Beogradske novine

Br. 286.

BEOGRAD, ponedjeljak 27. novembra 1916.

Izlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podnei

Prodaje se: u Beogradu I u krajeviraa zaposjednutim od carsko I kra- C k l|cvsklh Cetrn po djeni od v 11 u HrvatskoJ-Slavonljl, BosnlHercegovinl I Dalraacljl po cljenl od 8 h l*van ovog podrufja . . . 12 h Oglasi po

P r e t p I a t a: za 1 mjesec u Beogradu I u krajevlma zaposjednutim od carsko I kraljevskih Ceta K 1-50 u Hrvatskoj-Slavonijl, BosnlHercegovlnl I Dalmacljl K2 40 Izvan ovog podruCja . . . K 3cljeniku. nHmriri V0, | BE °i QRA ? , .X uk * Karadžifa “I- 10. Telefon broj 67. — Uprava* prlraanje oglasa I pretplate j Kneza Mihajla ul. broj 38. Telefon broj 25'

Godlna IL

Mackensenove i Falkenhaynove čete stupile su u vezu u Vlaškoj. — Venizelos je navijestio rat Bugarskoj i Njemačkoj.

RATNI IZV3ESTADI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 26. novembra. Isločno bojlšte: Front maršala pl. Mackensena: Dunavska vojska stigla da 'A! e x a n d r i j e. Kod prelaza bugarskih I njcmačkih čcta preko Dunava osobito su se odlikovale aastro-ugarske pionirske čete pod zapovjedništvom general-majora G a u g e 1 a i austro-ugarska dunavska flotila pod zapovjedništvom linijskog kapetana L uc i ć a. Sjeverno od Sv i s t o va je svaljena jeđna neprijateijska letilica sistema Farman. Front general-pukovnika nadvojt’ode J o s i p a: N j e m a č k a j e k o n j i c a pod zapovjedništvom generalleutnanta grofa Schmettovva odbacila istočno od donjeg Alta jednu neprijateljsku konjičku diviziju. Gdje neprijatelj se još opire približujemo se Argesu. Novi napad ruskih snaga jugozapadno od Bekasa ostao je bez svakog uspjeha. Front maršala princa L e o p o I d a bavarskog: Odbačcna su ruska odjeijenja, koja su pokušala napad kod Ozierki-a na gornjem S t y r u. Talijansko bojište: Na visoravni K r a s a traje svremena ra vrijeme topovska paljba. Na granici K o r u š k e pucalo je neprijateljsko topništvo na neka mjesta. Naša je jedna letilica izbacila bombe na željeznička postrojenja l barake kod fT o 1 m e z z a. Jugo-lstočno hofište: Položaj je nepromljenjen. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal.

Izvieštaj njemačkog vojnog vodstva. Zapadno bojlšte: Kb. Berlin, 26. noven.bra. Front prijestolonasljednika R u p prechta bavarskog: Uslijeđ magle i kiše nije bilo većih borbi. Prigodom izvidničkih preduzeća grenadira i fizelijera meklenburskih i bremenskog pješadijskog puka z a r obljeno je u engleskim rovovi’m a 26 engieskih vojnika. Sjevero-istočno od Beaumonta zorobila su odjeljenja badenskog pješadiiskog puka br. 185 u n ep r i j a t e 1 j sk i m rovovima 4 časnlka i 157 engleskih vojnika, a zaplijenile jednu mašinsku pušku. Front njemačkog prijestolonasljednika: U šumi Apperemont, istočno od S t. M i c h e 1 e navalila je francuska pješadija nakon žive topničke pripreine, ali je svagdje odbijena, Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog. Povećala se topnička vatra na obali Sjevernoga mora sjeverno od S m o rgona, na Serveczu i na frontu S c z a r e. Odbijena su ruska odjeljenja, koja su preduzela napad neposredno na morskojjobali u okoiici K r a ss i n a i kod O z i e r k i-a u području gomjega S t y r a. Front general-pukovnika nadvojvode Josipa: I opet su bez uspjeha navalile ruske čete kod BatcaNeagre u GyOr-

