Beogradske novine

I z I a z 1: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslf je podne.

Prodaje se: u Beogradu I u krr.Jevima zaposjednutimodcarskoikra- C |i llevsklh Ceta po cijeni od " u Hrvatskoj-SIavoniji, BosniHercegovinl I Datmaclji po djeni od 8 h izvan ovog podruCfa . . . 12 h — Oglasj po

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu I u krajevlma zaposjednutim od carsko i kraljevsklh Ceta K 150 u HrvatskoJ-SIavonlJi, BosniHercegovini I Dalmadjl izvan ovog podruCja . . . K 3*cijeniku. Urcdništvo: BEOORAD, Vuka KaradžlCa ul. broj 10. Tclefon broj 67. Uprava i primanje preplate'TopliCin Venac broj 21, Telefon broj 25. Primanje oglasa Kneza Mihajla ul. broj 38.

Br. 319. BEOGRAD, nedjelja 31. decembra 1916. Godina II.

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 30. decembra. Isiočno bojlšte: Savezničke su borbeue snage, koje prodiru u Vlaškoj dolitti, zadobile u neprekidnojborbi liniju Vizirul-Sutešči, i izmedju Romnicu — Sarat i Plainešći, prostor kod Slobozije. Zapaduo od Plainešći približuje se borbena grttpa generala pl. K r a f f t a brdskini podnožjima. Austro-ugarski batal'uni otjeli su ovdje neprijatelju dvije hattbice od 10 cm. Južno krilo vojnog froata generalpukovnika nadvojvode J o s i f a, u prkos upornom nepri’ateljskom otporu, ponovo je znatno napredovalo. Odbijeni su ruski protivnapadi. Kao dnevni plijen privedeno je 10 časnika. 650 ljuđi i 7 tnašinskih pušaka. S : everno uzske doline propao je jedan slabi ruski napad. Sjeverozapadno od Z a 1 o š ć a naše su časničke patrole imaie uspjeha u rasmatranju neprijateljskih položaja. U V o 1 i n i j i je jedna naša vazdušna eskadrila bombardovala šumski logor jugoistočno od S a d o v e. Talijansko i jugoistočno bojište: Nikakvih važnih dogadjaja. Zamjenik glevara generainog sfožera pl. HSfer, podmaršat. Izvještaj rtjemačkcg vojnog vodstva. Kb. Berlin, 30. decembra. Zapadno bojište: Front prijestoloiiasljednika R u pprech ta bavarskog: Sjeverozapadno od Lilla, na Sommi, napose na sjevernoj obali, i u pojedinim odsjecima fronta na Aisni povremeno se pojačava topnička vatra. Više su puta odbijeni napadi engleskih i francuskih predhođnica. Front njemačkog p r i j e s t o 1 on a s 1 j e d n i k a: Na lijevoj su obali Maase preduzeli Francuzi protiv od nas zauzetih novih položaja na „Mrtvom čovjeku“, a iza jake topničke pripreme, tokom dana više napađa, koji su svi odbijeni. 1 Istočno bojiite: Front maršala princa I’eopolda bavarskog: Pri nepovoljnora vremenu obićajna borbena djelatnost u rovovima.

Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: U snijegom pokrivenim šumskim Karpatima uspješna prethodnička čarkanja njemačkih lovaca. U erdeljskim su pograničnim oblastinia prodrle njemačke i austro-ugarske čete uprkos tvrđokosnog otpora u učvršćene neprijateljske položaje, kojom je prilikom zarobljeno 10 časnika i 650 momaka, a osvojeno 7 mašinskih pušaka, te iza toga uprkos jakih neprijateljskih protivnapada dalje napredovale. F r o nt m a r š a 1 a p 1. M a c k e nsen a: Naše neumorne čete slijede na cijelom frontu izmedju brda i Dunava odstupajućeg neprijatelja. One stoje u neprekidnoj borbi na liniji sjeveroistočno Vizirula — Sutesci (na Beraulu) — Slobozia (na po puta od Kimnicul-Sarata) Piaginesti. Maćedonsko bojište: Manji bojevi i krstareća odjeljenja u dolini Strume. Prv’I zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Čežnjo ZB ntirom u neuIrnlnlm đržmiama. Povoljan prijem Wilsonove akcije za mir u sviin neutralnim državama, dokazuje, u kolikoj. mjeri je kod neutralaca porasia čežnja za inirom. O politici se predsjednika Sjedinjeniii Američkih Država može misliti što se lioće. no ne može se oporeći, da je početnu akciju za tnir mogla da povede jedino Amerika. Neutralci u Evropi nisu toliko sauiostalni, a da bi sami jednini jedinstvenim postupkom mogli ponuditi svoje dobre usluge u svrliu postignuća mira. K tome su pridolazili još I štetni uplivi onih jakili skupina, kojima biio iz političkih bilo : z trgovačkih uzroka nije bilo u interesu brzo dovršenje strahovitc ratne dfame. No, izuzevši ove krugove, počeli su i ucutralci da osjećaju posljedice evropskoga rata na vlastitom tijelu. Obrt su i trgovina biii sve više ometavani iii upućeni na jednostrane interese; a blokada je, koju je Engleska u svojoj perfiđiji gazeći svako medjunarodno pravo, proglasila nad državama četvornog saveza u svrhu njihovog izgladnjivanja, doprinijela ne samo do sve većeg peujanja cijena životnim namirnica'na ncgo i do oskudice na istima i u neutralnim državama. Tako je već i Švedska morala da uvedc karte za liljeb i brašno. Kao prva se je od neutrainih država zvanično priključila Wilsonovoj akciji Švajcarska, koja uslijed rata u ve-

Iike osjeća popuštanje posjete stranaca, u čemu je ležao njen glavni izvor prihoda. Primjer su š\ ajcarske republike slijediie Švedska : Danska. Ima medjutim izgleda, da će se na skoro Wilsonovoj akciji zvaničnim izjavama rriključitRakodjer i ostalc nculralne države. Ima još da se izjave Španija. Ilolaticiija i Norveška. Španija sti i Tlolandija dosada znale korektnom nepartajičnošću da očuvaju svoju neutTalnost, dok je u Norveškoj zbog razmli uzroka istuplla na površinu anglofilska struja. Poznato jc, da je izmedju Njemačke i Norveške dolazilo i do nesuglasica, Icoje su medjutim sve na kraju priajteljskim načinom riješene. Kraj toga se možc gotovo sigurno očekivati, da će Wilson naći ohiiatc potpore i sa strane južuo-američkih republika. Velik'i je engleski list „Times" već primoran priznati, da će Wilsouovn notu najveći dio američkog naroda odobriti, a pod fim taj iist ima u vidu talcodjer i južne Ainerieane. Morali bi se naprosto čuditi, kad tome no bi tako bilo, jer izuzevši vojne liferante od svjetskoga rata nema niko koristi. Naprotiv, atnerički je izvor, ko.ii se u giavnom sastoji u sirovinama i poiovičniin fabrikatima, strahovito oštećen. Neka se pomisii samo. kolilco su tcške gubitke pretrpjeli fabrikanti vunom u sjevernoj Aineriđ, kojima je za čitavo trajanje rata bilo zatvoreno njemačko i austro-ugarsko tržište. Oni su uz to uslijcd engleske biokadue ooh ike morali svoj cksporf n velike ograničiti i u neutralne evrop.ke dtža v T e. Daije su središnje vlasti dobivaie iz južne Amerike kafu, lcj. duvan, kožu, šalitru, itd., dalde same produkte. koje su Englezi progfasili kontrebaudom. S druge su strane lo teže u Americi osjećali izQStajanje onih važnih fabrikata, koji su sačinjavali glavni dio izvoztiih artikala njemačke i austro-ugarske industrije, tako na primjerrsirovine za bojc, ofltičke instruinente.jstakienu robu Itd. Jaka se ! ćasna čežnja za mironi. u ncr.tralnim državama, koj'ma se Wilson kao njihov tumač na čelo stavio, može označiti postojećom činjenicom, — i uspjeh akcije, što je preduzeta iz \vasliingtonskog. „Bijelog Doma“ zavisi jedino od toga, da li će joj i u kolikoj mjeri izaći u susrer siie s-’' i rs7.uma. Da je široldm niasama i u državama sila sporazuma rat dođijao, poznato ie. Zato će središnje vlasti i znati pravom mjerom da ocijene najnoviju rusku naredbu vojsci, koja vrvi frazama o uništenju, kao što će znati da tom istom mjerom ocijene i slaru pjesrnu lohdonskog ,,Timesa“ o ispražnjenju zaposjednutili oblasti i isplati jednc odšteme

