Beogradske novine

I z I az i:

dnevno u jutro, ponedjeljkom

poslije podne.

Pojedini brojevi: U Imnh 1 ■ trajlrimi z*fOK«Mtlo ot o. 1 kr. Mt> ■« CMI etf .... 1 bden V Hnatitel-StafsnlJI, 8«nl - Heretjevtol 1 DaJoiaelJI po cenl otf 10 beien lane eaef petfrutfja pt ceel p< .... 12 helere

Meeeine pretplata: U geofntfe 1 ■ tnjirlma rsposetfnutlra etf e. 1 tr. Cata ra bojsu 1 etapnu pelta. . I. t* U Btfofrsdu u tfestarom u kuCu . . . . K. U Hrreutol-ttaroaiU, Seaal - Hernforlol 1 Datauaeltl « Ineau otf K. f M U oitailra ,rajerlma Aua.ro-ufaraka moatrbije L »—

Oglasl po cfjonlku. ,

Urednlltvo: BEOOrtAO, Vuka Karadžlća uL broj 10. Talofon broj 67. Uprava I prlmanje preplate TopliCln venac brej 21. Telofon broj 25. Prlmanje oglasa Knaza Mibajla ul. broj 38.

Br. 31.

BEOGRAD, petak 2. februara 1917.

Godina III.

RATNI IZVJESTADI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. KI>. Beč. 1. februara. Izvanredno jaka zinia spriječava tia cljcfpm Istočnorn frontu svaku jaču bofbenu djelainost. F sa ta'ijanskos: bojišta I iz Arbanije nema ničeffa važnog da se javi. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. Hofer, podmaršal. Izvješta) nlemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 1. februara, , Zaoadno bnj'ste: Na mnogim su nijeslima fronta uapadi našili izvidnica don'jeli dragocjena obavjestenja o neprijatelju, Istočno bojlšte: Fronf oriiesiolonasljednika Rupprech'shavarsko?: Kod vrlo stroge zime samo na nekim mjcstlma živaban topničkl boj. Na Naraiovki su, Jugo- sločno od Lupnice Dolne provalili dijeiovl jcdnos: saksonskog puka ti ruskl položaj. a onda $e povrafiii. povcvši sa sobom 60 ruskih zarobljenika l 1 mašinskom puškom. Na frontu Rcneral-pukovnika nađivojvodc J o s i p a i kod vojne grupe iraršala Mackenscna manji bojevi ispred položaja i osamljcna topuička djelamost. Aiačedonsko boiište: Nei>rijateliska su odieljenja, koja su jugo-zapadno od dojranskog jer.era ^nslije jake topničke vatre prešia «» napad, o d b IJ e n a. Prvi zapovjednlk glavaog staaa pl. Ludendorff.

Pomorsltl rot do uništenla. tblgovor ie središnjih vlasti na prkosuo odbijanje njihove velikodušne punude za mir sada uslijedio: On se sastoji ii olfjavi pomorskog rata do u n 1 š t e n j a rrotivu Engleske. Francuske I Italije. iTime su središnje vlasti opet usvojile osnovu Hjernačkog velikog adniirala pl. T i r p i t z a, koji je išao za tim. da prije svega nadvlada Veliku Britaniju spriječavanjem svakoga dovoza. Kako je poznato. izašla le 4. februara 1915. godine u njeniaćkom službenom listu „Deutsclicr Reichsanzeiger" zvanićna objava. kojom se vode oko iVelike Britanije i Irskc, uračunavši cjelokupni engleski kanai. proglašuju

