Beogradske novine

Br. 307. BEOGRAD, poneđjeljak 18. decembra 1916.

Izlazi:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: u Beograchi i u krajevima zaposjednutimodcarskolkra- £ ]i l|evskih četa po cijeni od v “ u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini i Daimaciji po cijeni od izvan ovog područja . .

P r e t p I a t a: za 1 mjesec u Beogradu ( u krajcvima zaposjednutim od carsko i kraljcvskih četa K I '30

8 h . 12 h Oglasl po

u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini i Dalmaciji K 2 40 izvan ovogpodručja . . .K3 - cljeniku. -

Uredništvo: BEOORAD, Vuka Karadžića ul. broj 10. Telefon broj 67. Uprava i priinanje preplate Topličin Venac broj 21, Teiefon broj 25. Primanje oglasa Kneza Mihajla ul. broj 38.

v

Godina II.

BATNI IZVJESTA3I. Izvještai austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 17. decembra. Istočuo bojište: Front maršala pl. Mackens e na. U istočnoj su Vlaškoj čete generala pješadije pl. Falckenhayna na nekoliko jnjesta prešle odsjelc Buzeu. U tokujučerašnjeg dana zarobljeno je 1150 vojnika, zaplijenjcno 19 lokomotiva i oko 400 natovarenili vagona. Front gcncral-pukovnika liadvojvode J o s i p a: Južno od Valeputne odbijen je energičnim protivnapadom austro-ugarskili četa napad dviju ruskili bataljona. Tom su prilikom zarobljeni jedan zastavlilli i 65 vojnika. U uzskoj i cibo-skoj dolini njemačka odjelenja nadriješe izvan vlastitili borbenili redova i zarobiše nekoliko tuceta vojnika. Front maršala priitca L c o p o ! d a b a v a r s k o g. Južno od B o 1 i j B o r s a napadoše njelnaćke čete na juriš neprijateljske položaje i zauzeše ove u širini od 600 m. U napađačevoj ruci ostadoše 5 časnika, 300 vojnika, 3 mašinske puške i 3 sprave za 'Jmeanje inina. . Talijansko i jugoistočno bojište: Nepromcnjen položaj. Zamjenlk glavara gcneralnog stožera pl. HSfer, pođmaršal. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 17. decembra, Zapaduo bojište: Front prijestolonasljednika R ti pj> r e c li t a bavarskog: Pod zaštitom jake vatre pokušaše engleska odjeljenja da kod Hannesc a m j a sjeverno od A n c r e prodru u uaše rovove, ali su krvavo odbijeni. I Front njemačkog p r i j e s t o 1 ojn a sl jed n i k a: Na istočuoj obali Maase Francuzi su juče produžili svoje napade. Poslije zestoke borbe ostade u njihovoj ruci Bezonvaux i šiima zapano od togasela. Njihovi napadi upravljeni dalje na sjever skriiali su se na kosi sjeverno od sela Bezonvaus. Istočno bojište: Front maršala princa I eopold a b a v a r s k o g: Poslije žestoke pripreme vatrom Rus je krenuo u napad kod 111 ux t a, sjeverozapadno od Dvinska. Odbijen je. Sjeverno od željezničke pruge Kov e 1 j L u c k dijelovi 52. brandenburškog rezervnog pješačkog puka zauzeše pajuriš neprijateijski položaj u širini od nekih 600 m. Tom su prilikom zarobIjena 5 časnika i 300 vojnika, zaplijenjene nekolike tnašinske puške i sprave za bacanje mina. Front gcncral-pukovnika nadvoj.vodc J o s i p a: Na C i in b r o s 1 a v i (u šumskim Karpatima) i u uzskoj dolini njemačkc čete n a d r i j e š e ispred vlastitih položaja, zadobiše nekoliko tuceta zarobljenika i rastjeraše protivnika, koji je davao otpora. I južno od Montecanoscia (na Bistrici) odbijene su borbe ispred položaja. Front maršalapl. Mackens e n a: « Prešli smo u znatnoj širini fronta preko buzeulskog odsjeka. Osim 1150 zarobljenika našim četama padoše šaka 19 lokomotiva i nekih 400 vagona, većinom natovarenih, kao i veliki broj kola. UDobrudži su savezničke nam čete, naglo gonećl protivnika koji samo mjestimice daje otpora, dospjele do ispred same šumovite oblasti u sjevernom cjijelu zeinlje, gdje se očekuje otpor.

