Beogradske novine

tir. 13.

BEOGRAD, ponedjeljak 15. januara 1917.

I z I az i: dnevno u jutro, ponedjeljkom posHje podne.

Prodaje se: ■ Ikograda I a krajevlm« z*•osjednatlm od carsko I kraijevskih ćeta po djeni od a Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovlni i Daimaciji po djeni od izvan ovog podrnfja

61

8 b 12 h

I

Oglasi po cijeniku.

Pretplaia: za I mjesec u Beogrado 1 u krajevima zaposjednutim od carskoi kraljevskih fela K 1 .50 u Hrvatskoj-Stavoniji, BosmHercegovini i Dalmaciji K 2'4* izvan ovog podrućja . K 3'- -

UredniStvo: BEOORAD, Vuka KaradZića ui. broj III ieleton hroj o7 Uprava i primanje preplate Toplićin Venac broj 21, felefon b r oj .'3 Primanje ogiasa Kneza Mihajia ui broj ki.

Godfni- i'.

fvTNI IZVDESTA3I tzvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 14. januara. Istočno bojište: Zapadno su od V a 1 e n i a suzbile osmanlijske čete jedan ruski napadaj. lnače u rumunjskoj nizini zbog lošeg vremena nikakvih naročitih borbenih djelatnosti. Jugozapadno su od Heerestraua zauzeli juče u jutro bataljuni generala Goldbacha u iznenadnoj navali visinu 704. U prostoru Tolgyesa uspješna preduzeća njemačkih izvidnica, koja su neprijatelju nanijela teških gubitaka. Dalje na sjeveru ništa za javiti. Talijansko bojište: Mir. Jago-istočno bojište: 11. su januara napali dijelovi triju francuskih pukova s istočne strane na austro-ugarske položaje, koji se nalaze na južnom kraju ohridskog jezera. Ovaj je francuski napadaj odbijen, a kod odbrane su sudjelovala i ona austro-ugarska i bugarska odjeljenja, koja se nalaze istočno od jezera. Juče su u jutro prešle naše čete na protiv-napad, te im je uspjelo da bace neprijatelja preko Ograve(?) unatrag. Zsmjenlk glavara generalnog stoJera pl. HSfer, podmaršal. fzvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 14. januara. Zapadno bojište: Osim obostrane žestoke topničke vatre uz obe obale rijeke Somme, vladala je uz kišu i snijeg na cijelom frontu samo neznatna borbena djelatnost. Tečajem noći odbijene su na više mjesta fronta neprijateljske izvidnice. Istočno bojište: Front maršala orinca L e o p o 1 d a bavarskog: Nikakvih dogadjaja od osobitog značaja. Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: U istočnim su Karpatima prodrli sjeverno od Zlatne Bistrice njemački grenadiri na više mjesta u ruske poiožaje, nanijeli neprijatelju teških gubitaka, a onda se prema naredjenju s plijenom i zarobljenicima vratili natrag u svoje položaje. Južno od druma O i t o z s zauzet je na juriš jedan planinski vis. Kod toga je zarobljeno 50 neprijateljskih vojnika. Front maršala pl. Mackensena: Nepovoljno je vrijeme ograničavalo bojnu djelatnost. Jedan je ruski napad na Seretu, sjevero-zapadno od Braj i 1 e, odbijen. Maćedonsko bojište: Jedna je neprijatcljska navala izmedju rijeke Vardarai Dojranskogjezera protiv naših položaja južno od Stojakova, ostala bez uspjeha. Prvi zapovjednik glavnog slana pl. Ludendorff.

Turski ratni izvj'eštaj. Kb. Carigrad, 13. januara. Tigrisko bojište: 11. je januara ponovo jedna neprijateljska brigada navalila na jedan dio naših ^ poležaja istočno od Kut-el-Amare. Mi smo ovaj napadaj uz teške gubitke za neprijatelja odbili, a onda prešavši u protivnapad prodrii u protivničke položaje, gdje smo zarobili nekoliko vojnika i zapljenlli tri maštnske puške. — 9. smo januara oteli neprijatelju šest mašinskih pušaka te izvjesnu kollčinu oružja i ostalog ratnog materijala. Kavkasko bojište. Jedan je neprijateljski iznenadni napad, preduzet od jednog neprijateljskog odjeljenja u jakosti od preko jedne satnije, odMjen. Rumunjsko bojište: Jedna je od naših u Rumunjskoj operirajućih divizija napala 12. januara ok(

podneva M i h a e 1 u. Zarobila je 400 vojnika a zaplijenila više mašinskih pušaka. Na svom se je bijegu u Seretu potopio veliki broj ruskih vojnika. fnače nema dogadjaja od važnosti.

