Beogradske novine

Br. 300.

Izlazi: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

6 ti

Prodaje se: u Beogradu t u krajevima zaposjednutim od carsko i krallevskih ccta po cijcnl od u HrvatskoJ-Slavouiji, BosnlHercegovlni i Dalinaciji po djenl od ....... 8 h jzvan ovog područja . . . 12 h

Oglasi po cijeniku.

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu i n krajcvima zaposjednulim od carsko I kraljevskih četa K tSĆ u Hrvatskoj-Slavoffijt, BošiiTHercegovJni 1 Dalmaciji K2 40 izvan ovog područja . . ,K3-—,

Uredništvo : BEOORAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. - Uorava' prlinanje oglasa I pretplate: Kneza Mihajla ul. broj 38. Tclefon broj 25*

Godina II.

Daljnje nadiranje u istočnoj Vlaškoj. Povratak trsovačke podmornice „Deutschlad".

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-usarskos slavnos stožera. Kb. Beč, 10. decembra. Isločno bojište: Izmedju Silistri i Černa Vod c su Bugari zadobili 1 i j e v u o b a I u D u n a v a. Istočno od Bukarešta i Ploeštinašegonjenjezadobija p r o s t o r. Čete generala pl. Arza odbile su zapadno i sjevero zapadno O k n a, u graničnoin prostoru, žestoke ruske napade. Samo je jugozapadno od S u 11 a neprijatelju pošlo za rulcom, da nam otme jedan vis. U dotnašaju vojske general-pttkovnika pl. Kftvessa izvršio je protivnik nekoliko ogorčenih napada protivu naših položaja zapadno od F u n d u 1 M o 1dave, oko kojih se već nedjeljama vođila ogorčena borba. Oprobani branioci su svaki napad odbili. Daljc sjeverao nema nikakvih osobitih dogadjaja. Taiijansko bojište: Stanje je nepromijenjeuo. Zamjenllc giavara generahiog stožera pl. HOfer. oođmarSal. izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Beriin, 10. decenibra. Zapadno bojište: \ Front prljestolonasljednika R u pprsch ta bavarskog: U području S o m m e pooštrila se pred večer vatra topništva. U noći su odbijene jače engleske izvidnice, koje su pokušale, da se pribiiže našiin položajinta istočno od Guedecourta. Front njetnačkog prijcstolonasljedoika: I u C h a m p a g n I izbacile su naše rtavalne čete neprijatelja iz jednog rova istočno od R i p o n t a, kojega smo mi bili napustili a Francuzi zaposjeli. U V og e z i in a su nasavski domobranci zarobili bez vlastitih gubitaka u nepriiateljskim rovovima nekoliko francuskih lovaca i jedno bacalo tnina. Istočno bojižte: , , , , Frout gcncral-pukovnika nadvojivode J o s i p a: I opet su navalili Rusi izmedju KirI i b a b e i D o r n a W a t r e, ali bez svakog uspjeha. Južno od Trotulske doline uspjelo je Rusiina, da uzntu jedan vis, ali nijesu biii u stanju kraj sve svoje nadmoćnosti, da svoj tnjesni uspjeh prožirenjem osigttraju. Front maršalapl. Mackens e n a: Vojske nadiru i dalje u istočnoj Vlaškoj. Izmedju Silistre i Černc Vode prešli su Bugari preko Dunava. U Dobrudži traje slaba borbena djelatnost. Mačedonsko bojište: Sjeverno od Bitoljaiuzavijutku Crite reke preduzele su čete sila sporazuma jučer i opet vrlo snažan napad, da pomognu Rumunjiraa. Ovaj je napad potpuno odbijen. Njemaćke i bugarske čete odbile su sve ogorčene napade trancuskih i srpskih četa. Prvl zapovjpdnik giavnog stana pi. Ludendorff. Izvjestaj bugarskog glavRog stožera. Kl>. Soh'ja, 9. decembra. Maćedottsko bojište: O području B11 o 1 j a traje u pojeđinim odsjecima jaka neprijateljska top4j> nlčka vatra. Isočno odCmcRekei

