od iznosa u z a p r egnini cjeiokupne francuske trgoIvačke mornarice, a najzad to je skoro (polovina iznosa druge trgovačke imornarice po veličini na svijetu — njeniačke. Naiveći dio ovih gubitaka ima ee pripisati radu njemačkih podmornica, ti kao što izvještaji poslijednjih nedjelja dokazuju, njihova djelatnost nikalto ne opada, a možda čak i raste. Sile sporazuma sasvim su tačno shvatile kolika je opasnost, ko a im prijeti od njemačkih podmornica. Engleska je već zabrinuta, hoće Ii stalno moći održati redovan dovoz namirnica. S toga je posljednjih dana već preduzela neke privredne mjere, za koje se do prije kratkog vremena ni u snu nije moglo pomisliti da bi ih •Engleska mogla preduzeti. Tako je izdat čitav niz naredaba o ograničavanju Podlistak. Beosrnd u snijesu. Prekjučer u jutru osvanuo je Beograd pokriven sa prilično debelitn slojem snijega. To je bio prvi snijeg u Beogradu ove godine. Do skora je u Beogradu bilo lijepo ivrijeme. hnali sino samo prije nekol'ko dana skoro sasvim proljetne dane sa jbiagim sunčanim zracima, vedrim nebom i prijatnim osječanjem na proljeće. A odmah zatim, samo poslije nekoliko dana, dobijamo prave zimske dane, sa mrazom i jakom hladnoćom, mračnim ivečerima, sa kaljavim tlem, punim vode, dobijamo — prvi snijeg. Niko mu se nije tako brzo nadao. Računali smo ne će još snijeg, a on došao i ne pitajući mnogo, brže no što smo ga sami željeii. Nekad, poslije lijepog proljeća, zažarenog ljeta i duge jeseni, željeli smo jirvi snijeg, radosno očekujući prvo sankanje. prve zimske izlete, prvo tociljanje na ledu uz zvuke prijatne muzike. A poslije svega toga kod kuće nas je čekaia prijatna topla soba, u kojoj je veselo puckarala vatra, pored koje je bczlirižno preo stari mačak, uživajući u prijatuoj toploti. Da, radovali smo se prvom snijegu, jer je on donosio i Iijepe zimske večeri, pune prijatnosti, pune veselja.

potrošnje brašna, a izgleda da će se uvesti i jedan dan bez mesa. Engleska i ograničavanje potrošnje — ko bi to mogao prije nekoliko mjeseci u snu pomisiiti! No mnogo gore uslijed svega toga kuburi Francuska sa dovozom namirnica, a naročito sa ugljenom, neophodno potrebnim kako za pojedine mirnodopske industrije, tako za ogromno proširenu fabrikaciju inunici'e. Može se slobođno rjeći da su se kod Francuske stekle ujedno sve nepovoljne okolnosti, koje se u opšte daju i zamisliti. Prvo, Nijemci već dvije godine drže baš one krajeve Francuske, u kojima se nalazi najznatniji dio francuskih ugljenih rudnika, drugo, francuska trgovačka flota u mirno doba nije bila u stanju da zadovolji vaskoliku potrebu dovoza, pošto je veliki dio francuskog dovoza obavljala njemačka trgovaćka flota, koja je sad naravno u tom pogledu iskliučena. Treće Francuska je Izbacila na bojište što je god mogla od svoie ljudske snage, tako da i industrija i poljoprivreda strašno oskudjevaju u radnoj snazi. Sa sličniin teškoćama bori se i Italija, no kod nje u pogledu ugljena stoji još gore, jer ga ona u zemIji u opšte nema pa ga je i u mirno doba dobavljala iz Engleske i Njeniačke. Sada Italija i Francuska u pogledu dovoza potpuno zavise od engleske trgovačke flote. Ova pak koliko god da je ogromno velika, svakodnevno trpi gubitke od njemačkih podmornica, a uz to tako rjeći n e z n a kuda će prije: ona mora snabdjevati hranoin i sirovinama vlastitu zemiju, ona obavlja ogromne transporte municije i ratnog materijala iz Amerike za vlastitu zemlju i za sve saveznike, ona obavlja sve saveznipke prenose četa, ranjenika, stoke, profijanta i t. d. Engleska je, ina da sada i njeni vlastiti sinovi u veliko ginu na evropskim bojištima, još po najinanje od sviju sila sporazuma na vlastitoj koži osjetila, šta je to svjetski rat. Niti tia njen evropski posjed, niti na njene kolonije nije staia neprijateljska noga, ona je u Africi čak šta više još i prigrabila tudje kolonije; ma da i ona sada napreže svoju narodnu snagu skoro isto onako kao ostaii n;eni saveznlci, ona ipak još u ratu učestvuje nekako kao dobrovoljac. Jedina je dakle tačka, u kojoj širi krugovi engleskoga naroda vrlo neprijatno osjećaju rat, njena velika trgovačka flota, koja se iz dana u dan sve većma proredjuje pustošnom djelatnošću njemačkih pođmornica. Prema tome podmornice su se za Njemačku pokazale kao strašno i veoma zgodno oružje, kojim se mogu zadati strašni udarci najmoćnijem članu sila sporazuma, dok se bez njih za sada nebi moglo efikasnije doskočiti engleskoj imperiji.

