Beogradske novine

iziazi: dnevno u Jutro, ponedjeljkom pcslije podne.

Pojedini brojevi: ■ iMgreA. I u kra|«.lm» upasMoirtiB *4 a- I kr. e ( t» po oeot o4 I holero V Hrvitako|-Slovcnl|l. Sosnl - Hercegovial I D&lmtciJI ps csnl ot) 10 Balara bru ovoj podrueja oo ceol od . . . . tf ftoiore

MeseCna pretplata: U Boograog i u krsjovima foposodnutin o t e. I kr. tcta n bojnu I etcpnu p-t ■ . . K. f'U Se.graOu sa dostavom u kcCu . K. 2'50 U Hrva.skeJ-SlsvuniJ, Bosni-Harc^.vlnl I Ualmacl i u linosu od . . . K. 1GS U osta.lm ■ rajcrlma Aus.ro-ugarskamonortil|e K. »U inotlranslvu .......... n, o-gg

Oglasl po clieniku.

(Jrednlštvo: ElOGRAO Vuka Karadilća ul. bro| 10. Telafoo broj 67. Upravs I prlmsnje preplate TopliCin venac bro| 21 Telefon bro| 25. Prlmanje oglasa Knua Ulbajla ul brol 38.

Godina III«

RATNI IZVJESTA3I. Izvještai austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 8. februara. Istočno boi'Sfe: Jedan je nepriiatel'slri pokušaj napada istočno od do'ine C a s i n u osujeten već u samom početku našom vatrom. Zapadno od Woronezyna zadala je jedna njemačka napadna četa, koja je provaiila u neprijateljske položaje, tamošnjoj neprijatel skoi posadi znatnih gubitaka, a onda se povratila natrag bez Ikakvih vlastitih gubitaka. Talijansko bojište: Osim malih, za nas uspješnih preduzeća kod Tolminai u Valiarsi {jugoistočno od Rovereta) nikakvih znaCajnijih dogadjaja. Jugo-istoćno hoflšte: U okolici je Berata jedan naš oružnik, koji se nalazio na izvidnici, metkom iz puške oborio talijansku letilicu. Zarajenik glavara gcneralnog stožera pl. HOfer, podmaržal. Izvješta] njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 8. februara. Zapadno bol’šte: Front maršala vo'vode A1 b t e c hjta w(irtiemberškog: U zavijutkn je Yperna vladala na Veče živahna topnička djelatnost. U zafijutku smo Wytschaete razorili opsežnim rasprskavaivem zna*an dio neprijateljskih hodnika mina. Jedna je engleska letilička eskadra bacala na grad B r u g e (Brtigge) bombe. Pored razoravanja nekih kuća poginula je u jednoj školi jedna žena i šesnaestoro djece; dva su odrasla čovjeka teško ranjena. Vojničke štete nema. Front priiestolonasljeđnika R u pprechta bavarskog: S obje strane kanala La Bassee, na A n c r i i kod Bouchavesnesa bila je topnička djelatnost jača nego li posljednjih dana. Oko ponoći napali su Englezi sjevernu obalu Ancre i južno od Bouchavesnesa. Ograničeni su početni neprijateljski uspjesi našim prolivnapadom brzo izravnani. Front niemačkog p r I j e s t o 1 onasljednika: U dolini Aire i kod Vauquoisa fstočno od Argonna privela je jedna

naša napadna četa iz francuskih rovova 17 zarobljenika. Istočuo bojište: Front maršala pi-inca I. e o n o 1 d a bavarskog. KodKisielina je, zanadno od Lucka za nas uspješno svršio jedan izvidni napad. Fronr general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: U sn ; jegom zavejaivm Karpatima i u brdovitom kraju zapadne Moldavs k e došlo je više puta do žive topn : čke djelatnosti i do bojeva krstarećih odjeIjenja. frnnt maršala pl. M a c k e u s e n a: Položaj je nepromijenjen. Mać or foti*ko hohšte: Izmeđju ohridskog i prespans k o g jezera čarkanja izmedju predstraža, za vri eme ko : ib je zarobljeno nekoliko francusklh vojnika. Prv! zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff.