u podrttčju M o g 1 j e n i c c nema ništa novoga. Uz obc obale V a r d a r a traje slaba topnička vatta, na Bjclasic i planini borbe izvidnica, a na S t r um I jaka, ali bezuspješna topnička vatra. Na sjcvernoj obali T a h i n s k o g jczera nije uspio pokušaj Englcza, da prodru prema C i f 1 i k T e v f i k u, spriječcni našoin vatrom. Neprijatelj je ostavlo nred našiin položajima mnogo pušltka i drugog ratnog materijala. Rtunuujsko bojište: U D o b r u d ž i traie slaba topnlčka vatra. Na D u n a v u su počela da se povlače neprijateljska odjeljenja, koja su držala zaposjcdnuto lijcvu obalu Dunava izmcdju Tutrakana I Černc Vode. Naše čete, lcoje su prešle kod T u t r a k a n a preko Dunava zaposje!e su O 11 c n i c u. Neprijatelj je ovaj grad potpuno opljačkao. Drugc naše čele su prešle preko Dunava kod S i 1 is <t r e. Rusi su zapalili grad C a 1 a s ar l 1 okolišna selaU V1 a š k o j traje daije naše napredovanje. Sojija, 10. đecentbra. Maćedonsko bojište: Poslije jake topničke vaire, koja se ćesto razvila do prave bubnjarske vatre, pokušao je neprijatelj, da navali na ttaše položaje kod Trnove i na v i s i n u 1248 zapađno od B i t o 1 j a. Ovaj je napad odbijen odmah u početku. Jeđnako je navalio neprijatelj u zavijutku C r n e Reke u širokoj frouti iztuedju Dobro mira i Makova, ali je svagdje odb i j e n, dijelom u borbi ručnim grauatama i nije nigdje postigao nikakav ttspjeh. U okolici Mogljenice netna ništa novoga. Uz obe strane Vardara traje slaba topnička vatra. Jednako i na B e 1 asi c i planini. Na S tr u m i podržaje topništvo mnogo jaču djelatnost. Kod Ć i f 1 i k a pokušali su Englezi tri puta, da navale južno od Seresa, ali su svi njihovi napadi odbijeni vatrom našega topništva. Pred našim položajima leži više od 150 ncprijateljskih leševa. Rumunjsko bojište: U D o b r u d ž i traje slaba topnička vatra. Naše su čete prešle preko D u n a v a kod S i 1 i s t r e i zauzele su grad C a1 a r a si. Druga naša odjelenja su zauzela mosnu brattu na lijevoj obali kod C e rn e V o d e. U VlaškoJ traje dalje gonjenje n ep'rij a telja.

Rat sa Rumunlskom. Prelaz Bugara preko Dutiava. Bugarl zaposjell inost kod čern a V o d e. Kb. Sofda, 10. decetnbra. Dopfsnlk lista „Voenl l7vestlja“ brzojavlja sa dobnidžanskog bojišta: Bugarske čete, koje su u noći pod okriljetn tame prešle preko Dttnava, odbacile su ncprijatelja i zauzele černovodskl željeznićki tnost. Ovitn smjelim preduzećem biie sti rusko-rtnnunjske čete prisiljeue, da izbjegmi opkoljenju, da napuste svoje izvanredno jake položaje i da tražc svoj spas u bijegu prčma sjevero-istoku.. Očajni pokušaji rinnunjskog topništva, da svojom vairotn razore černavodski tnost, ltijesu tspjcli. Prelaz bugarskih četa prcko D u lt ava traje još đalje. Brzojav njcmačkoga cara dr. Alotnćilovu. ,,Z a k o n v j e č n e p r a v d e“. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinat; Sofija, 10. decembra. Potprcdsjednik bugarskoga sobranja dr. M o tn ć i I o v primio je od njeniačkog cara \V 11 li e 1 m a brzojav povodotn p ada Bukarcšta, siijedećeg sadržaja: „Blagodarim Vam od srca za žeije Izražene prigodotn pada Bukarešta. Gva