suiiie kao conditio sine qua non prcgovora za mir. Olavna stvar nastojanjima za inii', — koja središnje vlasti, svjesne svoje moćl, doduše simpatič'io ali I mirno prate, — jeste i ostaje, da svi neutralci čeznu za konačnim mirom, I da će — ako sile sporazuma odbiju Wilsonovu akciju — najzad i Americi sinuti pred očima, ko su ti pravi iiarušioci tnira te produživači rata!

Priledloi za tnir. Odgovor sila sporazuma. (N’aročlti brzojav „Bcoeradskib Novina' 1 .) i. Lugatio, 29. decenibra. „Corrierc della Sera“ javlja iz L'oudona prošlc noći: Odgovor četvornog sporazuma na protivnički prcdlog o miru je gotov i engleska vlada čc ga predati predsjedniku W i 1 s o n u, koji će ga odmali dostaviti središnjim vlastima. Rotterdam, 30. deccntbra. „Manchester Guardian" javlja, đa jc ođgovor siia sporaziuna na ponuđu za mir gotov i već otposlan, a sastavljen je u f o r iii i, k o j a n e i s k 1 j tt 2 u j e d a 1li j i h p r e g o v o r a.. Londoii, 30. deceinbra. (Reuter), ,,Daily Telcgraph" saznaje, da je odgovor saveznika na njemačku notu odobren od strane dotičnih vlada. Predsjeđnlk WiIson će vjerovatno tiskoro imati n rukatna sadi žinu odgovora i saopštiće ga središnjim vlastima. Kako zaraćeni tako i ncutralue države dočiće do sazuanja, da nema nade, da će se savezniđ ikada tnoći zadobiti, da se u mogućuosti svoje pobjede odrekmt u korist tnira, koji bi, dokle njemačka vojtta sila postoji, bio samo njemački mir. U odgovortt je sa svim opširno razloženo, zašto se saveznici bore, i da će oni, da bi nasilnoj vladavini Njentačke učinili kraj, postaviti uslove, koji će se potpimo razlikovati od starih garancija na liartiji. Bila bi zabhtda, kad bi se uzelo, da je oklevanje jedne vlade uzrok odlaganju odgovora. Trebalo je vremena, da se deset saveznih vlada tt sverau sporazumtt. Engleski uslovi za inir. J e d a n s e n z a c i j o n a 1 u i z a h t j e v. — -E n g 1 e z l t r a ž c C a 1 a i s, (Naročiti bvzojav »Beogradskih Novinato Basel, 30. decenibra. „Morning Post“ i ,,Daily News“ uavode na sakrivenom mjestu izmedju ostalih engleskih uslova za mir i t r a j n o p o s j e d u u ć a C a 1 a i s a od strane H n gleza! Ostali engleski uslovi za mir sadrže 52 zahtjeva Engleske ua kontincntu. Uzroci VViisoiiovog koraka za inir. (Naročiti brzojav j:Beogi'adskih Novina«; Rotterdam. 30. decembra. „Nieuvve Rotterdamsche Courant" javlja iz Londona: U mnogim se krugovii'na drži, da je Wilson poslao notu u očekivanju, da će Amerika u konferenciji o miru biti zastupljena. AJpogi prvaci u Americi zahtjevaju pravo, da Ainc-