Podlistak. Olrtnoz Zlfltko Bolokoulf. (Pr«d dobrotvorni koncerat na 4. februara u beogradu.) Ako se kaže da je Zlatko Balokot vlć najbolji od svih guslača, što ih je dao u svijet zagrebački glazbeni zavod, nije možda ninogo, ali ako se iz stranili ocjena pcnajboljih svjetskih listova ispiše, da je Balokcvić jedan od najboljili sadanjih evropskih umjetnika na guslama. onda doistu znači njegov koncerat pravi Uogadjaj za svako mjesto, h koje on dodje. Nije tomu ni tako dugo, kad je kao mali „čudesni dječak** — Wunderknabe — zadivio Zagreb i svoje profesore neobičn'.m talentom osobite glazbene memorije, brzog sbvatanja i vanredno lakog vladanja ..tananhn gvdalom". Roditelji njegovl — otac Bogumil, brzojavni nadčinovnik i mati Judita, rodjena Szabo — • uložili su sve, da djetetovu talentu otvore vrata višoj naobrazbi. Iza svršena konzervatorija povjeriše Sjja vrsnomu profesoru Humlu, učeniku Sevčikovu, koji ga e spremao ne samo tehnički do virtuozuosti. nego mu je u niladu dušu ulijevao shvaćanja i mladenačku dispoziciju, sljubljivao s čuvstvom pojedinih kompozitera. Samo tako mogao je iS-godišnji dječak s garavom kosoin biti primljen u bečkl „Meislersehule". gdje dospjeva u proKušanc ruke poznaiog profesora Sevčika i dobiva kao p r v * od svih absolvenata nagradu grada Beča.

rattilm pođručjeni. Od 1S. februara rečeno ie n istoj objavi — uništiće se u tome ratnom području svaki neprijateljskl trgovaćki brod, i tn bez cbzira na opasnost po njihove posade i putnike. Ujedno su se neutralne države. t j. njihovi brodovi upozoravali na zioupofrebu. koju Engleska vrši islicanjem tijihovih zastava na svojim brodovima. No u orvi se tnab nije mogio pristupiti bezobzirnom provadjaju pooštrenog podmorničkog rata, koji bi sigurno sam po sebi dovco do poipunog usi>]eha, a to s razloga, što je predsjednik aitierićke L'nije u svojim solidarnim osjećajlma sa anglo-saksonskom rasom priskočio u pomoć neprijateljima središnjih vlasti J naročito poslije potopljenja „Lusitanije" 1 ..Sussexa" zauzeo držanje, koje je prlsililo središnje vlastl, da privromeno odustanu od svoje namjere. Ovo je utuiereno držanie središnjih vlasti po svoj prilici preporučivala činjenica, što ratni položaj na kopnu nije još bio posve sazrio — probojna bltka kod Oorlicze blla se >ek četvrt godine kasnije! Srcdišnje su se vlasti dakle zadovoljiic lirne, da podmorski rar vode po mogućnosti uz što veće čuvanje interesa neutralnih država. pa i ako su se kraj toga naročito u posljednje vrijeme lzvojevali lijepi uspjes!. to oni za ogronmu množinu tonaže. kojotn raspolažu Engleska i njeni saveznici, znače ipak tek samo lako snosljivi gubitak Sama je Velika Britanija u početku rata raspolagala s jednom trgovačkom tonažom od po prilicl 20 milijuna tona, od čega je prema prije kratkog vremena saopštenom službenom ix>datku iz Beča do 31. oecembra 1916. gocbne potopjjeno iii izguhijeno 3,009.000 tona. Ako se uzine u obzir. da je Engleska najmanje 5.000.000 tona svojih trgovačkih brodova oduzela u ratne svrhe — za transporte četa i municije, za pomoćne krstarice i siražarske brodove — to bi raspolagala još sa nelrih 12.000.000 tona u svrlru trgovine. No ne sniije se zaboraviti, da su se na engleskim brodogradilištima neumorno izgradjivali ne samo novi ratni. nego i trgovački brodovi; nadalje da je Englcska u svojoj bczobzirnoj nasilnoj poliiici znala uporrijebiti i mnogobrojne brodove skandinavskih država 1 Holandije, kao i one njemačke 1 austrougarske brodove, koje ie zaplijenila Portugalija. Biće dakle izvan sumnje. da Englcska i kraj svojih gubitaka raspolaže opet sa onutn trgovaćkom mornaricum. kojoin ie rasimiagala na počeiku rata. S toga razloga može jedan pomorskl rat do unišrenja protivu En-