sjajna Božijotn pomoen izvojevaua pob 1 e d a imade daleko vcći značaj, nego što je njen vojni uspjcli. Ona jc triiuinf vjernosti ; prijatcljstva. koie vcžc savcznc monarke i uarode preko izdaje jednog odpadnika, koji jc tuislio n svojoj zaslijepIjcnosti, da će moei da učiui laku pljačku. Bugarska jc već jedanputa u svojitn naitežim vrcmcnima osjctiia p o d 1 o s t ovog svog stisjcda. Radi toga eestitani osobito hrabrom bugarskom narod«, jer i ovdjc sc pouovno manifcstirao zakon vjcčne pravdc. _ , Wi!Itehn“, Njemački oklopnj automobili. Kb. Berliu, 10. dccembra. Pretna saopštenjlma Wolifovog ureda osobito su se u borbama u Vlaškoj istakli njcmački okiopljeni automobili. Poslije prelaza kroz s u r d u 5 k i klanac, jedan je njemaeki automobil prodro sve do Badeni-a i postrijcljao rumunjskc izvidnice. Istočno i sjeverno od Badeni-a biii su Rmmmji zabavljeni gradnjom jakilt položaja. Jedan oklopljeni autoinobil iznenadio je tieprijateijski bataljun i manje od jedne minute rastjcrao je taj automobil ucprijatelja vatrom iz triju mašinskilt pušalca, kojom je prilikom poubijano više od tri stotinc rtuuunjskih vojnika. Poslije toga odvezao sc ovaj automobil dalje preko sela i otvbrio s bolca vatru na daljnje čcte, koje sn bilc zabavljcuc radom oko utvrdjcnja i rastjerao ih. Drugi jcdan njemački automobi! preduzeo je izviduičku vožnju sjevcrno od Rossiori de Vedo. Doznalo se, da se sjeverno kod sela Beuca ukrcavaju rumunjskc čcte. Automobil krcnc naprijed na 15 km. prcd konjičkim izvidnicama i stigne u selo. Stanovuištvo jc svečano dočekalo Nijemce, svcčano ilt pogostiio u niisli, da su to Rusl. Za viijctne ovog vcselja dovezoše se na stanicu tri lokomotive, na koje su Nijcmci odmah otvorill vatru iz niašinskili pušaka. Seljacl su se razbježali uprepašćeni, a lokomotiva su pokušaie da bježe. Automobil preduzmo progonjene i pošlo trai je za rukom, da ih prestigne i razori pred njirna prugu. Rumuuji će se povuči na rijeku Scret« (Naročitl brzoiav ..Beograđskih Novina“.) Lugano, 10. deccinbra. Pariski doplšnik, „Corriere della S e r a“ javlja svoine listu, da se u francuskim vojnitr knigovitna računa, da će se Rumunji morati da povuku ua litiiju Sereta, ako im prije podjc sretno za rukoni, da se odcijepe od neprijatelja, koji iii progoni. Narhvno liuija 11 a Seretu u i j e takodjer Bog zua kako j a k a, jer su sva utvrdjenja na njoj okrenuta p re;n a sjeveru. Ako podje ncprijatelju za rukom, da uzme položaje na Seretu, tcško će biti dagaseopetotudaizbaci. Sada je prva zadaća Rumunja. da uastoje čim priie svojtt vojsku sjedlniti sa glavnom snagom Rusa. Utisak u Jašu. (Naročiti br/oiav »Beogradskih Novina«; Kopetihagen, 10. decembra. Brzojavljaju iz Petrograda: Utisak UJesti o p a d it B u k a r e š t a izazvao jc ovdje najdublji utisak. Svi su se ovdje nadali od prilike, da će Bukarešt paHi ali ie još svako čckao na ncko čudo. Zato je konačna vijest o padu izazvala veliko ogorčenje, a i beznadnost. Mase svijeta, većiuom otnrjenih bjegunaca podjoše pred ,,H o t e 1 T r a j a n“, gdje stanuje tniuistar B r a ti a n u 1 pred upravnu zgradu, sada k r al j e v đ v o r. Ali prilazi su ovitn zgradama bili zatvoreni vojuičkim kordonom. Novittama je zabranjcno, da donose vijcsti o padtt Bukarešta. Jedinl je ,,A d c v e r u 1“ izašao sa crniin okvirom. Rumunjska vojska sjediujeua sa ruskotn* (Naroćitl brzojav ..Beogradskih Novlna“.) Milano, 10. decembra. Prema vijestima milanskih listova iz Pctrograda. već prije liekolilco dana dijelovi su rumunjske vojske potpuno siopljeni sa ruskom vojskoin, Na taj način Rusija prćuzela je faktično vodstvo r.ad rumunjskim vcjnlm snagama. Ugrožena jedina odstupnica rusko-ruuiuujske vojske(NaroSitl brzolav „Beosradskih Novina**.) Haag. 10. decetnbra. „Tinies" pišu: Poslije pada BukareštaiPlocsti-a vrlo je o z b i l jn o zagrožena napredovanjem savezničkih vojski odstupnica rusko-rumunjskih vojskl prcko Faurei-Ciulnica. Za čim najvlše žale Englezl? (Naročiti brzojav »Beogradskib Novina«; Haag, 10. decembra. Engleske novine velikodušno priznaVaju, da su uspjesi središnjih vlastl u Ru-

niunjskoj z n a t n e V o j n i č k e p o b j ed e. ali dalcko više ncgo sudbina njihovog prcvarcnog saveznika, mori ih briga za njihov ii; jcdan milijun tona petroleja, ko.ic sii Engleska i Francuska ktipile i platilo Rumunjskoj, a koje su sada pale u šake pobjcduika.