rika na toj konferenciji bude zastupijcna. Sa englcske se strane istina izjavilo, da za učešće jedne iicutralne sile u konferenciji o miru ncma nikakvog ra« nijeg slučaja, ali se u Amcrici izjavljujc, da Amcrikanci o ranijiin slučajima na vode računa a moraju štit'ti vlastitc in* terese na konferenciji, jer se obzitom tta učešće Japaua straliujtt, da Japan pri zaključenju mira možc iiostići koristi. Amerika sc niora osigurati, u kojoj će. mjeri pri tome njeni interesi biti zagroženi. Tvrdi so, da se u tom pravcu ćini pritisak na Wilsona. S tom strnjom u Americi trcba računati. Wilsonova nota pred aineričkiiu kougrcsom. (Naročiti brzojav iBeogradskih Novinao, Žeueva, 29. decenibra. Parisko izdanje ,,New-York Uerafda“ javlja iz New-Yorka: Kongres će se sastati 12. januara, da u vezi sa predsjeduikovom notom o miru donese niz važnili odluka. Utisak njetnačkog odgovora u Ameriei. (Naročitl brzoiav „Beogradskib Novlna“.) Frankfurt, 30. deccmbra. ..Frankfurter Zcituiig" javljaju iz NewYorka: Jutarnji listovi od srijede sitde o lijemačkom ođgovoru na WiIsonovu notu n e p o v o 1 j u o, jer u njemu Njemačka nije iznijela svojih uslova za mir. Vijcsti iz Washingtoua javliaju, da se ondje odgovor Njcmačkc smatra kao dahiji korak miru, prcmda se opaža ncka' vrsta razočaranja, što Njeinačka ne narodi svoje uslove. Mali imaju samo slušati. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Noviua 1 '.) imgano, 30. decenibra. Milanski listovi opovrgavaju parisku vijest, po kojoj su odgovor sila sporazuma na ponudu središnjih vlasti p o lp i s a 1 e i B e 1 g i j a, S r b i j a, C r n a G ora i Portugalija. Na notu središnjih viasti odgovoriti iskHučivo je pravo četi'riju velikih sila, koje su preuzele zaštttu nad malim državama. S toga se razloga imadu te male države p o k o r a* vati svim zaključcima sporazumnih velikih sila. (Medju njima i „moćne i pobjedonosnc" Italije! Ur.) General Ru/skii protiv mira. (Naročiti brzojav iBeogradskih Noviua«; Berlin, 29/ deceinbra. ,,B. Z. am Mittag“ javlja iz Bastla:' Pctrogradski brzojavni ured javlja: General Ruzskij, glavni zapovjednik na sjevcrnom frontu, i/.dao je povodom predloga o miru slijedeću dncvnu zapo* vjest: „Cijela se Rusija jednogiasno izjas* nila protivu prijedioga licprijatelja. U* činila je to u ptinom sporazitmu sa našim hrabrim saveznicima i sa iskretiom željom svakog našeg pojedinog ratuika. Mir, koji naši protivuici jjrcdlažu, samo je novo lukavstvo. Cuvajmo ga se i borimo se i dalje hrabro, vjerni želji našeg uzvtšenog vodje, do odlučue pobjede, bez koje je mir netnoguć. Ova je borba naša sveta dužnost prema otadžbini".