Od tada počinje njegova slava. Ne samo što Zagreb i ostala veća hrvatska mjesta daju Balokovičeve koncerte, nego njegov glazbeni talenat krCi sebi pute u Budimpcšli i Beču, a još nije dostigao ni 20-tu god., a več izvodi dvije teške glazbene tačke u b e r 1 i ns k o j visokoj školi za glazbu, počctkom oktobra 1913. godine. Tada ie bila zasnovana njegova svjetska umjetnička lurneja. S potpunim uspjehom guslača virtuoza zadivio je mladi Baloković rusku publiku u M o s k v i, a u god. 1514. eno ga već u K a i r u i odniah zatim u N a p u 1 j u i R i m u, da krene opet u B e r 1 i n, pa u P a r i z. Ali u to je buknuo svjetski rat. Kako je svatko dao z.a opće dobro, što je najvrijednije imao. tako je i mladi Baloković nastojao. da svojom umjećom posluži rodoljubnoj svrsi. Čim su se malo smirile prve uzbune i sredile prilike, eto ga, gdje širom vidjenijih injesta priredjuje dobrotvorne koncerte u razne ratne svrhe. Svagdje je bio doćekivan veiikim slavljem i odobravanjern punc kuće. Sad dolazi medju nas, u ovaj kraj. 3. februara u subotu priredjuje koncert u Zeinunu. a 4. februara u nedjc'.ju koncertirat će — prvi put! — i u Beograđu. C. i kr. vojna uprava pošla Je umjetniku u šusret stavivši njemu i dobrotvornoj svrsi na raspolaganje novo uredjenu pozorišnu dvoranu (negdašnja ,,Kasina“) na Terazijama (u Etappen-menaži). preko od hotela „Moskva‘, a to jc ujedno oočetak kazališne sezone u Beogradu.

gieske u razmjerno kratkom roku samo onda dovestl do odiučne pobjede, ako se izvodi onako, kako je to imao na ur.ru njemački admiral Tirpitz. Iz note se srcdršnjih vlasti ncutraluim državama rtzabire, da će one ovom prilikom još I prekoračiti one svoje namjere, koje su objavljene 4. februara 1915 gođ'ne. Ovoin prilikom nljesu progiašene ratnlm područjem samo vode oko Vt i'iKe Britanije, nego l vode francuske rcpublike i kraljevine Ilalije. Tako su središnje vlastl konačno napustile sve one cbzire- kojih su se do sada držalc lz čovječanskih razioga. Nota središnjih vlasti na neutralne države objavljuje r.astavak rata na kopnu i na moru sa svima pa i najoštrijim sredstvima. One time inraju na umu. da Je bolje uskoritl kraj užasa za njihove neprijateije. nego II i nadalje dozvo!jav r ati a/.ase bez kraja u jednoj borbl- koja se prenra stanju stvari ne može svršiti drugačijc, ncgo H odlučnom 1 stvarnom odlukom. Desetostruki sporazum sa Engleskom na čelu ne dopušta sredijinjim vlastima drugoga izbora, i središnje vlasti drže, da bl bilo protiv njihovih interesa. lcada ne bi u borbi za svof cpslanak bezobzirno upotrijebile sva sredstva, koja im stoje na raspoloženju. Lngleska je, kad je uvidjela. da oružjem ne može svladati središnje vlasti, sama izdala j>aro!u o njibovom izgladnjenju. Pa dobro, — drže središnje vlasti — kad je tomu već tako. onda su nam naše žene i naša djeca bliža od cnili apstraktnih fraza o ćovječanstvu, civilizaciji I slobodi, kojima sc sile sporazuma kod neutralnih vlasti toliko razmcću. ,.S našlm pomorskirr' raiom do uriištenia nećemo tičiniti ništa na žao nialim neutralnim narodima, a novčani su nam interesi anreričkih. norveških I holandskih trgovaca potpuno ravncdušni. Neutralna će sc trgovnčka plovidba morati pomiriti satriime. da za trajanje ovoga rata do uništenja ne ulazi u neprijateljsko područje, a neutralni izvoznici mogu svoju tobu i naina da izvoze. Kod toga oni finacijalno sigurno neće slabije proći". Može se očekivati, da će ovo objavljivanje bezobzirnog uvodjenja podmorničkog rata u velikom dijelu neutralne štampe naići na veliko negodovanje. no fo središnjim vlastima neće više da smeta. Moguće je i to, da će se protiv ’.oga rata do uništenja podići i opet glas iz u ashingtcnske „bijele kuče", no središnje su vlasti sada vojničkl toliko jake, da će rnirne duše tnoći da gledaju u susret niogućnosti oz-