Potfmornice na dPlu. Već se u veliko rrivndi u djelo pooštreni pcdmorničkl rat. ai' će ipak vjerovatno proći -tekoliko nedjeija dok javnost buie saznala tačmje podatke o broju sporazumnih brotiova. potopljenih od 1. februara ia ovanio: naime, traie poduže vrerrena dok st'gnu u Berlin raporti poiedinih njemaćkih podmornica. Dodušc Reutcrov i U.uasov ured saopštavaiu jedan Jio engleskih I francuskih gubitaka u broJovima. ali naravno ne sve. već samo otie. koje buđl iz kakvih razioga naiaze za sliodno da cbjave. Ljetos je čak u jedan mah u Londonu bilrt sacpšteno. da se u opšte više neće objavljivari spisak trgovačkih brodova. propalib nd podrriornica i mina. ali su ođmrth nekoiiko dana po tome opet ođnstaJi od rt namjere, uvidjevši da se ri gubi'ci ne mogu potpuno sakriti. Sada su tiodtise priiike za zabašurivanje povoijmje. pošto su Hoiandiia i skandinavske države do dalje naredbe obustaviie p'ovdbu za Englesku. pa usiijed toga ncma ni tieutralnih očevidaca, kad koji francuski ili etngleski brod bude pogod.ien torpedom. No več i prvc nsamljene vijesti. koje zaobilaztmn pu'em stižu o radu austro-ugarskili i lijeinačkih momara. opravdavaju očekivanje.da će neogranićeni podmcrnički rat imati uspjeha. Kod Gibraltara uiuštene su od podmornica ćetiri petine čiravc jedne flotiie. koja je nosila englcski tigaij zi 'raiiju, što predstavlja težak gubitak za Itaiiju, koja je

veoma sironiašna u uglju. Italija mora svoju potrehn u uglju za industriju i brodove. — za ogrjev jr.j ne treba mnogo uslijed blage klitne. koja viada u to| zemlji, — nabavliari iz inostratistva. dakle sada u ratu iz Lngieske. Kopneni se put za dovoz ne da upotrijebiti. pošto su francuske žcljeznice i suviše pretrpane za vojničko i druge viastite potrebe, a pošro osirn toga u francuskim prislaništima ncdosraje rađne snage za istovarivanjc i donraće robe. a u toilko više za evemuaini pretovai taiijanskog uglja. Italija je dakle upučena iskliučivo na sada dvostruko opasni pomorski put. Uz to je pak osktubca u uglju u italiji već tolika. da su se mnrale načeti zalihe odredjenc za ratnu mornaricu. a pored svega toga l’aiija prema pouzdanim izvještajhto.i i pri najvećoj štednji raspolaže sa ngiietr u naiboljem siučaju još za mjesec daua. No ne samo Italija, već i Francusira upućena je u rogledu uglja na Englesku, pošto se. kao što je jioznam, laš njeni najbogatiji ugljeni tuunici naia/c u krajevima, koje je zauzela njemačka vojska. pa je uslijed toga prinudjena na najveću štednju. što se može viđjeti iz vijesti. koje po toj stvari posijednjih dana stižu iz Parisa. Za sađa sa ugijem još najbolje stoji raravno sama Engleska pošto je Wilscnovo odnhravanje engicskih metoda isticanja lažnih zastava i naoružavanja trgovačkih hrodova primtdiavalo niemačke podmornice na naiveću obazrivost pri svotne radu. s jedne strane, đa prl tome ne bi pogittuo koji američki gradjanin, — što fci izazvalo sukob sa Wflsonom.»— a s druge strane da ne bi stradale same rodmornice. No neobično ioša žetva u c.jelom svijetu, — Argentina je na primjer zbog nje morala odrediti visoku izvoznu carinu na žito. — prinudjuie Fngifir.kn da dovozi žito tz Australije- štofznatno povi.šava cijenu uslijed većis'T-rcnosnih i osiguravajućih tarifa. pnšio ie Australi : a znatno udaljenija od Engicske nego li zemlje. iz kojih je do sada naivećim dijelom đovozila žito. DodtiŠe je savez engleskih osiguravajućih druš'.ava za brodove riješio dtt za sada jcš ne povišava osiguravajuće prentije. Ali su za to povećane osiguravajuće eijene za tovare neutralnih btodova, i to za čitavih deset na sto. a u rrvnm redu za transatlantićke neutralne. dakle antetičke, brodove. Mcže se dakle s pouzdanošću očekivati, da će osigtiravajuće premije rasti nagliin skokovima u istoj mjeri sa povećanom djelalnošću podmornica središnjih vlasii. Ta lako je isto

