Beogradske novine

lzlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom

Prodaje se: a Beogradu i u krajevima zaposjednutim od carsko i kra- C h Ijevsklh ieta po cljcnl od w 11 a HrvatskoJ-SlavoniJI, BosniHercegovinl 1 Dalmacljl po djenl od.. 8 h izvan ovog podruija . . . 12 h

Oglasl po cijenlku

P r e t p I a t a: za I rajesec n Beogradu I u krajevima zaposjednuttm od carsko I kraljevsklh £eta K I 31 u HrvatskoJ-Slavonijf, BosnlHercegovini i Dalmacljl K3‘4t izvan ovog podruija . . . K3-—

UredniStvo: BEOGRAD, Vuka Kuradžiia ul. broj 10. Teleton broj 67. Uprava I priraanje preplate TopliCin Vcnac broj 21, Tclefon broj 25. Primanje oglasa Kneza Mihajla ul. broj 38.

Br. 1.

BEOGRAD, utorak 2. januara 1917.

Godina 111.

RATNI IZV3ESTAJI. Szvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 1. jatiuara. Istočno boi^te: Savezničke snage, koje se bore u rumunjskoj ravnici odbađle su uz zaštitničke borbe protivnika u njegove pripretnljene pdložaje jugozapadno od B r aile i na po puta izmedju Ramnicu S ara ta i Fočšanija, U gornjim dolinama T u b a 1 a N ar u j e i P u t n e, austro-ugarske i njemačke čete podmaršala R u i z - a vrše nspješan napad. U oblasti oko Harje naši bataljuni zauzeše na juriš nekoliko uzastopnih položaja. Neprijatelj brani svaku stopu zemlje. Daljc na sjever kod c. i k. trupa tema značajnijih dogadjaja. Talijansko i jugoistočno bojište: U oči nove godiue neprijateljska je artiljerija s vremena na vrijetne upravIjala žestoku valru protiv Kraške visovni. Jiigo-isločiio bojište: Nema ničeg no\ r og. Zamjenlk glavara generainog stožera pl. H8fer. nodmaršal. Izvještaj njemažkog vojnog vodstva. Kb. Berliti, 1. januara. Zapadno bojište: Nema nikakvih đogadjaja Istočno bojište: Front niaršaia princa I.’eopolda b a v a r s k o g: Južno od Rige i kod Stnorgona odbijena su jaka ruska krstareća odjelenj'a. Na sjevernoj obali Pripjata kod Pinska jurišom su napali njemački konjanici, u pješačkoj borbi, dvije ruske oslone tačke zarobile su jednog rttskog časnika i 35 ijudi. Front gcneral-pukovnika nadvoj\vode J o s i p a: Njemačkim lov'cima jt pošlo u šutnskim Karpatima za rukom da unište jednu neprijateljsku stražaru zajedno sa posadom. Izmedju dolina Uz i Putna juaišom su zauzeli njemački i austro-ugarski bataljuni nekolike visinske položaje <i odbili su jake protivnapade Rusa i 'Rumunja. Hcrestrau i Ungureni, u doijni Zabala, zauzeti su. F r o nt m a r š a I a p 1. M a c k e ns e n a: U sjcvernom dijlu velike Viaške su Rusi ponov'O Odbačeui. Deveta vojska je potisla neprijateija u njcgovim polo•Žajima na polovini puta Rimnisul-Sarat i Focšani, dunavska vojska je potisla neprijatelja u mosnu branu kod Braile. U Dobrudži su njemačke i bugarske če•te svojim uspjchom znatno suzile ruske položaje inosne brane istočno od Mačina. Taino je juče zarobljeno 1000 Iju'di, zaplijenjeno je 4 topa i 8 mašlnskih pušaka. U oblasti utoka Dunava bugarska dunavska osiguranja ubila su oko 50 Rttsa, koji su kanal sv. Ojorgja prešli bili u čamciiua. Maćedonsko bojište: Nema uikakvili važnijili dogadjaja. Večernjl izvještaj. Kb. Berlin, 31. decembra. Na zapadnom i istočnom frontu ne» znatna borbena djelatnost. U Rumuniji su Rusi potisnuti do mostobrana kod B r a i 1 e, protivu kojega mi nadiremo. U Dobrudži smo zauzeli ruske oslone tačke istočno od M a č i n a. Prvl zapovjeđuik glavnog stana pl. Ludendorff.