biijuog sukoba i sa Sjedinjenim Državatna. Nema sumnje. da su središnje vlasti i njihovi saveznici kod stvaranja svoga zakijučka imali pred očima 1 tu mogućnost 1 da su prema tome učinili sve shodne pripreme. Kraj svega toga malo je vjerovatno, da će ainerićka Unija i ovom lirilikom btjeti da do toga dodje. Za to Amcričke Sjedinjene Države nijesu ni sposobne. Njiiiova aktivna vojska ne iznosi više od nekih 70.000 ljudi, a i od ovoga broja najveći dio razmješten je kao posada havajskim ostrvima i Filipinama. Svakako, Američke Sjcdinjene Države raspolažu sa snažnom jednom ratnom flotom. No one će se ipak čuvati, imajući u vidu mall broj pomorske momćadf i druge teške nedostatke ti armiranju i izgradnji svojih brodova. kao l Imajući u vidu one brzo sazrijevajuće dogadjaje u Istočnoj Azijl. a najzad 1 imajući u vldu neproliodnost panamskog prokoj>a. uslijed čega amerlčka pomorska sila i nadalje ostaje pocijepana u dva dijela, kojl ncmaju medjusobne veze, — da svoju ratnu flotu stave na kocku. Pri i onako znatnoj brojnoj razlici, koja postoji izmedju ratnog brodovlja sila sporazuma i središnjih vlasti. ne može igrati nikakvu ulogu još jedan nov višak u korist sporazuma. Stunanje Sjedinjenih Država u rat tia strani sporazuma pružilo bl prlliku središnjim vlastima. da napuste svc đosadanje obzire i prema Sjedinjenitn Državania I da bezobzirno torpeduju kako njilrove ratne, tako I njihove trgovačke brodove. L 1 najgorem bl slučaiu mogla američka Unija da prema portugalskom primjeru zaplijeni otic a.ustro-ugarske I njemačke hrodove, koji sada Ieže u njihovim rukama. No šta bi to koristiIo? Ako središnje vlasti ti ovom ratu odnesu pobjedu, lo će njihovl neprijatelji morati da snose i ove troškove. Središnje su vlasti sad cdiučile. da u borbi za svoj opstanak više ne popuštaju i z.baee svako miiosrd.ie. Put je prost. i središnje će se vlasti svom silom da bace na svoga najomrznutijeg protivnika — na Englesku. Neopisivo će biti veselje njemačkih i austro-ugarkih mornara. kada če saznati za neopozivu naredbu: Naprijed, bez obzira na Englesku! * ... * tlota središnjih ulostl. C. k. dopisni ured u Beču objelodanjuje slijedeće zvanično saopštenje: Vlade Austro-Lgarske i Njemačke upiavile su prekjuče, 31, >anuara, ne-