Izvjestaj bugarskog gfavnog stožera. Kb. Sofija, 13. januara. Maćedonsko bojište: Istočno su se od Cerne pokušale približiti našiin položajima đvije neprijateljske satnije, ali su našom vatrom protjerane. Samo na nekojim mjestima fronta slaba topnička vatra. Rumunjsko bojište: ' Pred Issaceom prouzročili sino vatrom našeg topništva požar na jednoni neprijateljskom brodu, koji je sav u vatri odvučen natrag. Kb. Sofija, M. januara. Maćedonsko bojište: Samo izmedju Vardara i đojranskog jezera živahnija neprijateljska topnička borbena djelatnost. Neprijatelj je napadao južno od Stojakova, ali je već samom vatrom odbijen. Na ostalim dijelovima ironta slaba topnička vatra. Rumunjsko bojište: Na donjem Dunavu izmedju Galca i Issacee obostrana pojedinačna artiljerijska paljba. Sa naše smo obale bombardovali vojničke objekte u Galcu, a tako isto i stanicu te željezničke mostove u blizini grada. Na stanici je izbio požar. Naše su letilice bacale bombe na luku St. Georg i letiličku postaju. Vojna zapovijest bugarskoj vojsci. Kb. Sofija, 14. januara. 7. je o. rhj. svim četama pročitana slijedeća dnevna zapovijest: Po naredjenju Njegovog Veiičanstva saopštavam, da su naši neprijatelji u svojoj nezasitljivoj požudi za daljim prolijevanjem nedužne krvi, odbili predlog za mir, kojega im je u savezu sa svojim uzvišenitn saveznicima stavio naš uzvišeni i obljubjeni vrhovni ratni gospođar. Naši neprijatelji teže sarno za ponovnim podjarmljenjem naše od nas prije kratkog vremena oslobodjene braće u Maćedoniji, oni žele i uništenje ujedinjenog bugarskog naroda. Casnici, podčasnici i vojnici! Rat će trajati dalje jedino krivnjom n a š i h n e p r i j a t e 1 j a. Bugarski je narod prošao kroz mnogo teških kušnja, ali on će i u dugim budućim borbama triumfirati nad podlim neprijateljem. Vašim je rukama povjerena sudbitia bugarskog naroda, njegova sloboda te nezavisnost i čast Bugarske! Naše je djelo sveto! U njemu leži sva naša snaga i moć. Vaša je dokazana vrijednoća i hrabrost dovoljno jemstvo za konačni uspjeh uzvišenoga djela ujedinjenja. Svevišnji je i Svemogući Bog s nama, jer je i pravo na našoj strani. Ujedinjeni bugarski narod šalje svojim dostojnim i milim sinovima srdaćne pozdrave i želje za konačnim porazom podlog i požudljivog neprijatelja! Da živi ujedinjena Bugarska! — General Žekov. Osnioonie nove poljske države. Prvasjednicadržavnogsavje ta. Kb. Waršava, 14. januara. Danas u podne iskupili su se u velikoj dvorani kraljevskog dvora članovi državnog savjeta. Oba glavna guvernera zauzeli su mjesto na estradi, odakle je prvi glavni guvemer pl. B e s e 1 e r držao slijedeći govor: Današnjim sastankom privremenog državnog savjeta kraljevine Poljske izvršuje se prvi odlučni korak u ostvarenju onih obećanja, koja su vašoj Uomovini data objavom od 5. novembra 1916. Vi ste pozvani, da u zajednici sa vladama obiju zaposjednutih oblasti preduzmete osnovne radovezanovoobrazovanje poljskedržave. Nada, da će se ovaj rad izvršiti pod znacima s k orašnjeg mira, nijeseispunila. Naši su neprijatelji drsko odbili ruku naših uzvišenih vladalaca, koju su im velikodušno pružili bih u cijeiji mira i primoravaju nas, da rat i dalje produžimo, koji će mo sad s neppkoljebivom odlučnošču voditi do konačne pobjede, a naša će pobjeda biti i vaša pobjeda. Vise dakle naiazite red dvostrukim zadatkom: U mjerama,