Maćeđonsko bojište: Nema značajne borbene djelatnosti. Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 17. decembra. Na cijelom zapadnoin frontu i na istoku samo umjercna borbena djelatnost. Naše su vojske svojim jezgrom prešle B u z e u 1 i C a 1 m a t u i u 1. D o b r u dž a n s k a je vojska zadobila u sjevernom pravcu zemljišta. U M a ć e d o lr i j i mir. Prvi zapovjednik glavoog slana pl. Ludendorff. Izvjestaj bugarskog glav«og stožera. Kb. Sofija, 17. decembra. Maćedonsko bojište: Na cijelom frontu slaba neprijateljska topnička vatra a na mnogim mjestima predstražarske borbe. Rumunjsko bojište: U Dobrudži traje naprcdovanje i đalje. Savezničke n emačke, bugarske i turske čete dostigle su liniju jezera G o1 o m i c a —T estemel — Dojera nDokupacea. U istočnoj Vlaškoj naše divizije prodiru prema donjem toku rijeke C a 1 m a t u 1 u i.

PriiedlGš 2a tnlr. Gosuđarstvena duma o prijedlogu. Pristupni govor novog ministra spoljnih pos 1 ova. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; - Slockholm, 17. decombra. Gosudarstvcna ic duma opet otpočcla svoje sjeduice uz prisustvo miuistra predsjednika T r e p o v a i novog ministra -opoljnih poslova Pok.rorskog. Tom prilikom, novi je ministar spoljnih poslova održao svoj prvi govor n parlainentn. P o k r o v s k i j jc rckao, đa naravno nijc odmali, neposredno po svornc naimevanju, u stanju, da dumi podnese opširan izvjcštaj o spoljnoj politici. Ali on, kako vcli, bita da, sa odobrcnjcm imperatorovim, obavijesti gosudarstvcnu dumu o držanju vladinom prcma noznatom pokušaju srcdišnjih vlasti. Prijedlog, upućcn sa strane, koja nosi svu odgovornost za ovaj rat, rekao jc Pokrovskij dalje, njje n i k a k v o i z n c n ad j c n j e z a li a s. Njemačka je do sada več više puta progovorila o miru. Ona je često, poslijc pojcdinih svojih uspjeha, pokušavala da pridobije pojedine svoje ncprijateljc za zaseban mir, ali uzalud. Sada je učinila zvaničan prijedlog. Njemački prijedlog u glavnom tte sadrži bližih podataka o suštini ntira, kakvog ga središnjc vlasti sebi prcdstavljaju. Veli sc satno, da pripremljeni prijedlozi obczbijedjuiu opstanak, čast i slobodni razvitak naroda srcdišniih vlasti i osiiovu za trajni mir. U ostalom jc na tome mjestu zvanični tekst note na franctiskotn jeziku, kako je predat iz Kopenltagena, nešto osakačcn na telcgrafu. Najzad se veii, da srcdišnje vlasti tt slučaju odbijanja ovog prijedloga svaljuju krivicu za produženje rata na svoje protivnike. Okolnosti pak, pod kojinta je ovaj prijeđlog podnesen, slijedeće su: ucprijateljske sn čete zauzele Belgiju, Srbiju, Crnu Goru, dijelove Francuskc, Rusijc i Rumunjske. Svojim proglasom poliske kraljcvinc pokušavaju središnjc vlasti, da stave ruku tta cio poljski ttarod. Pod takvim se okolnostima od započittianja pregovora o miru može nadati koristiina samo Nicmačka. Daije ministar razlaže, kako neprijatclja na ovo prije svcga rukovodi njegov teški unutantji položaj. Uz to kod neprijatelja vladaju tako pogriješiti poimovi o nekom očajnoni stanju u Rusiji, da on misli, da bi sc mi mogli dati obraanuti takvim prijedlo-dnia. To tieće biti. Ciicla će sc Rusija okuniti oko svoga vaiadara, koii je još u počeikti ista izjavio, da ncće zaključiti ntir, dok ua ruskom zemijištu bude ntakar i jed.tog nepriiatcliskog vojnika. Rusija će tim ' ceoni encrgijom raditi dolje na postizavan.iu svoga krajnjeg cilja: nništenju nenriiateljevom. * Ruska vlada, produžuje Pokrovskij, već sada odlučno odbija svaku pontisao, da vcć sada prekine borbu. U tome sc ona nalazi ti potpunoj saglasnosti sa svojim hrabrim saveznicima. Svi stt oni prožeti iivjerenjcm, da se ova borba trcba izvesti do kraja. , ‘ Poslije govora novog miuistra spoijnih pos'ova prcdložio }c u iinc duminog bloka poslanik Silovskij prelaz na