utrainim državama notu, u kojoj, poztvajući se tia prkosno cdbijanje njihove ponude za mir. svu krivnju za da* lje vodjenje rata svaljuju na sile spo< razuma. a onda doslovno vele: „Naprotiv iieprijateljskc namjerB. da Austro-Ugarsku I uene saveznlke nadvladaju, njihovo broaovlje tinište, a njihove narode izgladne. mora se borba da nastavi, i na kopn» I na moru> sa s v i ni a p a i n n J o š t r I) i ui s r e d« stvima. S k r a ć c n j c i e r a t a m o< gućejcdino uporabom svlhi ratnih sredsćava. NeprHatciji su uašl Jržali, da ćc tnoći svladati AustroUgarsku i nlene sa v t z nike time. ako iuf onemoguće svaki dovoz. U provadja* nju toga svoga uauma ncpriiatelji nijesu prezali pred nikojim srcdstvima, te su što više torpediraii boiničke i nenaoru* žane putnlčke brodove. Austro-Ugarska će se i njetii saveznici sada iatitl i s t i h s r e d s t a v a na taf način, što će Francusku. EngSesku i ItalHu odrezatl od svakog pomorskog prometa, 0 d I. f e b r ii a r a 1917. u o k v 1 r it izv jesnof! p o d i « ć J a b 1 ć e s a svint sredsrviiua s p r i j e g e n s v a k i hrodarski p r o m e t“. Poslije toga obznanjuje nota ne< utralnim državama one izvjesne granice, u kojima će se provadjati gornjf zaključak. Tako će na primjer u grčkim vodama ostati za promet otvoreno po* dručje od samo 2(* milja širine. Prema neutralnim će se brodovima uzimatf jošnekovrijeineobzir, all će 1 onl najpametnije maditi, ako ne zalazo u ođredjeno podrućje. Na kraju se note opširno razlažu uzroci. koji su središnje vlastt vodill kod ovoga svoga zakliučka. i ponovo naglašuje, da krivnja zhog žrtava. koje će ovaj korak iziskivati u krvi i imetku, pada jeditio na Knglesku i njene saveznike. Kako javljaju iz Berlina, u glavnom jc odboru njemačkoga Reichstaga njemački državni kancelar pl. B e t htn a n n-H o 11 \v e g saopštio, da je i njemačka vlada neutralnim državama uputila identičnu notu. te dao nužna objašnjenja. Niemaćka štampa o poošlrenom pod* morničkom ratu. Kb. Berlin, 1. februara. Za preduzimanje neograničenog ratovanja pomoću podmornica izvodi .,L o k a 1 a n z e i g e r“ slijedeće: Drugi se trarođi ne bi ustručavaii ođ upotrijebe tako strahovitog ratnog sredstva. kao što ga Njemačka irna u svojim podmornicama, samo kad bi ga

Ciospodin ie Baloković sasvim odiični virtuoz; u njega je nada sve razvijena i vrlo sigurna telmika, a r.redavanje mu je ukusno i temperamernno. Za ono, što je dao, zaslužio je svakako ono živahno odobravanje. koje mu je u dio palo“. ,.N o r d d e u t s c ’.t e A11 g e m e t n e Z e i t u n g“ u Bei linu od 5. oktobra 1913. izvješćuje: ,,Na v i s o k o m v i rtuoznom stepenu rokazao se u petak jedva 20-godišnji guslač Zlatko Baloković, koga smo ovdje j:rvi put čuli, l to tr pratnji filharmoničnog orkestra. Obilato povladjivanje. šro ga je požeo. bilo je sasvim opravdano. T ehničkih poieškoča za njega više nema. liaročito je odllična njegova telrnika dvostrukog zahvata (D o p p e I g r i f i • e c h n i k) i vodjenje gudala. Ton, štr ga j n iz svojia gusala dohija, nije dodnše izravno velik. ali ie od ncobične ljupkosti i vrlo zaokrtižen. A i osječai je u mlailog umjetnika posvema muzikalaiL pa umije da ga ugodi dubtt odabranih djela. Njegov je program unio vanrednu izmjenu..." ,,B c r 1 i n e r N e u e s t e N a c h richten" od 12. cktobra 1913 pišu: ,,S dva nova koncerta za gusle, od Kržanovskug (A-mni’ i Novaka (A-dur) nastupio je gospndin Zlatko Baloković u kr. veliknj školi za giazbu. Obadva koniada svirao je Baioknvić raskošnim tononi. savršenom u''»tkoni i zdravim muzikalnim čuvsrvom. On će doskora da se ubroji medju naše fionajbolje virtuoze n a guslam a“. (Dr. O. Schiincmann). ,,V o s s i s c h e 7. e i t u n g“ u Berlinu od 7. oktobra 1913. „Violinista vi-