PoslIJe preklda nkclje za mlr. Bavarski kralj njemačkom caru. Kb. Miinchen, 11. januara. Korespondencija Hoffmann javlja: Kralj je Ludwig III. upravio njemačkom caru ovaj brzojav: Snažne su riječi, koje je Vaše Veličanstvo izreklo u svom negodovanju na drski odgovor naših neprijatelja njeinačkom narodu, živahno odjeknule u svim našim srcima. Sa Vašim Velićanstvom dijeli sav njemački narod čvrstu volju, da se slomi obijest naših neprijatelja. Napose se ja sa cijelim bavarskim narodom osjećam ujedinjen, kad u ovim sudbonosnim časovima Vaše Veličanstvo ponovo uvjeravam, da ćemo u nepokolebivoj vjernosti nastaviti ovu nametnutu nam borbu dok izvojujemo mir, koji nam za sada još naši neprijatelji uskraćuju. Sa svoiim su nam ratnim ciljevima otkrili neprijatelji svoje osvajalačke težnje, kojc prevršuju svaku injcru; oni su nam otkrili svoju želju, da unište naše saveznike. Sada svako zna. ko nosi krivicu zbog ove borbe nairoda i odgovornost na dalje prolijevatije krvi. Mi smo bili spremni na sporazum. Naši neprijatelji lioće drugačije. Junaštvo će naših hrabrth vojnika i požrtvovnost našega naroda prkositi svakom jurišu i podmuklosti naših neprijateija i dovesti do pobjede i mira. Bog će nam i dalje pomoći! — Ludwig m. p. Razočaranje u Washingtonu. (Naročlti brzojav ..Beogradskih Novlna“.l London, 13. januara. ,,Daily News“ saznaje iz Washingtona, da je predsjednik Wilson unekoliko razočaran, što sile četvornog sporazuma nijesu ostavile otvorenu mogućnost za pregovore o miru. U zvaničnim se krugovima misli, da je odgovor sporazumnih sila učinio kraj očekivanju za skori m i r. Uslovi su vrlo teški, a da bi in središnje vlasti mogle uzeti u ocjenu. Mogućnost daljnih pregovora? Kb. Frankfurt, 14. januara. „Frankfurter Zeitung“ javlja iz Waschingtona: U dobro se upućenim krugovima drži, da odgovor sporazumnih sila ne zakrčuje put daljim mogućnostima za mir. Pređsjednik će Wiison sadržaj note saopštiti u Berhnu, od kuda oeekuje pro'tivodgovor. Enjleska i kolonlje. Engleska i rat. (Naroćiti brzoiav »Beogradskih Novina«; London, 14. januara. ,,T i m e s“ saopštava, da je juče u Divningstreetu održan važan ministarski savjet o pojačenju vojskei opštoj službenoj dužnosti. Savjetovanju su prisustvovali Lloyd George, Henderson, Chamberlain, Prothers, lord Rondea i Hodge. Mjere, koje su već preduzete radi popunjavanja vojske, biće proširene. Očekuje se, da će svaki čovjek, koji je tjelesno sposoban, biti uvršten u aktivnu vojnu službu.

| ova ofenziva što prije izvrši, a osim toga [ je donio još i druge vrlo važne odluke. Rumunjski porazi i zagrožavanje Besarabije dalo je ruskoj vojnoj upravi povoda, da sve preduzme, da se neprijateIju spriječi prodiranje u južnu Rusiju. Brusilov, koji će i ovom prilikom rukovoditi ofenzivom, nastojavaće, đa neprijatelja odvrati od južne Rusije. Sve čete, kojih ima ua raspoloženju ustupiće se Brusilovu. Gdje se prodiranje smjera, dopisniku ni.ie poznato. Rat na moru i pod morem. Potopljeni i uhvaćeni brodovi. kb. Kopenhagen, 14. januara. Danski je parobrod ,,Swina“ uhvatio na švedskoj obaii jedan njemaćki stražarski brod i sproveo ga u luku. Jedna njemačka podmornica je torpedovaia danski parobrod ,,Fubonie“, koji je odmah potonuo. Njemačka podmornica je zadržala švedski parobrod „Ingeborg" i primoraia ga da pobaca u vodu 700 vreča poštanskih, koje su bile opredijedjene za Rusiju. 200 poštanskih vreća za neutralne zemlie ostale su nepovrijedjene.

Nojnovile brzojttvne vijesti. Bugarski umjetnici u Njemačkoj. Kb. Berlin, 14. januara Umjetnici i književnici, koji su danas prije podne ovamo prispjeli, pod vodjstvom prvog predsjednika njemaćko-bugarskog društva, provezli su se kroz prestonicu. U Charlottenburgu su položili divan vijenac na grob cara Wilhelma L — U opštinskom domu izmijenjeni su pozdravni govori. Sutra u veče biće prva bugarska umjetnička predstava u pjevačkoj akademiji, kojom će se utvrditi tijesna veza izmedju njemačke i bugarske kulture. Iznenadjenje četvornog sporazama. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«; Ženeva, 13. januara. „Petit Parisien“ donosi cenzurirarru vijest iz Londona: Ratni smjerovi, koji sa u Rimu utvrdjeni, daju jamstva, da će nova iznenadjenja četvernog sporazuma rat ovoga Ijeta privesti kraju.