Turski ratnl izvještaj. Kb. Carigrad, 31. decembra. Iz glavnog stana se javlja: Sa fronfova se ne javlja nf o kakvim važnim dogadjajima.

Codifnjica ustanovljauanja voine šlavne subernlje u Srbijl. Jttče se uapunila prva godina dana, od kada su dijelovi Srbije, koje šu posjele pobjedonosne austro-ugarske vojske, potčinjeni c. i k. vojtioj glavnoj gubcrniji. Dok je ratna olttja sve dalje i dalje odmicala na jug, c. i k. posadne trupe, udruženc pridođatim im pomoćnim snagama, trudile su se već da u neumornom radu po mogućstvu, uklone posljedice triju ratova, u koje se srpska kraljevina dala namamiti od petrogradskih političara, da povrate mir i spokojstvo teško postradalom stanovništvu, da mu povise i proširc mogučnosti za zaradu i da opet povrate u redovni tok trgoviuu i zanate. Zbilja to nije bila laka stvar, zadatak, kojcga se s izgiedom na itspjeh mogla iatiti satno onako staložena i u kulturnom rađu okušana država, kao što je Austro-Ugarska, država, kao ostiovna zemlja nalazila već na velikom kulturnom nivou u ono doba, kada se ncmanjićska srpska država, nalazila tt perijodu stvaranja. Nema zbora da su Srbi doživjeli i dosta istorijski značajnih epolta, ali se ipak gotovo u svako doba pokazivao izvjestan nedostatak u njihovim državničkim sposobnostima. Tako posiije doba poleta pođ vladavinom doma Obrenovića dodjoše četiri ratne goditie nesavjesno izazvane malobrojnom ali nioćnom grupom političkili spekulanata, koje ne samo da lišiše zemlju njciie samostalnosti nego joj i inače nanesoše najstrašnije rane. Muški dio stanovništva bio je već prilično proredjen ratovima sa Turskom i Bugarskom, pa je u ovoj neravnoj borbi sa liabsburškom monarhijom potpuno decimiran, tako da su austro-ugarske čete pri svome ulaženju u zemlju zatekli gotovo sve samo žene, djecu i starce. No tim su brže pozivi narcdu, da ostane na svojirn ognjištima i da radi svoje redovne poslove. -natlazili na odazivatije, što su se ljudi bili uvjerili, da su pobjeđioci ispunjeni uzvišenim čovjećanskim osjećajima i da oni ostavljaju na miru svakoga, koji itn se tie protivl oružanom rukom. U prvi tnah morali su se u samom Beogradu okloniti tragovi bombardovanja i vodjenih borbi, morale su se rasčistiti ulice, morale su se