Pored čaše dobrog, starog crnog vina, prijatnog društva i lijepe muzike, duge zimske večeri izgledaie su tako kratke, da prolaze fcako brzo, kao otkucaji starog časovnika na zidu. Donosio nam je lijepe nastupajuće svijetle praznike: Krsno ime, Božić i dr., pri kojima smo osjećali još veću prijatnost ovih lijepih zimskih večeri. Na polju je bjesnela zima, vjetar je fijukao bilesno. snijeg je polako pokrivao sve dublje i dtibije Iijepe bašte i velike kuće, a mi smo prkoseći bijesu prirode sjedeli u toploj sobi i slaviii Boga i njegovu slavu i moć. Ali ovaj snijeg nije nam došao baš sa našom željom. Nikako nismo očekivali ovu zimu baš tako radosno kao prije. I pao je prvi snijeg, i mi smo ga već osjetili. Kada sam pretprošle večeri legao u krevet, snijeg nije bio još tako veliki napolju je bila otpočela vcća hladnoća, ali zavijen u tople pokrivače nisam je osječao tako mnogo. U jutru obično ustajem ranije, da bih mogao zadovoljiti nenasitoga ,,metera“ štamparije, koga sa razglavljenim čeljustima i razrogačenim očima, sretnem prvo u redakciji, koji vas požudno gleda, vičući odmah: „trebam rukopis". Ali jutros nisam rano ustao. Prolazio je retl čas, prolazio je šesti, ali se ja kuražno nisam micao iz postelje. Promolim glavu ispod pokrivača, ali je brzo uvučem unutra kao kornjača, jer odmah osjetim hladnoću, koja ml je stvarala jezu i ne-

Rod I Steđnja. Pred peti austrijski ratni zajam. Po peti put se evo poziva stanovništvo Austro-Ugarske na upisivanje ratnog zajma, koji je potreban radi daljeg vodjenja rata. koji bjesni već evo 2 i po godine. Monarhi.ia je u toku ovoga rata pokazala svoju snagu ne samo na bojištima. već je i na finansijskom i privrednom polju izvršila gorostasne podvige. koji će na svagda zlatnim slovima biti upisani u istorji narodne ekonomije. U-času. kada iznosi na upisivanje peti ratni zajam, može se mirne duše reći, da je r> 'vredni položaj u monarhiji takav, d? se na svaki nač : n može očekivati uspjeh ovoga državnofinansijskog dje’a. Svi privredjujući krugovi inonarbije. počevši od krupnog industriialca. pa do najsitnijeg radnika, mogu se pohvaliti procvatom zarade, kakvog ga istorija ne pamti. Ne samo pojedini krupni miHćmari. već i u opš’e čitavi krttgovi imućnih Ijjudi rastu danas kao gljive iz zem'je. Svaki, koji se sada laća kakvog raća. uvic’ia. da više no ikada rad nosi bogate i Magosiovene plodove. Znatne svote novaca koje vlasniku nijesu potrebne za njegov svakodnevni promet. mogu se korisno pln'-’rati. A kako se to boije može postići nego sada, kada država raspisivanjem petog ratnog zaima opet daje priiike. da se za dugo vrijeme za uloženi novac dobija visoki priplod od kamate. Stečeno blago može satno onda donijeti zadovoljstva. kada se njime pametno ttpravija. S toga će svaki onaj. koji Je štednjom nešto stekao, poći najboljim putem. ako prihvati priliku. koja mu še danas pruža. Svak ie u ovo ratno doba naučio da radi i štedl na svima poljima. No ako narodi monarhiie žele. da ona i poslije rata ostane privremeno snažna i nepobedjena, onda oni moraju nrodužiti sa radom i štednjom. Peti ratni zajatn opet daje gradjanima monarhije novog poleta, da korisno upotrebe svoje uštede; on će upisivačinia davatListo onakve koristi i pogodnosti kao i dosadanji ratni zajinovi. I ovom će?ss- prilikom ratni zajam emitirati u dvai'vida: prvo u vidu četrdesetgcdišnjeg ratnog zajma po 5 i po % slobodncg od poreze, koji se može amortizirati. a drugo u vidu blagajničkih bonova sa petogodišnjim rokotn, t. j. do 1. juna 1922. god., sa kamatom opet od 5 i po %. Postoji očekivanje, da će četrdesetogodišnji ratni zajani opet bili tako obilno tražen kao i prilikom upisa na četvrti ratni zajam. Supkripcijona cijena za ove papire iznosi 92.50%, pri čemu se ne sini- i je smesti s uma- da se ova cijena još više snianjuje uslljed pogodnosti, koje daju pojedini ttredi za upisivanje. Blagajnički bonovi izdavaće se po 90.50%, a i ovdje će biti popusta od strane zavoda, gdje će svršiti prijava. lz sbjedećega se vidi. koltko se finansijska uprava trudi. da učini što rentabilnijem za vlasnike 40-godišnji državni za-