Kriza u GrčkoJ. Ustaulčki grčki časnicl sc vraćaju. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novma«; Žcueva, 10. deccmbra. Prema pouzdauim vijestima iz Aienc mnogi su g r č k i č a s n i c i, koji su se bili pridružili „narodnoj vr»jsci“ zatražili pomllovanje 1 dozvolu, da sc smiju povratiti u kraljcvu vojsku . Zbog toga su se odnosi izmedju generala Sarraila i Vcnizclosa znatno pooštrili. Frneitska rlada sutalra Grke kao noprijateijsko državljane. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Žcncva, 10. decembra. U sciiiskom departcinentu je izdana narcdba, prcma kojoj se g r č k i d r ž a v1 j a n i i m a đ u s m a t r a t i k a o n c p r ijateljskl državIjani i pretna toine potpadaju rcdarstvcnom nadzoru. Protest grčke vlade protiv blokade. Kb. Rim, 10. decembra. Prciua jcdnoj vijcsti „Agcnzic Stcfani“ uložila je grčka vlada protest protiv proglašeuja blokade grčk e o b a 1 c.

Povratak Jeutschlanda''. Trgovačka podinornica „Dcutschland“ opet je prebrodlla okean! Kb. Bremen, 10. deceitibra. Uprava „N j e m a č k o g O k e a nskog Pomorskog Društva" saopštava, da je trgovačka podtnomica „D e u t s c h 1 a n d“ pod zapovjedništvom kapetana Kdniga posiije brze vožnj'e preko Atlantičkog Okeana opet zdrava i čitava stigla u Bremen.

RUSlIO. Trepov i Poljacl. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Novina' 1 .) Stockholm, 10. deceinbra. Prije svoje izjave u dumi primio je ministar predsjedntk Trepov jeđno poljsko izaslanstvo, koje je zatražilo, da vlada u stvari riješenja pobskoga pitanja treba da preduzme neke stvarne korake. Na ovo je Trepov odgovorio, da je odluka ruske vlade u stvari polskoga pitanja sta 1 n a, ali v 1 a d a m ož e pristupiti ostvarenju svojih osnova istotn onda.kada će oslob o d i t i P o 1 j s k u o d n e p r i j a t e 1 j a. Frantuska. Briandova deniisija. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinasj Ženeva, 10. decembra. Prema pariskim vijestima francuski je mitiistar izvanjih djela Briand spreman, dadasvojudemisiju.

Engleska I kolonlje. Novi engleski kabinet. Kb. London, 10. dcccinbra. Novi jc engleski kabinet sastavljen slijedeće: Ministar prcdsjeduik Lloyd Georgc, lord Curzon je pređsjednik tajnog -vijcća i zastupnik rlade u gornjem domu, Hiudcrson i lord Milner su obojlca bez lisnice, a Bonar La\v je ministar finansija. Ministar predsjcdnik je untolio Bonar Lawa, da prcuzme zastunanje vlade u donjem donitt. On ćc ujedtto da bttde član rattioga vijcća, ali ne ćo ređovlto da prisustvuje svim sjednicama. Još su ušli tt kabitiet kao lord kancelar Robert Finlay, miuistar mmtarnjih djcla Gcorg Cave, ministar iuostranih djela Balfour, kao tninistar trgoviue Albert Stanlcy, kao tninistar rada Hoodge, kao ministar mornarlce Edvvard Carson, kao ministar za Indiju Chamberlain, kao miuistar za blokađu lord Rcbert Cecil, ministar za kolonije Looug, ininistar vojni lord Derby, miuistar za mjesuu upravu lord Rhouda, ministar za ishranu lord Desentor, uadzornik brodarstva Josef Maclay, ministar poljoprivrede Brthero, ministar nastave dr. Fisher, irrlnistar za javne radnje Alfrcd Mond, kancelar za kneževinu Lancaster Friedrich Cowley, minustar za inirovinc Barncs, državni glavni prokurator I tajnik za Skotsku Munro, lord za Irsku lord Wimburne a Iord kancelar za Irsku 0‘Brien.

Rat na moru I pođ morem. Ispad niemaćkih pomorskih snaga na flau« drljskoj obali. Kb. Berlitt, 10. deccmbraVVolffov urcd javlja, da su tt noći ođ 8. na 9. ov mj. njcmačkc pomorskc snage na flandrijskoj obali prcduzele ispad preko> Hoofdena i na ovtorcnom mortt zaplijcnile holandski parobrod „Caledonia'* i brazilijanski parobrod ,,R e a I P a r d o“, koji su zaplijenjeni i odvučeni u jednu Ittktt, Oba su parobroda bila krcana ratnim tna-, terijalom za Englesku.