srušiti najoštećenije kuće, a ostali oštećeni domovi opraviti učiniti sposoboim za stanovanje. Cio taj posao svršen je za srazmjerno vrlo kratko vrijeme. Uslijed toga danas grad pruža isti izgled kao prije početka rata sa Austro-Ugarskom, sa razlikom, da je još čistije nego prije. Jako se pazi na temeljno čišćenje ulica, na šta se ranije nije obraćala pažnja. To nam daje povoda da progovorimo o zaslugama c. i k. vojne glavne gubernije, odnosno higijenskih mjera, koje su u Srbiji preduzete. Engleska i francuska štampa nijesu krile, kako su godine 1915. bjesnele strašne zaraze, kao naročito pjegavi tifus u srpskoj vojsci, gradjanstvu i medju zarobljenicima. No kada su austro-ugarske čete sa svojitn saveznicima zauzele Srbiju, one su ostale poštedjene od svake epidemije, a i kod gradjanskog su stanovništva tako energično suzbijene zaraze, da su one za kratko- vrijeme potpuno isčezle i od tada se više ne vratiše. Još nilcad u Srbiji do sada nije bio slučaj, da nigdje u zemlji nema nikakve zaraze. Daije je c. i k. vojna glavna gubernija vodila računa i potpunoj javnoj bezbijednosti u gradovima i selima. Iz srpslce ste štampe mogli vidjeti, da je zemlja ranijih godina mnogo patila od liajdučije, a da je kriminalitet, naročito ubijstva, razbojništva i opasne kradje, — stalno rastao. Sada je potpuno zagarantovana lična i imovna bezbijtđnost pa su vrlo lijetka 1 krivična djela te vrste. No vojna glavna gubcniija obratila je veliku pažnju i na privredni razvitak zerr.ije. Srpski seljaci, koji su se u obradjivanju zemlje u svome konzervativnoni duhu često držali vrlo zastarjelilt metoda, podučavani su da iskoriste sve tekovine jako razvijene poljoprlvrede u austro-ugarskoj, tako da će plodno srpsko tlo sada odbacivati znatno većeg ploda nego do sada. Oubernija je na velikodušan način potpomagala stanovništvo, davajućl sjemena i stavljajućl mu na raspoloženje poljoprivredne mašine. Isto tolilco starauje pcsvećuje gubernija i ponovnom oživljavanju trgovinskog saobraćaja, zanatiina, ponovnom otvaranju I radu škola i t. d. Ono što je Austro-Ugarska u stanju da uradi na kulturnom polju, to je ona pokazala u Bosni I Hercegovini, I to su baš engleski novinari, koji su u svoje .vrijeme u opširnim i oduševlje-