dncvni rod, u kojemu se veli da se gosudarstvcna duma, saslušavši navode ministru spoljnih poslova, jednodušno pridružtije riješcnju saveznih vlada, da se p o t p lt n o o d b i j c p r i j c d 1 o g o itpitštanju n pregovore za mir pod sadašnjim okolnostima. Komentarišući sa svoje stratte prijediog središnjih vlasti, rezolucija da’je veli, da bi ovakav prerani mir nosio u sebi klicu skorog ponovnog krvavog rata, a da se trajan ntir tnožc obezbijcditi samo kopačuom vojmčkoin ppbjedom nad protivnikorn, kojim'bi se Njemačka natjerala, da se odrekne svilt svojili aspiracija. PoŠto jc predsiednik dume Rodzij a n k o ii svome govoru preporttčio prijcm ove rezoiiieije, diuna je jcdiioduštto usvojila ovaj riijedlog za .nclaz tta dncvn: red, kako ga je iznio poslunik Sidlovs k i J. Suitanova itaredba vojsci. Kb. Carigrad, 17. dcecinbra. Sultan jc izdao slijcdcći manifest: Vojnici! Sinovi tnoji! I ako snto tvrdo ttvjereni, da ćctc vi, produženjcm pobjcda, koje ste izvoievali s vašom saveznom braćont, konačno pobijediti neprijatelja, mi smo mii, u sporazumu sa savcznim vladariina, podnijcli prijedlog, da slupi u pregovorc o mirti, da bi sc izbjeglo daljc nroHvanje krvi. Ja nc znam, da li ćc čovječanski korak uroditi plodom. Ja želhn, da vi svojn dužnost i da'je vršitc sa onom istom odiučnnšću i onoin istom hrabrošću, sa istim juiiaštvom i istim samopregoravalijcm. dok sc uc postigne čas f an mir. Mnlim Sveniogućeca, da nam. kao i do^ad, podari svoju božaifstvcnu pomoć. ,<Seeoio“-v nlttuinttiii zabtjeva. (Naročitl brzojav ..Beogradskih Novina“.) Lt gano, 16. decembra. Povodom oaomadašnjih govora u talijanskom parlamentu o miru, ,,Secolo“ veli n nvodr.om čianku, da je apsiirdno vjerovatj da iijentačka zbilja žcli ntir. All zato je, vcli, ipal: korisno da sc saopšte praveđni zahtievi. '<i!a sporazuma. Mi, veli list, itemamo šta da krijetno 1 kao minimum svojih zalitjeva postavljamo slijcdcće ttslove: 1. Apsolulno oslobodjenje Bclgije i potpuna odšfeta toj .zctnlji; 2. Napuštanje zaposjednntili fraucuskilt krajeva, odšeta .2a sve što je u tijima razoreuo i odsttipanje' Elsas-Lotaringije Francuškoj; 3. Postavljanje prirodnih stratcških granica za Italiiu; 4. Uspostavljanje S r b i j c, kao i napuštanje A1 b a n i j e i C r n e G o r e ; 5. Napuštanje Rumiinjskc; 6. Vraćanic sviju zauzetih ruskih krajeva kao i naknadu za štete učinjcnc u Poijskoj; 7. Stvaranje uczavisne Jermens k e ; 8. Odštcta za svc protivpravno torpedovane brodove. Mognćiiost dipiomatskih pregovora? (Naročiti brzojav »Beogradsl<ih Noviua ; Bertt, 17. dccetnbra. Dopisttik lista ..Netic Ziircher Zeitung“ tvrdi, đa se prcma glasu note, kojom siie sporazuma ođbijaju prijedlog središnjilt vlasti, ipak ttiože smatrati, da liisu isključeni dalji diplomatski pregovori. Stranke u Itaiji za mir. Kb Beč, 17. decembra. „Nette Frcie Prcssc“ donosi ovu vijest iz Lttgana; Možc se kao ponzdano stnatrati, da će se poliličke strankc tt Italiji i ako će to ttckoj'ma dosta gorko biti riješiti, da sc pristupi prcgovorima o miru. I najžešći podstrekači rata, kao što su rcforninc socijaliste, radikali i rcpublikanci, više sc nc usudjitju da se načelno protive opštoj struji ti korist pregovora, traže samo da svomc itovotn držanju uadju pogodan oblik, koji bi iit spasao od gnjeva ntase, koju sit otti do sad ncprestano dražili.