gyd gorju. U dolini Alta zauzeli smo RamnicuValc e-u. Na visinama sjevemo od Curte-e Arges brane se se Rumunji još očajno. U području istočno od Alta ođbacila je njemačka konjica pod zapovjedništvom generala grofa Schmettovva rumunjsku konjičku diviziju, koja je primila borbu, pa sada napreduje pobjedonosno. Drumovi istočno od Alta zapremljeni su bjegajućom komorom, a zapaljena sela pokazuju put, kojim neprijatelj b j e ž i. Stupili smo uvezi sa vlastitim četama, koje su prešlepreko Dunava. Balkausko bojište: Front maršala pl. M a c k e n s e n a: Nije uspio neprijateljski napad strijelaca protiv našeg desnog krila u D obrudži, koji je bio podupiran vatrom ratnog brodovlja sa mora. U prisutnosti maršala M a c k e nsena proveden je prelaz dunavske vojskepreko Dunava, koja je ođredjena za daijne operacije. Mi stojimo pred Alexanđrijom. Kod prelaza preko Dunava, koji je bio znatno nabujao, sudjelovale su izvanredno austro-ugarske pionirske čete i odjeli carske, dunavske flotile pod zapovjedništvom linijskoga kapetana L uci ća. Maćedonsko bojište: Nema osobitih dogadjaja. Večernji izvještaj. U području S o m m e nema ništa novoga osim neuspjelog napada francuskili četa jugoistočno od Bouchavesnesa. U Vlaškoj napredujemo po osnovi. U Dobrudži i u Maćedoniji borbe, koje serazvijajuunašu k o r i s t. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Kzvjestaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 26. novembra, Maćedonsko bojište: Jedan talijanski bataljun je pokušao napad kod Tarnova, ali je odbijen vatrom. Neprijatelj je poslije topničke pripreme pokušao napad protivu v i s i n e 1050 istočno od sela P a r a 1 o v o, ali bez svakog uspjeha. Na ostalim dijelovima fronta mjestimice dosta žestoka vatra. Rumunjsko bojište: U Dobrudži traje topnička vatra i borbe izvidnica. Neprijatelj se utvrdjuje ispred naših položaja. Naše su čete u zajednici ,sa Nijemcima kao prve prešle preko Dun a v a kod Sistova i poslije borbezauzele Zimnice-u, gdje smo zaplijenilivelikekoličine žit a. Kod S o m o v i t a prešle su preko Dunava njemačkečete, pasu zauzele Izlaz i Rakovicu. Naše čete, koje su čuvale stražu na desnoj obali Dunava kod T u r n-Se v e r i n a prešle su Dunav, pa su sudjelovale kođ zauzeća grada. Naše je topništvo rastjeralo neprijateljske kolone, koje su operirale kod Tum-Severina.

Izmjena brzojava Izmedju cara I kralja Karia I maršaia Mackensena. Kb. Beč, 26. novembra. Maršal pl. Mackensen je uputio Njegovom Veličanstvu caru i kralju Karlu slijedeći brzojav: Iskrenom žalošću nalazhn se duhom svoilm kral tiiela oreminu-

log Veličanstva, plemenitog starješine v!adara svijeta, a dubokim poštovaujem pozdravljam Vaše Veličanstvo kao vrhovnog ratnog zapovjednika hrabre austrougarskc vojske sa izvješeein, da ini je sa povjercnim mi četania, stvarnom pomoću pionira i dunavske flotile Vašeg Veličanstva, ptišlo sretno za rukom da predjem Diinav kod Sistova i Z i m n i c e. Mackenseu. Njegovo Veličanstvo car i kfalj Karlo je izvoljeo ođgovoriti oviin brzojavom: Vaše riječi toplog sjećanja na moga uzvišenog strica po djedi, koji A’as je uvijek visoko cijenio, duboko su me potresle i ja Vam na njima iskrcno blagodarim, a tako isto na meni jednovremeno iskazanom poštovaniu. Ono me je u toliko više oveselilo, što je ono bilo popraćeno vješću o z n a č a j n o m u s p j e h u, da su čete, koje su povjerene Vašcin pobjedonosnom vodstvu, s Božjom pomoću izvojevale prelaz preko Dunava. Čestitajuči vam najtoplije, šaljem vami, dragl maršale i boračkim snagama, koje se naIaze pod Vašom zapovješću, moj naiiskreniji pozdrav. Karlo. Vijenac Poljaka. Kb. Beč, 26. novembra. Medju vijencima, koji su položeni r.a odar Njegovog Veličanstva cara i kralja Franje Josipa I. ima i vijenac i poljačkog carskog jubilejskog doma sa napisom: ..Uzvišenom dobročinite1 j n P o 1 j a k a“. Vijenac pruskog Tninistarstva vojnog. Kb. BeČ, 26. novembra. Prusko ministarstvo vojno položilo je vljcnac na odar 1 cara i kralja Fr a n j e J o s i p a I.