bilo. kada je Njemačka orije dvije godine oglasiia engleske voue ratnom zonom. Pošto ie Engleska još dugo vremena prije 1. febniara kada je objavljen neogranićem podmornički rat, uvela dane bez n:esa. pa s&da po ugledu središnjih viastl počinje usvajati i sistem izdavanja životnih namirnica na lcgitimacije, to se može s pravom zakIjučiti. da je i pcntsna V’eitka Britaniia primorana da š cdi sa svojim namirnicama. Kakve će tek prihke nastati u Engleskoj, KaJa najveci dio namirnica, koje putuju za Fnglvskn. ne bude stigao na svoje mjesto oj-.t edje'jenja, već na ntorsko dno? Značajna je za „ne'tiiiosrdne varvare“. icako sporazum stalno naziva središnje viosti. da su čak i američki izvještaji morali priznati, da se osoblje podmornice- koja je j.otopiia američki brod „Housetanic", pokazala neobično čovjcć.ta prema posadi. Još je značajnije pak da se nagiasi činjsnica, da oni u V. ashingtonu u lako razumllivoj odvratnosti pretna n.iješanju u ratne operacije. sa upravo očajničkom nadom gaje očekivartje, da memačke podmornice i u buduče neče ništa preduzimati. što bi Sjcdinjene Pržave moglo ratjerati, da se late mača Znači. da se S'edinjene Države i inema središniim vlastima siuže is'om politikom ..bluffa" kao i prema Meksiku. Stedišnje pak vlasti niirno mogu giedati u susret dogadiajitna. koji će se razvii&ti u vezi sa pooštrenim podntcrničkim ratom.

Anterikn I sredlšnje viasti. Mirniji ton bobtndiiske šfampe. (Naročiti brzojav „Beograd. Novlna“.) Haag, 8. februara. Otkađa je Wilson pozvao neutralce, da se prikijuče njegovom koraku, počinje i ona štanipa, koja je naklonjena sporazunmim silama. uvidjati. koiiko bi poteškoća donio za Holandiju prekid diplomatskib odnosa sa Njemačkom. ,.T e 1 e g r a f“, uajoduševljeniji organ za sporazum, piše: Sporazum ne smije očekivari. da će se neutralci njima za voljti utniiešati u rat; čak šta više pita”je je. da li bi to b’.io u interesu sporazuma. ,.Nieuws van dcn C>&g‘‘ osudjuje doduše bezobzirni pot'jnorski rat, ali traži za Njetnačku ispiiku u tom, što njemačke podinornice u buduće zbog svoje sopstvene sigurnosti ne će imati vremena pretraživati nrođove, jer su mnogi od njilt naoružani, a mnogi plove i pođ krivim barjakom.