Podlistak. , Mno pismo. t V Poslao si mi tvoju vereničku kartu 'sa jednim opširnim pismorn. Primila satn. Po ceo dan gledain u to pismo i (čitam glasno, slovo po slovo* njegov uaslov: poslednje. Vereničku kartu ne mogu da pročitam. jer ne razumem slova srpska. I tako neću znati ime one koju si verio ti, koga ja volim. Hvaia, dragi. Nisi trebao da pišeš oiio.liko pismo. Nije trebalo onoKko reei. Nekad si utneo sa trl reči da kažeš tolike stvari. ■Nisatn Ijuta, ja uvredjena. Ne mrzim te, ja liapuštena. Ono što si inj dao, vratio si še da uztneš. Nosi dragi. Imaš šta da uzmeš. Tri mjeseca nogleda, reči života — pa onda, tri godine želja i snova. Kažeš da treba da prestanem da tl pišem. Dobro. prestaću. Pišeš ini da ne mislim više na tcbe. Pokušaću. Dodao si, zatim, da treba da zaboravim i ime tvoje. Alt, dragi! to neću mcći. I Bog da mi to traži, rekla bih i njeniu: ne mogu i neću. Već su tri godine proltujale od Jana kad sam osetiia u srcu onaj uzvišeni i cudni osećaj prema tebi, tudjincu, poznaniku jednom od nekoliko meseci. Videli smo se prvi put na ladjl. od Trsta do Pole. Na palubi smo se upoznali. Posle, tri meseca u Poli, uvek zajedno, uvek zaljubljeni jedno u drugo. Pošao sj u Dubrovnik da provedeš leto, a

ostao si u Poii celo to vreuic, zbog mene. Sećaš ii se one prve veeeri. Na jednom brežuljku utnirao bled ostatak dana. Išli smo satni usamljenom obaiom i oglcdali se tt piavoj vodi. Vazdult mirisao na limun. Na obaii se stišavao žamor pučine. Jedan zalutali galeb lepršao više nas... Tada si mi kazao da me voliš. Nije inialo reči da ti odgovorim. Pružila sam ti obe ntke. I smeit jedne srećne devojke. zvučau kao muzika, lio se obalom... Kad si pošao u tvoju otadžbiuu, rastali smo se. Bilo je jutro, opomiuješ li se? Oboje smo bili bez reči. sećaš li se? Zbogom nismo rekli jedno drueom, pamtiš li? Ti si otiputovao. Ja satn očima ispratlla brod do horizonta. Svct se bio razišao sa pristaništa. Ostala sam samo ja na obaii, u onoj velikoj tišini što je oko mene zavladala. Prvi put. tađa, bila sam usamljena. Prvi pub, tada. kad sar.i pošia, posrnuia sam. Nešlo što je bilo inoje, ncšto što je pripadaio meni, odvojilo se od mene. Jednog lepog i čudnog sveta. stvorenog za mene, Jedne drage i nepnznate zemije, otkrivonc za mene, nestaio je. Posle smo se voleli, priznaj. fstina, biio je teško. Bili smo večno udaijeni. Zbilja, bilo je čudno. U životu u kome živi samo stvarna Ijubav. Mi smo se voleli snovima. Ali smo se voleli lpak, u pismima, u inisiima, istlm želiama. Onaj dan kad je dolazilo fcvoje pismo, bio je nioj praznik. Taj dan nosio

je tvoje imp. Čuj, dragi. tl si bio umetnik kad si mi pisao pisma! Žive oua, sačuvana, poredjana po datumu,^ i pričaju istoriju jednog velikog sna. Čuj još uešto, dragi. Znaš li da sam tih dana. kad su ona đolazila, nosiia onu istu haijinu koju sam imala one prve večeri, kad si mi šaputao, da imam oči nestašne i plave, da imam kosu tamnu kao pučina. da mi je lice boje masline i da ime moje kad se prevede 11 a srpski znači zaljubljeni galeb ... Ja sam bila zaljubljena u sve ono što me je opominjalo na tebe. Tako jc tekao život. Tvoja je slika očarala 'iušu moju. Ona mi je pružila liepoznate radosti, i evo, prva tuga i prvi bol došao je od nje. AIi, kako sam slikala budućc dane, srećna, nasrnejana. voijena. Pored tebe volela sam tvoju zemlju, tvoj mall narod i njegovu veliku istoriju. Svemu sani se divila, za sve sam imala svoje ceio srce. Ali, ali, šta pričam ja sada ... Treba da ti pričam o danima koji tek dolaze. Slušaj, dragi. U mojoj se zcmlji samo u zanosu kaže: Ljubim te. Upamti, dragi. Pod našim nebom voli se samo jedanput. Ja neću žaiiti nikad što sain te voJeia. Ja sam htela tebe da volim. Razumeš 11 to hteti? Jer ti si savršeno delo onoga sna što sam ga ja o muškim sanjala. Nisam nikad pokušala da te zaboravim. Ah, ja ludaf Zar sam nekad pomislila da te mogu izgubiti. Ah, ja