RusIjD. Iz ruske dume. {Naročiti brzoiav »Beograđskih Novina«J Stockholm, 26. novembra. Ruski llstovi donose izvještaje o neredima u prvoj sjednici dume, kojima je posljcdiea, da je na mjesto Sttti’mera došao minlstar saobraćaja T repov. Minlstar vojni 1 ministar mornarice došli su bili u sukob sa svojim ministarskim drugovima, vjerovatno s toga što su obojica bili za prođuženje rata, a ostali ministri protivu rata. Kad je predsjednik Rodzij a n k o pozđravio dumu, cijclo je ministarstvo izašlo iz dvorane, jer članovl vlade nijesu htjeli da sasUišaju optužbe opozicije. Oba gornja ministra su sutra dan došli u sjednicu dume i đali su poznate iziave o produženju rata. Ruska štampa govori o svim tim dogadjajima dosta kratko, jcr cenzura briše svaki opširniji izvještaj. Burna sjednica dume. Čežnja za mirora, raržnja protivn Engleske. '(Naročiti brzojav »Beogrnđiskih Novina't» Stockliohn, 25. novembi'a. 0 prvoj sjednicl dume piše ,,Rijcč“: Svaka riječ je udarala kao grom u opŠtu pometer.ost, ni jedan poslanik nije ostao na svome mjestu, sve je navalilo pred govornicu, gdje se razdraženost pretvoiila u prav.u gužvu. U opštem uzbudjenju pojedinci su često zaboravljali na stranačka gledišta; jedan krajnji konzervativni seljak odobravao je govoru poslanika Šulgina, koji pripada nacijonalno napreduoj stranki. Vodja desnice je jurnuo na njega i zabranio mu je njegovo oduševlieno pljeskanje. Sam Šulgin, odani prijatelj Engleza, iznio je vrlo zanimljiva odkrića o zaoštravanju dusko - engleskih o d n o s a. On nije nikad pripadad onima. kojima je navika da napadaju vladu, koju on Ipak smatra, da je bolja nego li anarhija, all su mjere sadanje vlade dostigle već svoju granicu, da je javnost postala još jedini spas. On je dobacio vladi težak orliekor- da ootoomaže