Velike deuionstracije za uiir u AmerlcL (Naroćltl brzoiav ..Beogradsklti Novlna -4 .) Vv'asbington, 8. febrttara. Vlađi Sjedinjcnin Dižava stiže dnevno bezbroj brzojava i pisama. a u svima se njima tra/.i. da se ne naruši mir. Do sađa je sazvan «amo jedan zbor. na kojein se agitovaio za rat, dok su se za održanje mira održale već nebrojene dent'instracije i zborovi, na kojirna Jc ueestvovalo ogromno mnoštvo naroda. B r y a n se energično zauzimije za sačuvanje nrira. Svjetina mu je oduševljeno odoiiravala. kada je na jednom zhoru za ntir. uskliknuo: ..Sačuvao nas Bog od rata sa Njemač-' kom!“ Njemački brodovi u Amcricl. (Naročiti brzojav „Beogradskih Nov'na c ‘) Berlin. 8. februara. Ositrt bi-oda ..Kronmizessin Cacilie“ ima još jedanaest parnih brodova sjevero-arreričkcg Lloyda u američkim pristaništima. inedi'i njima najveći ,.(jeorge V.’asbington 1 sa 25.570 tona u New-Yorku. „Kaiser VVilhelm Il.“ sa 19361 tonu ' ..Orosser Kurfiirst“ sa 13.102 tonc. oba u New-Yorku. Još ie više zastupljena Hambmško-američka linija, sa 35 parnib brodova. ukupno sa 248.301 tona. Mediu ovima se nalazi u new-yorškon: jiristaništu divni ogromni parobrod .,\ater!and“ (34.282 tone), .,Amerika“ (22 622 tone) u pristan : štu Bostona, ,J rasident Lincoin" (18.180 tona) i „Prasident Crant" (18.060 tona) u new-yoršk‘.)m pristaništii ' ..Cincinnati“ (16.339 tona^ u nristaništu Bostona. Osim toga se naiazi osam brodova niemačko-amerićkog petrolejskog društva. sa ukupno 48.718 tona. u newyorškom pristani i -tu. Lkupni broj iznosi 55 njen'ačl ib b-odova s& 444 916 tona. Osim toga ima i Austro-amerikana sedam brodova sa 35.780 tona. Lansingova vhećanta sa neutraluim pnslanicima. (Naroćiti brzo'av aBvoeradskih NoVina«j Kopenbagen, 8. februara. ..N a t i o n a I : i d e n d e“ javlja iz Londona. da ie anterički državni fainik Lansing dugo vreniena konferisao sa poslanicima Hoiandije, Argentine f Španjolske. Držanje Braziiije. (Naroćiti br/oiav »Beoyradskih Novina ) Kopenhagen, 8. februara. ,,H a v a s o v u r e d“ iavlja iz R i a d e J a n e ! i a, da je B r a z i I i j a juče otposlaia svoi odgovor njemačkoj vladi na objavljct'.i neograničenl podrnornički rat. Ffetesina noia Braziiije. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Novina‘‘). Amstcrdam. 8. februara. H a v a s o v u r e d javlja iz Ria de Janeira: U braziiijanskom ministarskoin savjetu pročitao je ministar predsjednik protestnu notu, s kojom su se

Podlistak. Lov jo sokoiovfma. (Svršetak). Studenica je plačala Turcima nekakav danak, kojf se zvac sokolarina, a mjesto kojega kažu da su se davali ncgda sokolovi. Sve to nije dotjecalo, već su sokofove našl plemenitaši dobavljali i izvaha. U tursko-slovenskim spomenicanta dubrovačkog arhiva spominje se medju neobičnim darovima. što su ih Dubrovčani slali u ifosnu i to. da je Hamzabeg dobio 1472. kao osobitu rijetkost dva alanska psa i majmuna (duos canes allanos. et unam simiam). a Skenderbeg, bosanski sandžak, tri sckolića. O samom načinu lova sa sokolovima po našim krajevinta imamo vrlo malo historijskih bilježaka. Već u najstarijem spomeniku slovenske literature, u živopisu slov'enskog apostola Konstantina (Ćirila) irr:a govora o lovu sa sokolovima. Miadome Konstantinu ctrgne jedanput vjetar njegovog sokola s ruke u lovu pred vratima Thesalonike. i on nije tncgao ovaj gubitak rreboljeti te se onda odao pobožnosti 1 ozbiljnim .studijama. Dest-ota Stefana I.azarevića suglaje smrt u lovu sa sokoiovima. Mnogo više o tcme govore naši umjetnički ostaici iz srednjeg vijeka. Na patare'iskim stećc!m.i i drugim spotnenlcima isklesjna je često ova pleme«Ua ptica u lovu sa svojim gospoda-

