Beogradske novine

Br. 44.

BEOGRAD, četvrtak 15. februara 1917.

fzlazf* dnevno u jutro, ponedjeljkom poslijo podne.

Pojedini brojevi: U Bufrrt* I u kre|t»iiu ta»omaniiils off m. I kr. C.U po e»nl o« . . . ■ Mtn ■ Hr»tttkt)-SU»ttl|l, Btud - Htrttftrlt) I Otlmaeili pa oati od M teiart Urat t»tf padnit|a rt ctol ef . . . .1} iw!tre

Meseina pretplata: rt)»rimt itpottdntiiai td I b.)M I et.pau polt« . .

I> loofrtdt I i | c. I kr. lat* u 6 o)m i ttapta ffolta. . I. *■ U Baogrtd« u dutMan a k.c« . . k. tU U Hr<ait»«)-slt,.Bi,l, BtsPl-HtrttfuM I Dslmuljl « Izootu od LIH U »ttili* > rtjnlm Au^Mvftrtkt aoatrhll« K. rH lntttraasha . .......... K. 4-M

Oglasl po cijenlku.

Uređnlltvo: BEOGRAO. Vuka KaradžlCa uL broj ia Telafon bro| 67. Uprava I primanja preplato TopllEln vtnac broj 21 Talafoa broj 25. Primanjo oglasa Knora Mibajla ul. broj 38.

Godina IIU

RATNI IZVJEŠTAJI. tzviešta] austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 14. februara. Istočno boPSte: Front marSala pl. Msckensena: Nije bilo naročitih događjaja. Front jreneral-pukovnika nadvojyode .1 o s i p a: Južno od B e k a s a odblll smo nekoliko ruskih napada. Na drumu za Valepulnu zauzeše na.še čete na juriš jedan ruski položai. radi čijeg je povraćanja protivmk vršio uzaladne protivrapade. Zaroi'ljeno je 2.T oficira I 1200 Ijudi, a zaplijenjeno ie I? mašinskih pušaka, šest sprava za izbacivanje mina 1 tri topa. Front maršala princa I. e o p o 1 d a bavarskojr. Nema ničejj značajnijeg. Talljansko I iugoistoćno bojište: Nepromijenjeno. Zamicnlk glavara generaltioc! stožera pt. Hofer, podmaršal.

Izvješta] njemačkog vojnog vođstva. Kb. Rerlin, 14. februara. Zapadno boj’šte: _.Fmnt pniesmlo"a c 1i< 1 dnika Rupprechta bavarskog: Na sjevernoj je ohali A n c r e pošao neprijatelj poslije iake topničke pripreme sa jakim infanterijskim snagama lia napad. Prije podne napadao je dva pufa južno od S e r r e-a. Oba su napada o d b i j e n a u borhi prsa tt prsa; Iz ovih je pak dijelova pred našom frontom, gdje se ustavio. p r o t j e r a n neprijatelj protivnapadom borbom na nož. Sve do S o m m e ’oila je žestoka topnička borba i u drugim odsjecima; ona je trajala i u noći. Front nieiiiačkog prijestolonasliednika: Naši su izvidnički napadi u zavijutku S t. IVl i h i e 1 a i na zapadnont obronku Vogesa bili uspješni. Istočno bojište: Front marša'a princa I eopolda bavarskog; Nikakvih naročitih dogadjaja. Front general-pukovnika nadvojvode .1 o s I n a: U odsjeku su MesticaneŠti naše Čete Izvojevale novih u s p j e b a. Više je ruskih položaja z a u z e t o na juriš i Podlistak. v o r n l c e. r i. ' Uzvisiti se Iznad gomile, fo znači, ostati usamljen na jednom bregu, kao jedan bo*\ ko' r a ve” :+ '> J-i’ntl H-'a vot-ovi i studen. dok mu ne polome grane, i ne skrhaju stablo. 2. Dobro srce je je'tinf artikal. kpii nerna nl svoje piiace, nl svoje berze. Dobrom srcu se Ijudi rugaju. 3. Kad čovek jedanput za"eli đa nmre. on onda počinie da umire. Niegov život se polako i neosctno rasi, dok jedanput želia ne postigne cilj. To Je tilia i najteža smrk 4. Naša razočarenja u životu, to je naša nemoć. 3. Život čovečb'I tn su fe"obne uzbrdice, I klizave ni7br ,5 'ce. Na n”brdicama se suStaje, na nizbrdlcama pada. 6 . Mnr'tn» 5»ne d , 'V <;•< rn*To l ^’-efuju sa stareima jer ovi im se vRe i odani-ie udvaraiu, a to je rHma pntrebno. Kad zađiu u vodine. one onda bvataju mladiće, I pred njima padaju na kolena. 7. Srce I ako ima svoje komore i prctkomore. ono, kao stožer Ijubavi, ne može deliti, Ono u jedan mah može pripadati

održano protiv žestokih protivnapađa. Broj se zarobljenika povisio na 23 časnika i 1200 vojnika. a plijen na tri topa. 12 mašinskih pušaka l 6 sprava za ’oacanje mina. Frnnt maršala pl. Mackensena: Uzduž Sereta i Dunava lopnička paljba j predstražarska čarkanja. Maćedon c ko bo'ište: U zavij’.itku suCrneReke osfaH u prkos živahne vatre b e z u s p i eha napadi Talijana. koji su nastojali da nam preotmu uzvisinu istočno od P aralova. Prvi zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff.