Rat sa RutnunjsKom. Selldba ministarstva u Rusiju. (Naročitl brzolav ..Beogradskih Novlna") Stockholm, 17. decembra. Pojedina se ruinunjska ministarstva već spremaju da napuste i J a š. Na posljednoj su ministarskoj sjedriici učestvovali i drugi rutnunjski političari, kao J onescu, Stefanescu, Stambulescu, Dobuceanu, Tasla n a n u i Procopio a predsjedavaojekralj. Ova proširena ministarska sjednica imala je karakter ruinunskoga sovjeta. Rumunjsko ministarstvo spoljnih posiova preseliće se u Petrograd, a ostala ministarstva u K i j e v. I parlamenat će se docnije premjestiti u P e t r og r a d. Tvrdi se, da je kralj izrazio želju da nikako duže od nedelju dana ne ostane t

ruski gost, već da što prije preko Švcdske predje u Englesku. Stanje u Bukareštu, (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Beč, 18. decembra. Jedan ovdašnji list dobija izvještaj iz Bukarešia, po ko : emu se potvrdjuje ranija vijest, da su C a r p. M a r g h i 1 om a n i drugi političari ostali u prijestonici. Stanovi pobjeglih boljara i drugih uticajnih ljudi, kao što su T a k e J o n e s c o, zvanično su zapečačeni. Carp i Marghilotnan već su posjetili Macknesena i izrazili mu svoju zahvalnost za blagonaklono držanje njegovo. 60% rumunjske žetve u rukama središnjih vlasti. (Naročiti brzojav »Beograđsfcih Novina«; Berlin, 18. decembra. Stockholmski dopisnik „Berliner Lokal-Anzeiger“-a šalje svome Iistu zanitnljive podatke o rumunjskoj žetvi 1916., od koje nalazi, da je, po odbitku srazmjertto neznatnih količina, koje su do sad utrolene, odvučene ili uništene, već 60% ii rukama srcdišniilt viasti. i to 2.5 iniljuita hektoiitra žita, 1 miljun hektolitara r a ž i, 7 miljuna hektolitara j e čm a, 8 milijuna hektolitara k tt k tt r tt z a, ukupno ttekih 25 miljuna hektolitara.

Italija. Vojna debata u komori. Kit. Zi'triclt, 17. decembra. U jučeranjoj je sednici talijanske koi more saopštio predsjednik vijest o francuskotn uspjehu kod Verduna. Mittister vojni je odbio navode, da su svi oni, lcoji se ne nalaze u prvim borbeuim redovima, „zabušanti". Ali je najavio jednu novu naredbu prema ko oj će svi sposobni časnici iz godišta 1881 pa na više biti poslati u borbene linije. Novi pozivi. Penzionisani generali. , Kb. Ritn. 17. decetnbra. Zvanični list objavljuje jednu naredbu ministra vojn'og, prema kojoj svi oni koji su iz godišta 1876 do 1881, naknadnim preglijedom oglašeni kao sposobni, moiaju do 27. decetnbra stupiti pod zastavu. Zvanični list saopštava da je umirovljen general-ntaior L a n z o n i i da su stavljeni na raspoioženje general-majori Grimaldi i Uberti, Poginuli viši časnici. Kb. Lugano, 17. decembra. Privatni izvještaji javljaju da su poginuli zapovjeduiđ pukovnik G a 11 i n a, pukovnik Armand i Attanasio.

FrancusKa. Bttrne scene u parlainentii. (Naročiti brzojav »Bpotrrad'kih Novina«; Beč, 18. dcccmbra. Jedan ovdašnji list javlja iz Ženeve: Prilikom đebate ti francuskom parlamcntu o ovlašćcnjtt, koje j t tražio B r i a n d, da izvjestta pitanja riieši viadinom naredbotn, došlo je do vrlo burnih scena. * Portngalci na frontu. Kb. Ziiridt, 17. decembra. Preko Parisa se javlja, da će dvije portugalske divizije, pod zapovjediiištvom gencraia Tamagnini i Almeide, biti uskoro poslatc na francnski front. Noću 13. t. mj. pripremio je Machado d o s S a n t o s, jedan od ostiivača portugalskc repubiike, vojničku pobunu u P o rto Abrantes i drugim garnisonama. Po-buna ie ugušciia. S a n t o s je tiapšen.