nim dopisima puni itvale za tu upravu obavještavali svoje zemljakc o onom što je postignuto u lim zeinljama. Sam taj fakt može srpskom narodu poslužiti k<*o garancija, da se pod austro-ugarskoiu upravom nikako rdjavo ne živ?.

Odsouor :\\a sporazumo. Cetvorni spoi azum odbij'a predlog centralnih sila. TEKSl ODOOVORA. Zajednieki odgovor. — ..Tobožnja ponuda za mir“. — „Dvostruko netačuo tv r djeiije“. — „Nikakva ponuda za *uir“ — Ratni manevar. Njemačka i Austrija htjele su, izazvale sti i ostvarilc rat. — „Sanctions, rćparations et garanties“. — Prediog, koji neina iskrenostl 5 značaja. Kb Paris, 31. decembra. Odgovor sporazumniii sila na notu neprijateljskih sila odnosno prcdloga za otpočinjauje pregovora o miru predaoe Briand u itne savezničkih država poslaniku Američkih Sjedinjcnih Država. Odgovor glasi: Udruženi radi odbrane slobode naroda i vjerni ugovorenim obvezama, da pojedinačno lte položimo oružje, sporazumne sile su riješile, da z a j e d n i č ki odgovore na tobožnje ponude za mir, koje su im od strane neprijateljskih vlacla prcdate posredovanjem Sjedinjenih Država, Španije, Švajcarske i HoIandije. Prije svakog odgovora sporazumne sile smatraju za svoju dužnost. da protestuju protivu oba bitna tvrdjenja note neprijateljskih država, koja Itoće da.odgovornost za rat svale na sporazitntnc s i 1 e i koja objavljuju pobjedu središnjih vlasti. Uvo dvostruko netacno tvrdjenje sporazumue sile ue mogu dozvoliti, koje je u stanju da svaki pokušaj za pregovore osujeti. Savezni narodi snose rat već 30 mjeseci, a činili su sve što su moglh da se on izbjegne. Oni su djelima dokdzali svoju privrženost za mir. Ta je privrženost i sad ouako isto čvrsta kao i godinc 1914. Pošto je Njetnačka svoje obvezc povrijedila, to se ni n j o m e n a r tt š e n i m i r n e m o ž e n a n j e n u r i j e č z a s n o v at i. Jedan podstrek bez ttslova za otpočinjanje pregovora uije n i k a k v a p onttda za mljr. Taj tcrbožnji predlog, koji je nemajući nikakve stvarne sadržine i nikakve tačnosti, od strane carske vlatle predat javnosti, izgleda da je više ratni manevar nego !! prava pomtda za mir. On se osniva na sistematskom prepoznavanju kdrfektera spora u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Odnosno prošlosti predvidja njemačka nota činjetnice, podatke i brojeve, kojim je utvrdjeno da su Njemačka i Austrija htjele rat, da su ga izazvale i ostvarile. Za budućnost traže pustošenja, koja su proiizrokovana * Njemačkom objavom rata, kao 1 mnogobrojni atentati, koje su Njemačka i njeni saveznici izvrš'ili protivu zaraćenih i neutralnih, pokajauje, potiovno popravljanje i jemstva (sanctions, rćparations et garanties). Njemačka se lukavo izvlači i od jeduog i iz drugog. U samoj stvari ponuda, koju su učinile središnje vlasti, nije ništa drugo, nego dobro sračunjeni pokušaj, da utiču na razvoj rata pa da na kraju nametnu jedan n j e m a č k i m i r. Njetta je natnjera da z b u n i j a v n 6 m n i j en j e u saveznim zemljama. U puiiom saznanju težine, ali tako isto i potrcbe časa, odbijaju savezne vlade, koje su tnedjusobno spojene i u potpuuom spora z umu sa svojiin narodima, da se bave sa jednim prediogom, koji uetna iskrenostl I nema značaja. One još jeduom uvjeravaju, da mir nije sve donde moguć, dokle one ne dobiju j c m s t v a za uspostavljanje (rćparation) povrijedjenih prava i sloboda, za priznanje osnovnih načela narodnosti i slobodni^opstanak malih.država, dokle nisu sigurne za jeduo uredjenje, koje će u stanju biti da otkloni konačno uzroke, koji su odavna grozili narodima, i koje je jedino stvarno jemstvo za bezbijednost svijeta.