veena sanjalica! Zar sam nekad mislila kako je nemoguće da budein tvoja večno, ja, tudjinka jcdna, kćer tudie zemlje... Aii, zar sarn, čeznući za *obom, Iiraniia ljubav koja treba da urnre?... Dakle, ovo je kraj. „Svc će proći, svc će, vremenom, otiči u zaborav*, kažeš mi. AIi, ti ne znaš dragi! Cela prošlost ne može nikada da umre. Daklc, ovo je svršetak. Rcci, dragi, šta ću da radim. Dani prolaze. Od tebe nema pisina. A.ja svakoga dana idem istom uiicom, u isto vreme, u istu kuću, u istu sobu. a nema pisma, nema tvoje Ijubavi da živi samncm, da korača samnom... Reci, dragi, šta ću onda... (Pol.) P. D. Milićevič. HALI PODLISTAK. Kraljevska počast slovenskoj knjlzl. Gard. je potpukovnik Jernej pl. Andrejka, povodoin imeiiovanja 17. pj. puka „Carevičevim pukom“, odaslao nasljednikti prijestolja Franju Josipu Otonu svoju knjigu „Slovenski fantje u Bosni i Hercegovini“. Pisac je zatim dobio slijedeće* zahvalno pismo: „Njegovo Veličanstvo zahvaljuje se najtoplije Vašem blagorodju, što stc poklonili Nj. ces. I kralj. Visosti presvjetlom careviču u slovenskom jeziku pisanu povjesnu knjigu o pjeŠ. puku br. 17, koju će bogato ilustrirano smatrati za dragocjeno djelo. Po najvišem nalogu: Oeneralni pobočnik Zdenko princ Lobkovic“. t Franjo Ženišek, U Pragu je prije nekog vremetia uniro poznati slikar Franjo Ž e n i š e k. Žetiišek, koji je bio profesor na praškoj utnjetničkoj akadcmiji, rodio se godine 1859. U Ženišku gubi moderna češka nmjctnost, kako se razvijala u osamdesetim i devedesetim godinama, svojcga najboljeg predstavnika. On je jedan od ponajboljih slikara tt drugoi polovini devetnaestoga stoljeća. Moderniin češktm unijetničkim pokretoin naravno da su njegove zasluge za vaspitatije umjetničkog podmladka pale u zaborav. Njegovo je najpoznatije djelo zavesa narodnoga Divadla u Pragu. Nov Rendićcv kip. Kako ,,Obzoru“ javljaju iz Splita, izradio je poznati vajar Ivan R e n d 1 ć, koji sada boravi u svom rodnoin mjestu Supe-. tru na ostrvu Braču — novi kip. Taj jc kip nazvao Rendie: „Bračka vodogonilica 4 *. Djelo prikazuje mladu djevojku, gdje sk> da sa magareta koficu i držeći je na kO' ljenu, ispraznjuje ju, dok inagare njušl vodu. Vatikanski dopisni ured. Kako saznaju, odlučio je papa, da osnujc u Vatikanu vlastiti informatlvni ured za štanipu. Povod tomu osnivanju dali su napadaji na papinsku politiku u nekiin listovima sila sporazuma. Ovaj će novl ured voditi kardinal državni tajnik, a svrha će mu biti, da informira štampu o političkim ciljevima Vatikana.