Položc] no bojlšlimn. Neobično ljuta zima. koja ie evo već mjesec dana zavila cijelu Cvropu u snijeg. jednim je dijelom potpuno, a drugim donekle ukočiia borbenu djelatnost ra bojištima. Na zapadnom se bojištu Englezi sve nanovo t.ude, da ponovljenlm ispadima manjiit odjeljenja ispipaju slabije tačkc njemačkih položaja. No pri tim pokuša'lma Englezi nijesu imali uspjeha. a gdje su izvojevali manje uspjehe mjesnoga značaia. kao što je to u rovovskoj borbi neizbježno, Nijemci su ih hrzim protivnamdom opet odbacili. Na protiv pak na talijanskom bojištu prigrabila je austrougarska vojska inicijativu it svoje ruke, pa je pri nekoliko odlučmh nasilnih izvidjanja zadobila , preko hiljadu zarobljenika kao i izvjesan broj mašinskih pušaka. spravu za izbacivanje tnina i rovovskih topova. Austro-Ugarske čete suzbite su bez veiikih teškoća talijanski protivnapad u okoli ti Sv. Petra. dakle neposredno fstočno od Gorice. Srazmierno živa borbena djelatnost vlađala je na traćedotiskoin bojištu. gdje se u posljednji kod snaga središnjih vlasti iavlialo više ofenzivnog duba. nego li kod snorazumne vr.Jske. Svi su sporazumni nanadi odbijeni. a prerra jučeranjem njemačkom izvještaju Nijemci su zauzeli tia juriš položaj na visovima istočno od sela Paralova u zđvrutku Crne Reke. pa su prnđrli čak u neke logore iza borbenog reda, pri čemu su zarobili dva oficirp i 90 tali'anskih vojnika. a zaplijcnili jiet mašinskih pušaka i dvije sprave za izbacivanje mina. Na dugačknm istočnom bo.iištu čete središnjih vlasfi opet su u nekoliko maha zauzele izvjesne oslone tačke i osim toga odbile jake ruske napade.

samo jednoj ili jednom, i to može biti satno jednom u životu. Ko drukčije tvrdi, on svesno laže sebe i drugoga. 8 . Jaki karakferi su kao i iake tvrdjave. Onl se teško uništavaju, ali se nikad ne predaju. 9. Ima l’uđi ko : i tie ume'u da liuhe. i n : 'h se drngi klone. Njih smatraju za div1 : ake, ili za kretene. kako koii hoće. Me 'jutim to je jedan greh i jedna nepravđa. U srcima tih ljudi đuboko, kao jrod nekim okhpoin tinia iskra IJubavi. Treba samo umeti razbiti taj okton. i u njemu će se tek naći pravo sunce Ijubavi. 10. Većina ljudi su obično smrzotiue, koje se pod najmanjim zrakom kravc, a pod najmanjim mrazom mrznn. Oni tako preteraiu ceo život, i njih satraju, kao normalna stvorenja. 11 . Lepi običajl. kan n nr. „crostoluiblje" Isto sn što I poslastice. Zbog toga po nekad domaćmi izgledaju ncgostoljubivl, a poslastice otužne. 12 . Domaći prb'atelj je trgovac, ko.il užlva interes na kapital, koji nijc uložio. 13. Što je više seksualniji čovck ili žena, tim je više skloniji da posrne, i da se zaglibi u nembral. Žene su u tom pogledu slabije — znači seksualnije. Podjite od postanka sveta do danas: ,,E v a“ je ostala ,,Eva“.