struje, koj e traže mir. Pogledajte na narod — svuda je nestalo ratnog raspoloženja. Ruski narod traži zapovjednim načinom mir po svaku cijenu. Iz težnjl za mirom porodila se ova kobna mržnja protivu Engleske, ko ! a se u svim vcćim gradovima ispoljih u burne demonstracije. Odkuda ta mržnja? Jasni znaci kazuju, da se ona sije sa onih mjesta, odakle dolazi svaka zavist i razdor. Ja dižem pfotivu vlade tešku optužbu, što ona nije u stanju đa okonča jednu politiku, koju jc sama otpočela. Debatu o ratnorn cilju produžio jc dalje letički poslanik G o 1 d m a n n, zastupnik k ii r 1 a n d s k c g u b e r n i j e, on je rekao: Velikom oprcdjeljenošću kruže vijesti, da jc vlada gotova, ako bi do mira došlo, da ustupi Kurlandiju, jedan zahtjcv kog izrično ističu njemački poIitičari. On pi'otestuje protivu tih tvrdjenja. Rusija se ne može odreći Kurlanđije, u kojoj jedva pet od sto Nijcmaca žive. Istina je, pitanje Dardanelsko je v ažno, ali je Baltičko morc mnogo važnijc. Raspoloženje za mir u ruskom narodu daleko je stvarnije ocrtao kadet Maklakov: Opasnost koja prijeti ne nalazi se u pitanju o snabdjevanju; u Rusiji se nešto đogodilo: d u h se narod a i z m i j c n i o. Sa svim su druge struje postale, svuda se sa velikom čežr.jom govori o miru. Nigdje više ne postoji čvrsta volja, da se ratom postignu politički cilievi. Svi ovako govore o očajnom riješenju: što je gore na frontu, u toliko je bolje — jcr će tada priie doći niir! Prema takvim je izlivima vlada postala sa svim ravnodušna. Cenzor sa njegovom olovkom i potezom pretvara za cio ruski narod govore poslanika u — ćiitanje. Miljukov pod optužbora. (Nsročiti brzoiav »Beograđskih Novina .; Berlin, 26. novembra. ,,Lokalanzeiger“ javlja iz Stockholma: Prema saopštcnju petrogradskih „Bir’ževija Vjedomosti" ruska vlađa namjerava, d? poznatog vodju kadeta poslanika M i1 j u k ov a stavi pod sud, zbog govora, lcoji ie držao prvih dana zasjedanja dume, a lcji je cenzura uzaptila. Prema pouzdancm obavještenju optužba iznosi slijecleće stanje stvari: Miljukov je prepričao vijest, da je engleski poslanik B uchanan nazvao otpuštanje Sazanova carevim bezobrazlukom, i iskazao je uvjerenje, da mišljenje engleskog poslanika dijeli velika većina, a!i je ujedno izjavio čudjenje, da je ta vijest izašla samo u njemačkoj štampi. Obiavljivanje te vijesti dovodi u najosjetljiviju opasnost bezbjeđnost saveznika. U takvom držanju Miljukova ruska vlada nalazi povrjedu dumitiog poslovnika, jer se ličnost careva ne smije uvlačiti u debatu. Stenografisani govor Miljukova predat je ministru pravde radi sastava optužbe. Pođpredsjeđnik dume, koii je prinijedbu Miljukova propustio, izvinio se u posljeđnjoj sjednici. Ali zbog vanrednog značaja dogadjaja našao je za umjesno, da položi ostavku na podpredsjedničko mjesto. Sturmcrovo odstupanje. (Naročitl brzoiav ..Beogradskih Novina“.) Stockbolm, 26. novcmbra. Petrogradski brzojavni ured saopštuje: Glavni listovi saopštavaju imenovanje državnog' tajnika Tfepova za minisfra predsjednika i izjavljuju, da ono sadrži u sebi potrebu vlade, da u jcdnoj od idućih sjednica dume učini izjavu o najbližim pitanjima Uada vlade. Kako je za takvo saopštenie potrebno predhodno prončavanje, to je carskom ukazu o naimenovaniu Trepova slijedio odmah drugi, kojim su duma i državnl savjet odloženl na kratko vrijeme. Zašto je pao Stttrraer? Kb. Milano, 25. novembra. Prema vijestima „CoiTierc della Sera“. sniatra se u ruskim političkim krugovima, da je ministar predsjednik Sturmer morao da padne radi poljačkog pit a n j a, jer je dozvolio, da ovo pitanje postane predmctom izvanje politike. Njegova je dužnost bila, da rijesenje poljačkoga pitanja pridrži samo ruskoj kompetenciji i da s p r i j e č i s v ako vanjsko uplitanje, pa i uplitanje saveznika. Car u Kljevu. (Naročitt brzolav „Beogradsklh Novlna".) Stockholm, 26. novembra. Sa ruske se granice javlja: Car Nik o 1 a je prispjeo u Kijev, pa će odatle otputovati u Reni, gdje će se sastati sa rumunisikm kraliem Ferdinandom.