godttjuča osjećanja. U kuči žive duše, obično u to doba već se čtije graja oko kafe, ali jutros biia je neka nema tišina. Svako satno pomoli glavu prema prozoru, pogleda snijeg, pa se brzo trgne i uvuče u pokrlvače. Aii što ie glavno, jutros sam ostao i bez doručka. Svako jutro donosi mi mlijeko jedna sirota žena sa nekoliko sitne djece- koju ja pomažem koiiko mogti, aii jutros — nije došla. „Neumitnl šusteri" nisu imati sažaljivog srca prema ovoj sirotoj ženi i ona ide u nekim takim štolovanim ,.tipelama“, ali jutros sniieg je već napravio bare, voda ie curila na sve strane, zima je otpočela svojtt moć; tnoja sirotica pogledala je napot.iL' jedared, dvared, pa je ostala kući, što je i pametno učinila, ali sam ja ostao bez inlijeka. Prvi snijeg donio mi je i prvo jutro bez doručka. Izlazeći iz moje kuće napolje. trgao sam se i skoro glavački uleiio u kuću Napoiju je stajaio neko čiidovište, Bože me prosti, neka aždaja, vilenjak, šta li je, nisam ni sam odmah mogao da ocijenim, sa nekom velikom, čupavom glavotn. Ali kad ja Junački kidnuh. čudovište poče veseio da se smije. Ja kuražno pomoiih glavu i tek onda vidjeh, da je to samo moj komšija, stari dobri umjetnik sa pozorišnih dasaka, koji je uslijed prvog snijega ogrnuo neki stari ćurak, koga je on obično obiačio sigurno igrajući Stanoja Glavaša ili Kraljevića Marka. — No dragi komšija, znate prvi

snijeg, a meni zima, pa ko velim da mi bude topiije, pravda se ovaj dobri čovjek, a ja veselo klimnuh glavom odobravajući mu, prikrivajući svoj maloprešnji strah. , Ali odmah poslije ovog prvog straha, obuzela me je jeza, i to prava jeza, kada mi mati saopš'i, da pošto je sada pao prvi snijeg i ide već zima, potrebtio je odmah kupiti nekoiiko metara drva, i ja tužno pogiedao prvo u nju, pa u tavan, pa u topao „šparert"; pa mi ođoše negdje oči ne znam n! sam gdie i zaustavim se na jednoin pauku u uglii sobe. A samo da zna kako me je netnilosrdno onomad gledao blagajnik kada sam mu podnio ..akonto“ prizaanicu. I ja osjetih svu težinu ovog svirepov prvog snijega, koji donosi zinut i traži dosta drva i toplu sobu. Da mi se ne bi desio još kakav neprijatan dogadjaj u kući, brzo obukoh kaput, navukoh jaku, natukoh šešir na oči i kuražno izaljoh u — zimu. Snijeg kao da bješe malo prestao. Pri prvom koraku osjetih neku hladnoću odozdo, ali se odmah sjetih, da je to uzrok „neprijateljstva", koje itnam sa mojim šusterom u posljednje vriieme i ne obazirajući se na„ovu u ovako krupnim vremenima neznatnu sitnicu, produžih put dalje. Tu blizu moje kuće nalazi se jedna piljarnica, kako bi kazali mi, ali ova „trgovačka firma“ prodaje sve po malo, pored baštovandžinice, tu ćete naćl i drva i mnogo što šta drugo. Jako me

iznenadi, kada vidjeh na vratima lijepu zelenu boraniju. Bojažljivo stupih unutra sa pitanjem: „Molim pošto je boranija?“ — Trgovac mi odmah reče višu cijcnu no što ie b ;, a do sada. a kada inu ja načinih primjedbu, on će samo da baci značajan pogled napolje i da se prooda: — Znate. gospodine, već je pao prvi snijeg, pa naravno skočila cijena. Ah, prvi snijcg, zavapih ja očajno, i izadjoh napolje, pijuckajući na usta kako bi bilo lijepo, kad bih recimo sad dobio par pilića na poklon, pa skuvao sa poskupjelom boranijom. Razmišljaiućl veselo o ukusnoj boraniji sa pilićima, trgoh se uplašeno. jer nsietih neku glomaznu ruku na motn lijevom ramenu. — Kažem ja vama, opravite cipele dok je suvo vrijetne, a vi nećete. Eto vidite, sada je pao prvi snijeg. a jutros je poskupio djon. Ja se čisto skatnenih i odoh žurno dalje i ne pomišljajućl više da se i slučajno sretnem sa ovim „skitpim djonotn". ^ I produžih dalje put na Veliki Trg. gdje mišijah da kupim neku zelen. Aii zabezcknuto čisto poskočih, kada mi seljak reče cenu. znatno veću^ od one, koja je bila juče. — Ti*se šališ, upitah ga ja. Ali me on brzo presječe sa rečima: da se ne šali, ,-jer gospoditte moj“, nastavliaše seljak, ,,vidiš li da ie več pao i snijeg, a ja sam išao tri puta peške po ovoj hladnoći i zimil"