NaroHna ariureda. Pošiljke zlata engleske banke. Iz Londona se javlja: Kako ,,Daiiy Telegraph“ saopštava, engleska banka je za posljednjih petnaest dana poslala preko kanadskih agentura četrdeset milijuna funti šterlinga u Sjedinjene Države. Neuspjeh ruskog zajma u AmerikL Iz New-Yorka se brzojavlja: Sindikat koji se primio da izvrši posljednji ruski spoljni zajam sa 57»% petogodišnjih bonova, rasturio se, pošto nije bio u stanjo da rasprctda bonove u vrijednosti oko pet milijuna dolara. Tečaj tih bonova je pao od 94V» na 86, ali se docnije mogao nešto malo popraviti.

koje su naredbom za obrazovanje privremenog državnog savjeta označene, ima zajedničkih radova, da se .vašoj zemlji stvori državno uredjenje kao osnova za njen narodni i slobodni razvitak i da joj se jednovremeno osigura njena ponovo dobijena slofooda. I za jedn.o i drugo nalazimo mi prvo sredstvo u vlastitoj vojsci, koja će sklopu nove kraljevine odmah u samom početku dati spolja unutarnju čvrstinu i sigurnost. Shvatite veličinu tog zadatka, koji ste za vašu zemlju primili na sebe đobrovoljno, dokle razvitak vašeg državnog bića ne dozvoli, da se on zakonom usavrši S nama i uz nas stoji vaša hrabra legija, gotova da svoju boračku oinladinu obrazuje za veliki otačbenički zadatak. Pristupite odvažno i punim povjerenjem poslu i imajte na umu, da se vaš ciij, sa obzirom na još teške prilike ozbiljnog ratnog stanja, koje još traje, može postići samo inirnim rasudjivanjem. Ja vas, dakle, na tom zajedničkom radu ođ srca iskreno pozdravljam. Pošto je glavni guverner završio svoj govor, ponovio ga je na poljskom jeziku grof Hutten-Czapski. Zatim je glavni guverner, podrnaršal K u k upravio državnom savjetu slijedeći govor: Mnogo poštovana gospodo! U vezi sa rječitim riječima, koje je malo čas Njegova Preuzvišenost gospodin glavni guverner pl. Beseler na vas upravio, želim da i od moje strane dam izraza onim iskrenim željama, s kojima se od strane austro-ugarske uprave predusretate u vašem radu, koji danas otpočinjete, a koji je od vrlo velikog značaja za budućnost Poljske. Još bijesni ogromna borba, u kojoj se riješava sudbina naroda i država, ona je i vašoj zemlji nanijela teške rane. Ali, gospodo moja, ne treba da izgubite iz vida, da se, dokle se na drugoj strani talasi tog pustošnog rata slivaju nad nekim državnim bićem, ovdje, biagodareći našem pobjedonosnom oružju, mirno izvršuje državni preporodjaj vaše zemlje. Vas je zapala historička zadaća, da položite temelj poljskoj državi. Ako ovoj zadaći hoćete udovoljiti, morate prosto ođ svake stranačke politike, vaše djelolovanje upraviti na sva ona razna područja, koja su opredijeljena državnom savjetu u naredjenju o njegovom osnutku. Vi ćete se morati posvetiti važnoj zadaći ponovnog izgradjenja vaše zemlje, u prvom redu velikom problemu ostvarenja sopstvene državne uredbe, za buduće upravIjanje zemljom u svim njenim granama, kao i osnutku jake, dobro organizovane nacijonalne vojske, iz čijeg su se kadra već rekrutovale slavom ovjenćane poljske legije. Sve to bez iznimke spada u biće svake države i leži u sopstvenom interesu nacije kao nositeljice državne misli. Ne zaboravljajte, moja gospodo, da jedna država, koja hoće da bude jaka i sposobna za život, ne smije biti jednostavni dar sudbine. Sam narod mora teškim, mučnim ali voljom žrtvovanim radom pomoći, da si sazida državu; on mora biti spreman, da se za tu državu bori i umire. Ova istina mora kroz vas da dopre u srca vašega cijeloga naroda. Onda ćete vašoj zadaći udovoljiti i onda možete biti sigumi zahvalnosti domovine. Tada će se izjaloviti i nade vaših'neprijatelja, koji ne vjeruju u uskršenje Poljske; ne vjeruju za to, jer to uskršenje ne žele ili ga se boje. A sada, poštovani članovi državnoga savjeta, pristupite svome uzvišenom i odgovornom radu s pouzdanjem u Boga ! Zastupnik je austro-ugarskog vladinog povjerenika, kotarski satnik Iszkowski ponovio na to ovaj govor na poljskom jeziku. Na govore je obiju glavnih gubernatora odgovorio član državnog savjeta, Niewojowski ovim riječima: Medju ovim staroslavnim zidinama u bivšem i'budućem sijelu našegakralja.gdjeje 5. novem. 1916. u ime dvaju moćnih vladalaca svečano proklamisano uspostavljanje poljske države, doživljujemo danas prve vidljive znakove oživotvorenja velikodušno obećanog djela. Kao članovi privremenog državnog savjeta, te prve klice jedne poljske vlade, dolazimo pred Vaše Preuzvišenosti i izričemo duboku zahvalnost za Vaše pozdrave i dobro, koje ste nam u ozbiljnim svojim riječima izrekli i zaželjeli. Još nije prestao da hara strahoviti rat, vodjen rukom providjenja, ali je nama ipak već omogućeno, da na ovom od ruskog jarma oslobodjenom području položimo temelje zgradi nezavisne poijske države. Mi shvaćamo veličinu ove zadaće, svu odgovornost, koja na nama leži, kao i sve teškoće, koje se moraju da svladaju. Mi ćemo stoga poljski narod pozvati, da nas u našem nastojanju podupre i pomogne nam u našem radu.