1 zaista će je dostojno otvoriti virtuoz Baloković. Tako ćemo imati priliku, da čujemo u ekskvizitnom programu — koga donosimo na drugom mjcsru — vanrednu umjeću sasvim neobičnih tonova 1 virtuozn etehnike. Upoznat ćemo mladog, simpatičnog, smielog i elastičnog umjetnika, knji iz svojih gusala umije da izvabi najfinije i najintimnije tonove. Nitko jamačno neće propustiti, a da ne čuje taj brani koncert. kcji u glazbenom svijetu znači dogadjaj svc je vrsti. Da ovi sudovi o miadom umjetniku nisu pretjerani. naibolje će pokazati izvadci iz kritika prvih svjetskih listova stručne glazbene literature. Evo ih samo nekih: „I ' r a n k i u r t c r Z e i t u n g“ od 10. oktobra 1913. donose ovu ocjenu: „Pišu nam iz Berlina: Od dosadanjih glazbenih priredbi valja istaknuti koncerat Zlatka Balokovića. Upoznali smo guslačkog v i r t u o z a. koji kao solist i glazbenik pripada medju p o n a j b o1 j e njegove strnke. Ton ! tehnika. fraziranje i predavanje pokazuju valjana umjetnika, koji je dorasao sviin zadaćania.. / „? t a a t s b fi r g e r Z e i t u n g“ u Berlinu od 12. oktobra 1913. piše: „Zlatko Baloković. mladiahni učenik izvrsnog guslača-pedagcga i komponiste O. Sevčika prikazao se ovdje prvi put istupivši pomoču filharmoničkog orkestra Kamila Hildebranda u dva nova koncerta za gusic. od Križanovskoga I 1. V. Novaka i u dva vrlo zahvaloa i zgodna česka plesa svog učitelja. Opremljcn znatnom tehnikom, rijerkom muzikalnom nadarcnošću te čisiim, slatkim i

neobično istančanim tononi polučio je koncertista veliki i u istinu zasluženi uspjelr’. ,,D e r T a g“ (Večernje izdatije) u Berlinu 9. oktobra 1913. donio je ovu ocjenu: „Osobito povoljan i jak utisak ostavio je mladi guslač /Iatko Baloković. koji se predstavio u kraljevskoj velikoj školi za glazbu — punokrvni glazbenik, koji, ako svi znaci ne varaju, ima prcd sobotn v e 1 i I: u b u d uć n o s t. Na prngramu su bila dva nova koticerta... Kako je s čuvsfvenom dubinom kod g. Ziatka Balokovića. nijc on mogao pokazati u ova dva komada. ali se mogao u njega prepoznati ukus i jak temperamenat, uopće jaka giazbena priroda. A sve je svrrao m a j s t o r s k o m. s j a jn o m t e h n i k o m. Ukratko on nije svakodnevna pojava“. „dcrmania” (V'eČernje izdanje) u Bcrlinu od 8. oktobra piše: ,,Uz zasluženo i osobito jako povladjivanje koncertovao je u dvorani velike škole za glazbu viclinista Ziatko Baloković s filharmoničnim orkesirom, koji je vodio Kaniilo Hildebrand. Mladi guslač, ima s j a j n u i e b n i lc u. on s\ ira osobito čistu a njegovom velikom, rascvjetanom tonu ne nedosiaje t o p 1 i n e i o sj e ć a j a. S neoblčno temperamentniin predavanjem novog krmcerta za gns’e u ,,A“-duru od I. V. Novaka izvojštio je unijetnik i scbi I prekrasnom djelu osobiti uspjeli. S čisto tehničkog gledišta traži ta stvar prvostepenog guslača’. ,,B e r 1 i n c r B 6 r s e n - C o u r i e r“ od 5 oktobra lavlia: ..Guslač Zlatko Baloković svirao ie s fiiharmoničniai orkestrom u kr. velikoj školi.