Odgovor sporazuma Wilsonu. Kb. Lugano, 1. januara. „Corriere deiia Sera“ javlja iz Parisa: Odgovor četvornog sporazuma na Wilsonovu notu predaće se uskoro, aii će se predati javnosti samo u tom slučaju, ako to W i 1 s o n nadje za umjesno. Kb. Paris, 1. jamtara. Odgovor predsjedniku Wilsonu vrlo blisko predstoji. On će biti opširniji i raflbžiće u pojedinostiina postanak li kraj rata. „Matin“ veli, da će odgovor biti propraćen izjavom belgijske vlade, u kojoj će se američkom narodu izjaviti blagodarnost za nkazane ttsluge a za budućnost uvjerenje u prijateljski zajednički rad. ,,Stainpa“ za okončenje rata. (Naročiti br/oiav »Beogradskih Novina«; Lugati'o 1. januara. Milanska „S t a tn p a“ u članku, koji jako pada u oči, govori protivu rata i traži da se on okonča, naročito iz privrednih razloga. List piše, ako se rat i dalje produži, on će onda izazvati u Evropi opšte rasulo. Rase će se uništiti, a to se u Francuskoj već sad opaža. Rat se mora završiti. Ako bi se on i daljevodio, onda bi mir bio samrtnički mir, a Evropa jedno veliko grobije. Ako mi rat prodttžimo, ne gleđajući na sat, mi ćemo voditi pđlitiku Samsona u bibliji. Srušiće se hram naših neprijatelja, aii ćetno i mi ostati pod ruševinama i kao mrtvi nećemo moći uživati našu pobjedu. Ovakav se čtanak do sad inogao čitati samo u socijal-demokratskom listu „Avanti". Talijanske socijaliste. Kb. t.ugano, 1. januara. Talijanska socialistička stranačka uprava živo radi u smislu što bržeg zaključenja mira. Ali censura ugušuje,njihove javne izjave. Isto tako je hitno izazvana i social demokratska frakcija komore da donesesvoje zaldjučke o politickiin koracima. Odgovor c. i k. ministra spoljuih pcsiova na nohi Švedske. Danske i Norveške. Kb. Bcč, 1. januara. Odgovor c. i k. ministra spoljnili poslova, koji je zastupnicima Švedske, Danske i Norveške predao 31. decembra prošle godine na njiliovu notu o pitanju mira, glasi u njemačkom prevodu: Imao sam čast da pritnim notu od 29. t. mj., kojom ste izvoljeli, da mi stavite do znanja o iuteresovanju i ttčešću vaših vlada u skorašnjim koracima predsjednika Sjedinjenih Država u pitanju uspostavljanja trajnog mira, kao i o liadi vaših vlada, da inicijativa gosiiodina Wilsona urodi uspjehom, dostojnog visohog gledišta, koji ga u tome rukovodi. C. i k. vlađa je u prijatnom položaju da može utvrditi. da se lijcno shvaćanje u toj stvari slaže sa shvaćanjem vaših vlada, i da je ona svojim odgovorom, koji je 27. t. mj. objavijen, podstrek predsjednika Američkiit Sjediujetiih Država, čije visoke pobude ona uvažava, prihvatila simpatičnim prijemom. S toga c. i k. vlada sa zadovoljstvom gleda potporu, koju kraljevska vlada Švedske (Norveške, Danskc) ukažhje inicijativi gospodina Wilsona. Moleći vas da prednje dostavite do znanja vašoj vladi, ja se koristim ovotn prilikom, da vašu preuzvišcnost uvjer imo mome punom visokom poštovanju Czernin. s. r.

ilova Godina. Brzojav maršaia nadvojvode Friedricha Njegovom VeliČaustv« earu i kralju. Kb. Bcč, 1. januara. Iz glavnog ratuog stana za štampu se javlja: Maršal nadvojvoda Friedrich podnio je Njegovom Veličaustvu povodom nove godine u ime vojske i flote slijedeću hrzojavnu izjavu odanosti: Vaše Vcličanstvo! Kao zastupnilcVašeg Veličanstva u vrliovnom vojnoni zapovjedništvu i kao najstariji maršal molim najponiznije Vaše Veličanstvo da, u najdubljcm poštovanju, mogu podnijeti u ime naoružane snage, koja se nalazi na bojnom polju i ratne flote, želje za sreću i biagoslov. Božjim providjenjem je Vaše Veličanstvo u prošloj godini iz sredinc vojske, koja se borl i krv svoju proliva za otadžbinu, bilo pozvano da printi vladalačko dostojanstvo. Medju oružnim djelima, s kojiina se naoružana siia možc ponositi u godini 1916., najljepša su za vječnost vezana sa vodstvom Vašeg Veličanstva. Ljubav i poštovanje, s kojhna su austro-ugajski ratnici svuda klicali pobjedouosnom prijestolonasljedniku, gdje god. se on medju njima pojavio, prate