Nikolaj Nikolajevlć u EvropL (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinat) Kb. Frankfurt, 26. novembra. Havasov ured je rasprostro slijedeć* msku vijest: Veliki knez Nikolaj Nlk o 1 a j e v f ć predao je zapovjedništvo kavkaske vojske, da primi jedno važno zapovjcdništvo u Evropi. Veli se, da je veliki knez već stigao u carev glavnl stan. Car je odobrio generalu A1 e k s ei e v u odsustvo, koje mu je potrebno zbog porušenog zdravl.ia. Generala Aleksejeva će zamijeniti privremeno general G u rk o v, zapovjcdnik jcdne pričuvnc vojske R«f so Rumunlskom. Opozlvanje ruskog poslanika u Rumunlji. (Naročitl brzojav „Beograđskih Noviaa“.) Stockholm, 25. novembra. Ruski poslanik P o k 1 e v s k i-K ozi elj se posvadjaosa Bratianom. On je dobio poduže odsustvo. N j e g o v o opozivanje predstoji. Struja bjegunaca. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Novinr.“.) Berlin, 24. novemara. „National Zeitung“ javlja sa ruske granice: „Novoje Vremja“ javlja iz R e n i-a, da je stanje u maloj Vlaškoj primoralo u bijeg mnogobrojne rumunjske porodice. Prema ruskoj granici se kreće široka struia bjegunaca, koia zahvata sve slojeve stanovništva raznih godina starosti. Reni je bjeguncima potpuno preplavljeno. U Reni su stigli guverner Besarabije sa jedniin odborom saveza zemstva, da poinoću načelnika rumunjskog uređa za izmještanje dovedu u red kretanje rumunjskih b egunaca. Imućnijim Rumunjima se preporučuje, da produže put- za Englesku ili Francusku, siromašniji će zauzeti nijesta protjeranih njemačkih kolonista. Do sacl je u Besarabiju prispjelo preko l a /. 3 m i 1 ijun rumunjskih bjegunaca. Pošto je vrhovni zapovjednik prve rnmunjske vojske objavio bio, da se bedem, koji štiti malu Vlašku protivu neprijatelja, ne može više dugo održati, izbio ie veliki nered u okrugu Crajove, koji se protegao do Bukaiešta i u samoj stvari je izazvao u punom smislu novu seobu naroda. Skoro su sve trgovine u Bukareštu zatvorene. Bratianu, koji se privremeno bavio u Bukareštu i imao važne razgovore sa generalom Saharovom koji je tako isto bio stigao u Bukarešt, otputovao je naglo iz prijestonicC- u Jaš. U Jašu vlada s t r a h o v i t o s t a n j c. Sve su kuće prepune. I ako je mo* čvarno i hladno, ipak mnoge porodice moraju da provode pod veđrim nebom, što razumie se, doprinosi širenju zaraznih bolesti. Dnevni listovi, koji u Bukareštu izlaze, spremaju se za sdfdbu, izdavač „J o u r n a 1 d e B a 1 k a n s“-a, Robert, stigao je u Odesn, gdie će list dalje izlaziti. „Adeverul” i „Epoca“ preselili su se za sad u.Jaš; i Take J o n e s cu sprem J °e da bježi u Jaš. Kriza u Gržkoi. Pitanje izdanja ratnog materijaia. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Atena, 26. novcmbra. Reuter javlia: Posljeđnji zahtjev admirala F o u r n e t a odnosno izdavanje ratnog materijala obuhvata 18 baten ; a poljskih topova, 16 baterija brdskih topova, 40.000 pušaka, 45 mašinskih pušaka, 50 automobila i znatuu količinu municije. Fournet je izjavio, da sve to odgovara ratnom materijala, koji je rredat Nijemcima i Bugarima. Vlada je odgovorila, da je sporazum uzeo Gi*čkoj već dosada 191 modcrni too Daije izjavljuje, pristanak na takav za-< htjev imao bi značaj neprijateljskog držanja prema središnjim vlastima, osim toga; oduzima Grčkoj inogućnost da se brani. S toga vlada odbija zahtjev. Sorhe u ttućsdSRlil. Venizelos navljestio rat Bugarlma. Kb. London, 26. novembra. Narodna vlada Venizelosa jc navljestila rat Bugarskoj. Vcnizelos objavljnje rat I Njeraačkoj. (Naročltl brzoiav .Jieogradskih Nosina") Amsterdam, 26. novembraj Reuter javlja iz Atene od 25. t. mj.: Po tome, što je privremena vlada objavlla rat Bugarskoj, može se smatratf, da' Je sa Bugarskom u istini nastupila ratno stanje, jer sporiazum solunski triumvirat priznaje kao stvarnu vladu Grčke. Prlvremena je vlada obiavila rat 1 Njemačkoj, jer je brod, koji je prenosio nacijonalne 'ooraČke snage. bio torioedovan.