Krlza u GrčKoi. Izvršenje zahtjeva sporazumnlh sila. Kb. Milan, 14. januara. „Corriere della Sera“ javlja iz Atene: Poslanici četvornog sporazuma utvrdili su s grčkom vladom način izvršenja zahtjeva, koji su ultimatumom postavljeni, a koji će četvernom sporazumu zajamčiti vojne garancije i pokajanje. Razmještanje četa teče sa svim pravilno, 36 topova već je otpravljeno u Peloponez. Druge se baterije nalaze na putu. Vlada je voljna da dozvoli uvodjenje nadzora samo za vojničke ciljeve, pa da se digne blokada. Ostrvo Cythera zaposješće francuske i engleske borbene snage i venizeliste. Iz Larise se javlja, da se tamo spustila jedna njemačika letilica sa tri časnika i da je poslije izvršene male opravke dalje odletila.

RuiijO. Nagovještavanje jedne nove velike ruske ofenzive. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Amsterdam, 14. januara. Petrogradski dopisnik „Giornale d‘ ItaIia“ saopštava svome listu, da je ruskoj vojnoj upravi pošlo za rukom, da municijone zalihe ruske vojske toliko pojača i da vojreu shižbu tollko uredi, da se u vrlo bliskom vremenu može računati sa jednom velikom ofenzivom na način Brusilovljeve ofenzive u godini 1916. Ratni je savjet u ruskom glavnom stanu, pod predsjedništvom cara i učestvovanjem velikog kneza Nikole Nikolajevića, riješio, da se

Razne uljestl. Dar hrvatske domobranske divizijeKako nam javljaju Lz Zagreba, stigao je ođ hrvatske dornobr. pješačke četne divizije sa bojnoga polja ,.Ligi za zaštitu djece“ ovaj dopis: Duboko prožeti privrženošću spram domovinete nadahmiti toplim osjećajem čovječnosti, koja se zrcali u srcu punom brižnje pažnje za naše pomoći potrebnc srodnike, sakupili su, povodom nove godine, časniči i momćad ove divizije prinose, od kojih je „Ligi za zaštrtu djece u Zagrebu“ svota od 6000 K (šest tisuća kruna) poštom odaslana. — Uz osobito velepoštovanje S n j a r i ć v. r. podmaršab Arheološke iskopine kod Srijemske Mltrovlce. Za ovog rata opet se naišlo na tragove rimskoga grada ,.Sirmiuma“. Kod kopanja su streljačkih jaraka našli vojnici u blizini Mitrovice dijelove jednog mozaika, a nadjena je i jedna brončana glava muškarca iz dobe rimskih careva. Da ove starine ne propadnu, dozvolio je hrvatski ban za troškove iskopanja iz zemaljskih sredstava svotu od 10.000 kruna. Iskopine predat će se kr. arheoloŠkom muzeju u Zagrebu.