Rflt rni moru I nođ morem. Podtnornlčki napadl u Sredizemnoiu nioru. Kb. Berlin, 17. decembra. Wollov ured saopštava: Jedna je naša podmornica .12. t. m., 55 morskih milja istočno od M a 11 e, povrijedila torpedskim metkom jedan francuski linijski brod. Druga je podmornica 11. t. m., jugoistočno ostrva Pantelaria, potopila torpedskim metkom naoružani francuski parobrod n M a g h e i 1 a n“ (6027 tona), na kome je bi)o_ preko hiljadu ljudi raznih četa Glavar admiraliteta, Vazdušna borba na ušću Dunava. Kb. Berlin, 17. decembra. Wolfov ured javlja; Njemačke pomorske letilice su 16. decembra bombardovale bombama ruske pomorske ratne snage u pristaništu S u 1 i n e (Crno more) i mašinskom vatrom su oborile jednu neprijateljsku letilicu.,

Katastrofa „Caledonie". Kb. Lugano 17. deccmbra. Prema jeduoj vijesti „Agencije Ste!ani“ naišao je veliki putnički brod „Caledonia" na pučini prema Marseille-u na mitiu, koja je izazvala užasnu eksplozijti, uslijed koje je brod teškorn tnukom niogao ući u pristanište. Španski brod „Jaime“ primio je 250 putnika i doneo ilt u Marseille.

Qrod i oKoiico. Božićnje obdarivanje. Juče poslije podne izvršeno ie u c. i k. gubernijskoj školi u kraljice Natalije ulici b o ž i ć n j e o b d a r i v a n j e učenika te škole, pri četntt je prisustvovala i Nj. Preuzvišenost gospođin vojni glavtti guvernergener.pješ.barim Rhemeu sa suprugom. U sutrašnjem broiu donijećemo iscrpan izvještaj o toj proslavi, koja je ttzela u svakom pogledu lijcp i dostojanstven tok.

. Razne uilesii. Skiipoća u Atnerici. I u Sjedinjcnim amcričkim državamft raste skupoća mcsa. Kao i svuda tizrok je oskudici mesa u toine. što sc prešlo od stočarstva poljoprivredi. Za itosljednjiii 6 godina smanj'o sc broj stokc za 30 11 a sto, t. j. 51,566.600, godine 1907; tta 36,030.000 grla počctkom 1913. U stovarištima smrznutoga tncsa bilo je 1908. g. d. 265.5 miljjotta funti govcdjiiio, godinc 19)0, samo 35 tnilijona. Uslijcd toga raslc stt cijcne inestt. Od godinc 1810. do 1899. biia je cijena govcdjini na 100 centa, a od 1899. do 1913. popcla se na 172 centa; cijena svinjetine porasla jc u to doba od 96 na 218 ccnta, šunkama i masti od 98 na 198 centa. Uslijed povišetija cijena ntcsu počelo se manje trošiti mcso, pa dok jc godittc 1909. još ra svaktt osobtt dolazilo prosječtio 162 funte godištije mesa, goditte 1913. doiazilo je tek 152 funtc. Dok stt loliko rasle cijcitc liamirnicaltta još nriie rata, sada rastu tt još uiiirgo ogrornttijoj razmjcri, s obziro'u na ttcizmjorni izvoz tt zaraćene države 'i tta ogronme valove zlata, koji se u zcmlju ttliva lifcracijama ortižja i municije silama sporazuma. Vazduhovopiovstvo i ptice. Jedan francuski kapetan-avijatičar, koji je sada na bojištu, a koji se prije toga nmogo bavio proučavanjem prirode tica, priča medju ostalim i slijedeće: Laste je zatekao na visinr od 700 metara. a divlje patke čak i na visini ođ 1800 mctara. Divlje patkc lcte ttvijek tt čoporima, a krctanje iin je prl tont n svima pojedinostima absolutno podjeunako, tako reći vojničko. Izgleda, c!a se sve upravljaju po onoj, koja jc najnaprijed. jer kad ova učini izvjesan pokret jednini krilom, da promijeni pravac lijcttt, čine odtnalt ostale to isto za njom. Divlia patka preleti za sat u penjanju 105 kilometara, a u vo* doravnom lijetu 110 kiloinetara. V«vcl se peiiju još i više u vis, jer učcni kapetan tvrdi, da ih je nalazio na visini od 2150 metara. Nastaje pitanje, da U tice neče biti prisiljene da promijeno svoju ćtid uslijed množenja mehaničkili tica fletilica), koje je čovjek stvorio. Kupovina na veliko. Kad je persiski šah išao ita svoj čuveni put kroz Evropu, kojom je prilikom posjetio i Srbiju, došao je i u Loudon, gdje su ga odvukli u operu, i ako su ltjemu muzika i pozorište bili užasno ravnodušni. Šahovo jedino zadovoljstvo bilo ie, da po dućanima kupuje najčudnovatije i najnevjerovatnije stvari. U londonskoj operi šah je sjedeo u dvorskoj loži i ubrzo je slatko zaspao i carski zahrkao. Najedared se probttdi, pokaže rukom na pozomicu, gdje je baš u tome trenutku sto igračica izvodilo jedan balet, i žurno reče svome adjutantu: — Dobro! sve da se kupil sve d? se kupil 1 opet je zaspao....