Vaše Veličanstvo od prvog dana \ladalačkc dužnosti u svima radovima. Neka bi Vaše Vcličanstvo u toj ncpokolcbivoj ijubavi i odanosti svih, koji voR ničko odijclo nose, našio sigurno jenistvo, da će oružana sila Austro-Ugarskef na suvu i na moru visoko nositi svojef starostavne zastave do pobjedonosnog isltoda vclikog teškog oružnog polioda. — Njegovo Veličanstvo je izvoljelo ođgovoriti: Duboko gamit primio sam /.eije za srcću i blagoslov. koje stc mf, dragi moj, u ime -naoružane siic na suvu i moru, koja mi je tako bliska, podnijeli povodom nove godine. Sjećanje na čeličnc iispjehe tnojih Itrabrih tako je isto nefazdvojna veza zajednice. kao što’ ćti uvijek umjeti cijcniti. kolike ste nezaboravne zasluge vi, dragi *noj, stekli: u ovom svjetsko istorijskom vremcnu. Moj ratnički slavni pozdrav neka pratt mojt lirabre. U njihovim se redovima nalaze moji narodi, kojima će svemogući, najpravedniji Bog mUostivo podariti konačnu pobjedu i blagoslov m'ra. Njemu se obraća naše pouzđanje, o njegovu sveinoć i o naštt snagti razbioe se neprijateljske težuje. 4^ Izmjena hrzojava o novoj gotlini. Kb. Beč, 1. januara. Izmedju ministra spoljnih jsoslova f državnog kanceiara su izmenjani brzojavi povodoin nove godine, u kojima su oba državnika izjavila nadu, da će savezničke čete do konačne pobjede voditi teški rat, ako se naši neprijatelji nebi još danas uvjerili o bezizgleđnostl svojih osvajačkih stnjerova tl i e m 11 k n. Brzojav cara Wilhelma carici. Kb. Berlin, 1. januara. Car Wilhelm je uputio carici slijedeći brzojav: Naše su hrabre čete njemačkih pletnena, pod oprobanim odlučnim vodjstvom, osvojile Runtunjiju do donjeg Sereta. Jaka ruska pomoć nije bila dovoljna i docne je došla da izmjeni odluku. Time se sa najlepšitn obećanjima zavrsuje stara godina. Blagodfran Bogu i ponosan snagom Njemačke gledam ja na prošlo ratno vreme, kao i pouzdanjem unastupajuću godinu, gredeći u susret novim borbama i Božjom pomoću novim pobjedatna. Mi će mo izdržati.

Bugnrska. Zapovjest bugarskog geueralisiiua. Kb. Sofija, 1. januara, Bitgarski je gcneraiisitn Zckov, uputio slijedeeu dnevnu zapovjest vojsci: Časniei, podčasnici i vojnici! Drugi je put kako vi proslavljate novu godtuu na bojnom polju, u dogledu neprijatelja, koji čini uzaltiduc napore, da ponovo uspostavi ropstvo taino, gdje su vrtiovi vašili bajoneta izvojevali slobodu našoj braći. Na jugu se vi danas nalazite tanio, gdje ste prije godinu dana bili; na sjeveru ste pak ponijelt bugarsku zastavu do Tulče pa i 11 a dnigu obalu Dunava. Put, koji vam opred'ijelio vaš vrhovni rattii zapovjeduik, put slave i časti prešli ste vi sa izdržljivošću i poietom. Ja se sretnim osjećam, da vam iz sveg srca zablagodarim za sve ono, što ste vi na bojnom polju počiuili, da vam poželim sretnu novu godiuu ; da vam izrazim moje najboijc 'želje za vaše tjelesno i duševno zdravlje. Po-bjedc svuda, takva je biia prošla godina, a ja sam čvrsto uvjercn, da će liam nova godina donijeti potpuni trijumf uašia preduzeća. Dužnost je naša, da se na današnji dan sjetimo sa osjećajima duboke blagodarnosti one pomoći, koju st» natn naši saveznici svuda ukazivali 1 da im poželimo, neka im nova godina donese u svakotn pravcu pobjedu i srcću. Žekov, s. r.

nmnovlje brzojnvne vijestl. Senat i Komora. Kb. Paris, 1. januara. Senat je odložen do 9 januara a komora na neodredjeno vrijeme. Oeneral Haig — maršal. Kb. London, 1. januara. General Haig je za odlične uslugft naimenovan za maršala.

Ornd I okollcn. Traže se. Djordje Medaković, Vladiuiir Pelrović, Aleksandar Davidović i Vukić (V kosava?) Ljepava, željeznićki služL neka se Jave iično ili pošiju svoju adresug. EvženuDerocco, b. niku žel. direkcije, Poslanička ui. prijema novčamh pošiljaka