Ormf l okolico. Otvaranje narodne kuhinje na Celinju, PiŠu sa Cetinj'a: Iza kratkog i tihog, ali zato marljivog i nada sve požrtvovnog rada gradskog zapovjedništva i općinskog vijeća, evo je napokon nadošao i onaj dan, kad se na Cetinju mogla otvori narodna kuhinja, u kojoj će sirotinia naći zaštitu pred gladi sred Ijute zime, koia evo sre brže dolazi. Narodna kuhinja je smještena u Katunskoj uliei broj 146. Soba je velika, u njoj dugački stol i velika peć sa dva ogromna kazarta, u kojima se kuha jelo, koje se sastoji iz variva i mesa, ili iz tijesla sa kakovim vorivom ili čorbom. U utorak dne 5. ov. mj. narođna je kuhinja vrlo svečanim liačinom otvorena. Pred kuhinjom skupilo se preko stcti tt bijcdnika, sfaro i mlado, svaki drži u rtici lonac, u kom će poniieti kući c!o, da nahrani sebe i još koga od svojih. U samoj kuhinji skupili se okružni zapovjednik, pukovnik Simonović, mitropoiita Crne Gore M i t r o f a n sa konzistorijdm, gradsko vijeće na čelu sa gradskim zapovjeđnikotn pl. M a r o c c h iniom, katolički župnik don Aštić, civilni komesar dr. Baltić, kapetan P apierkowsky i mjesni zapovjednikkapetan K a d r ž a v e k, a od gradjanstva se skupili bivši minislar prcdsjednik Lazo Tomanović, bivši državni savjetmk Živlco Dragović, dvorski maršal R am a d a ti o v i ć, odvjetnik dr. M a t a n ović, predstojnik saniteta dr. Ognjenović, okružni liječnik dr. R a d o v i ć, eradski liječnik dr. 11 i č k o v i ć, bankovni ravnatelj Bogojević i Vojvodić te mriogi drugi. Kuhinju je otvorio gradski zapovjednik pl. Marocchino lijepitn govoroni, Na to je u ime općinslcog odbora uzeo riječ g. Vuletić, lcoji se je u ime cetinjske sirotinje, koja će u toj kuhinji naći prehranu, zahvalio Njegovoj Prcuzvišenosti gospodinu guverneru, te grad* slcom zapovjedništvu, koji su toliku susretljivost pokazali prema bijednitna i glađnima. Nadalje je rekao : Odbor općine grada Cetinja pouzdano se nada, da će se ova plemen'ta ustanova ne samo održati, nego da će ona- biti preteča osnivaniu sirotinjskog doma, koii bi se podigao od općinskih sirotinjskih kuća, a u kom bi domu puka sirotinia našla ne samo prehranu, već i krova. Govor g. Vuletića primlien je općim odobravanjem, a po tom se stalo sirotinji dijeliti jelo. Razdijeljeno je 120 obroka, a dobilo se kruha i kupusa sa mesom. Za sada će se dnevno prehraujivati 100 osoba, a nade je, da će se taj bro) skoro povisiti. Dirljiva je bila slika gledati ona sulionjava lica sa gladnim izgledom, one poderane i gctovo bose bijednike, lcako izlaze iz kuhinie s loncem u ruci iz kojeg se puši dobro jelo, a oči im sjaju od radosti, pa kroz smijeh isuzugovore samo; hvala gospodo, hvala, Bog vam platio. Narodna kuhinja — prva na CetT nju, izazvala je u svojim ovdješnjim krugovima opću radost, te se javno ističe ona požrtvovanost i čovjekoljubivost, koja je najsja niji ukras naše uprave u Cmoj Gori, a koja je i stvorila ovu htimanitarnu instituciju, koja će mnogoj sirotinji biti spas i život. Korespondencija za Svajcarsku. Javlja se opštinstvu, da je z a b r a* njeno svako dopisivanje posredstvom „Croix rouge Serbe, Geneve“. Sva pisma, koja idu u Švajcarsku, inoraju biti adresovana na Izvještajni uređ u Zflrichu. Ujedno se primjećuje, da pistna odredjena za inostranstvo n i j e s u d ovoljuo frankirana. Upozoruje se svatko, da se u buduće nedovoljno frankirana pisma u opšte nećeotpremat i.