rom. Tako je na pr. na jednom ogromnom stećku iz Ćerina u Hercegovini prikazan zaninrijiv lovački prizor. Preko jednog brežuljka bježi jeien, kojeg progonf lovački pas i soko. a sprijcda ga dočekuje lovac s lukom l strijelom u ruci. Još ie puno začudnija jcdna druga skulptura s jednog stećka iz Cernice kraj Oacka Skniptura je vrlo primitivno radjena i nrikazu.c jednt.g viteškog lovca sa sokolom na aesnoj ruci, a lijevom se podbočio na mać. povrh iovca polumjescc mcdju dv ; :e zvijezde. Ispod lo' čevib nogu isklesana je životinja s dugim nakostrešenim rcpom, koJa moguće rredstavija lovačkog psa ili može biti kakvu ubijcnu životinju, ali je prvo vjcrovamije. Ima u zentaljskom muzejn i jedna zanimljiva rezbarija tta koH, Na njoj je prikazan jedan lovački urizor na zečeve i lisice.*'rn ie lovac za čudo oboružan takodjer ItiKotn i siti’elom. a osim hrta ima u jednom poiju i ledna ptica, koja takodjer sudjeluje u tom lovu. Tu se radi bez sumnje o sokotu. koji je bio izučen da hvarn zečcvc i lisice. kako je to ranije za Indiju spomenitto. Iz kojeg vrcmena ta rezbarija potječe. ne da se sasviin tačnc odrediti, no ima joj u najmanju ruku 100—150 godina. U muslhnanskotn grobiju kraj Alipašine d/am : jc u Sarajevu imaju dva zaninrijiva nišaua (nađgrobna lcamena). Po narr.dnom pričanju je tu grob nekog tatarkanskog kana. koji ie rao kod osvajanja Sarajcva po Osmanlijama. Na bašluku (kamen više glave) isklesan je na desnoj strani topuz Ibiizdovan) 1

luk i strijelja. a n? preclnjoj slrani ruka raširenib prsca. Na kamenu tspod nogu isklesan je na onoj strani prema ruci par ptica okrenutiii jedna prema drugoj, a na obratnoj s'.ran? cpet jedna ži- : votinja. na svak. način pas. One dvije ptice. sudeći po repovima predstavljaju dva sokola. Prcma tome čitav tai motiv: ruka, sokoiovi, pas. Itik i strijeia namijenjeu je kao simbol iovca sa sokoloviina kakav je bio valjđa dotični Tatarinu i koji đaleko od s\uje domovine poč'va već prtko 4tt(j godina u ) zenriji, koja mu se sigurno bila omilila radi boga'vva lova. kakovim su odvajkada obilovaii naši krajevi. Na Šehirbtcima (svaiovsko groblje) pod Kamenom krai Olantoča Ima 4—5 grobvva n redu. za ko!e se prića da su tu lieloikvi sva'ovi izginttli, dok su juš če.c hodalc i toi'ije hvatale. Na jednom mšdiut itna vrlo mimitivno izradjena mka i na nioj p:ica. Očevidno sa 1 o\dje radi o i ai vcm simbolu lovca sa s ricolovima. Na f iednjoj strani nišana (sklesan je tujiuz, a na trcćoj stranl sablja. Ali najviše spomcna o ovom lovu nuia/irr.u u naš ! m r.an dr.iir, pjesmama, a naj r 'bljublicniji motiv riit pjesama je lov sa sokolovima na ii’ve. ij Vnkovoi zbirct r.jesatna .,Mujo I Ali. d". gd.ie se pjeva: Pa se digli na jezero mutno, U jrzeru ntvu ugiedašc, Oba su joj pozlaćona krita. Mujo pnsti sivoga sokola, A Alija pitomu žuricu Uloviše utvu u j zeru. U pjesmi ,,i jii’.ica Bugdan i vojvoda Dragija ' ima:

Kad dodjoše na jczero mutno, Po jozoru utve zlatokrile, Sva gospoda sokole pustiše, A Dragija malena kraguja, Svaki soko utvu uhvatio, Kraguj ptiea utve ne uvati. U varijanti te pjesme ima: On mi pusti tiće sokoliće, Da vataju ntvo zlalokrilo. U pjesmi „Dioba Jakštća“: Pusti Dmilar sivosa sokoia, Da uvati utvu zlatokrilu, Ona mu se ne da ni gledali, Nego ščcpa sivoga sokola I slomi mu ono dcsno krilo. Sokolovima su lovljcne osim utava još i prepcKce, šic se razabire iz narodne pjesme ,.Mi!aii-l>eg i Dragutinbeg“: Ponesite sive sokolove, Povedite hrle i žagare, Pa krećite tice jarebice, Napuštajto sive sokolove, Nc-1; tataju tice i jarebiće; A krećite srne i košute, Napuštajte hrte i žagare Neka taru srne i košute. „Halil i Janja Bunića bana“ Opasala Iri ćemer-kušaka. Dva od srme, a trcći od zlata Pa krajcve nisko olpustila Od đesiuka i od đjavoluka S jednu stranu p'icu prepelicu, S drugu stranu sivcga sokola; Cesto soko rašeputi krila, Da nbvati pticu prepeiicu. Koliko je soko vriicdio u našeg naroda, vidi se najboije no našim narodnitn pjesmama, gdje su se ljudi svadjali i ginuli za ovu priču Soko je spadao medju ndiskupoc.;cn:je darove tadašnjib vladara. piemića ! junaka. Učiniti nešto nečjein sokolu, to Je upravo kao da si i njemu samom ncšto

uradio. Biio je tnga dosta. da je došio zbog sokola do svadje i krvavih megdana. gdie je moeute palo i mrtvih glava. U donjoj picsmi ,.Lov Markov s Turcima" vidi se. kako Marko pogubi Murata vezira, što tnu je sokolu prebio destio krilo. Moguče da mu je hotimično prebio baš desno krilo, jer zna, da s lijevim krilrtn samim ncma toliko snage, dočim kad b ! dcsno hrio zdravo, a Hjcvo prebijeno. otida bi se opet mogao kuliko toliko pomoći. upravo kao što je čovjek jači s desnom rukom i njorne sve poslove o''nvlja. To je tnoralo Marka još više ra/jarirt. Marko kao hoiji ;unak mora Imati i boljega sokoia. a njegov je soko isto. kao i Marko ioguniua i ne pušta utve zlatokrile. . Dakako da to n!je mogao dopustiti ponos vezirov. pa on hvata Markova sokola i s njinte tresne o ieiu zeienu te mu prebije desno krilo. Marko nije to ! ntogao preboljeti pa od ijutine pogubi vtzira. Medju skunocjenim c'arovima, što ih obično djevojčin otac dariva svatovirra, a napose tuvont zetu, najodličnijl su konj i soko.; to gotovo nerazdruživo jedno od drugog Kad bi se ncko ciočepao kakvog obilatog plijena, grabi dakako najprvo biago iz riznice a onda vod; odmah konje i sokole, nta'car da irna na pr. u kraljevskom dvirtt još i drugih lijepih 1 skttpocjenih sUari. To se naibolje vD di iz Vukove pjesme .Radul beg 1 bugarski kralj S šrran' , gdje se veii: Oa potržc maća z -lcnoga To pogubi kraljo Sišmaiuna, Oko njcga dvanaost ridžala.