Najviše Interesovanja tiaravno zahtjeva podmornički rat, koji će. ako svi izgledi ne varaju, donijeii odluku u korist središnjih vlasti. No sada o radu pođmornica po objavi neograničenog podmorničkog rata ima izvještaja samo iz sporazumnih i neutralnih izvora. koji ni u koiiko ne moraitt biti potpuno tačni. Ali i pored svega toga ukupni je iznos potopljenih brodova za prvih 15 dana neograničenog podmorničkog rata toliki. da se mora očekivati da će novt naćin itomorskog ratovanja potpuno usp'eti. Već prije dvije godine izjavio }e veliki admiral pl. Tirpitz. da su njemačke i austro-ugarske podmornice u stanju, da niicsečno potope bar za 600.fl00 tona; ođ toga vremena središnje su vlasti ne samo znatno povećale broj svcjjih podinornica, već su stvorili 1 sasvim nove vtste podmornica znatno većega obima, veće sposobnosti za rad. većim topovima i jačim oklopima. S toga ie I Engleska odmah po njemačkoj ohjavi neograničenog podmorničkog rata računala sa mogućnošću gubitaka tt iznosu c-d Bflfl.flflfl tona. Posfl'e završenog prvog mjeseca tnoćiče Englezi novućl bilans i utvrditi tačni broj. A sa keliko zebnje u Engleskoj očekuju rezultate ueograničenog podmorničkng rata. vid: se iz glasova engleske štampe. Tako na primjer „Morning Post“ potvrdjuje mišIjenja, koia su se u posljednje vrijeme staino pojavljivala u štampi srediŠn.iih vlasti i ti neutralnirn listovimn. pa veli medju ostalim: „Niemaćka netna šta da se boji od flote Sjedinjemh Država, pošto ona ne može zaisra da ućini protivu pcdmornica i ne može ubvatiti njemačku flntu u otvorenoj borbi. Na kopnu Niemačka isto tako nema šta da zazire od Amerike. pošto Sjedinjene Države nijesu u stanju da fransmrtiiju trupe u Evropu- a pošto ie Njemačkn uz to u staniu da svojom oružanoti silom drži u šahti'Holandiju i skantlinavske države. Podie li Njetnačkoj za rukom. da na moru odvoji Englesku od ostalog svijeta f da dalje prkosi glasovima neutralaca. ona će u ovome ratu pobjediti". Ovo je od kada se pamti prvi slučaj, da jedan engleski !ist opšte govori o mogućnosti pobjede $redišnjih vlasti. Sa istom dalekovldnošću, koiom se od vaikada odlikovala engleska spoljna politika. ma da ona počiva man;e na genijalnim inspiracijama, već na izvjesnoj tradicijonalnoj dosljadnosti. londonski državnici sada prjstupaju uvodjenju opšte vojns obaveze u Indiji. Doduše vijest iondonskog „Tiniesa" [jO

14. Žene pokazuju ono što imaju na sebi. Snv’jii se. dn oo'ca''i teo 1 ' z"be i zvom’'' glas. đekoltiraju se, da pokažu Ie r, e grudi i vrat, nose kratke suknfe. da pokažu listove na notrama: nose smitane suknje da pokažu svoiu oblinu. Ore iziiose sebe na pazar, kad izlaze u šetuju, i đosta često i đosta dobro I pazare. 15. Uđvarač je što i udvoriea, oni scbe obojica, samo na r?' , "e načine, prodaju. 16. Ćutaniem se najviše kaže, za to, što onda duša govori. 17. Ljudi su večiti slepci. koii jnre za suknjom; žene su večbe budale, kojc vcčito ra^irenih ruku dočekuju ove slepce, I grle ih. 18. Svi poljupđ čoveka I žene, sem lednog jedinog lažni sn. Pa onet se Ijudi i z;.ie stalno i ncprestano cmaču. **>-•■ *’ y 19. Ako je Ijubav 1 vemost Božanstvo, onđa u svetu postoji samo jedan čovek i jedna žena. koil su takvi. Sve ostalo su lažni iđoll. Koii ?e tal. i koja je ta, to niko ne zra. jer Rožanstva se neđaju videti od svetlosti, koja ilTozaruje. 20 . Nite dobro biti ni suviše sit, r’ rladovatl. y ,! od onog prvog može se ipak živetL -- Milorad Petrovlć.

to] stvari nlje sasvim lasna, jer se iz nje ne vidi da li se radl na uvodjenju opšte vojne obaveze samo za Engleze, koji žive u Indiji ili baš i za domaće urodjeno stanovništvo. U ovu posljednju mogućnost mora se sumnfati. Ćinjenica, da se na francuskom bojištu medju ostalim engleskim trupama bore I dosta urodjeničkih indijskih četa, ne može ukloniti sa svijeta uvjerenje, da još stalno traje potmulo vrenje medjti nebrojenim stanovništvom ogro.-nne inđijske imperije. koje je posljeđnjl put našlo strahovitog oduška u krvacoj pobuni baš tlh urodjeničkih indijskib vojnika (,.sepoy-a“) 1857. Razumije se. da za vrijeme rata ne mogu Javnosti središnjih vlasti stizati pouzdani izvještaji o sadašnjem stanju u Indiii. al‘ mnogi znaci ukazuju na to. da je tačno goretiavedeno uvjerenje. Tako se na primjer može vidjeti. koliko malo Englezi vjeruju Indiicima. po opštnj zabrani nošenia oružja, koju su Izdale tamošnje engleske vlasti, bez obzira na to. što je ta zabrana prava nesreća za tamošnje stanovništvo, ier mu oružje treba kao nasušni hljeb radi odbrane od nebrojenog divljeg zverinia. kojc tamo satire svake godine nekoliko desetina hibada ljuđi. Zar bi se pod takvim okolnostima Engleska mogla usuditi da naoruža i vojnički obuči milij’Jne indijskih urod.ienika? Uvcdjenie opšte vojne obaveze u Indiii u potpunom je obimu svakako iskliučeno. bez obzira na to. što bi onih 2dfl miliiuna sfanovnika, koliko prihližno živc u Indiji. dali oko 10 milijuna srosnbmh za vojsku, dok Engleska ni izbliza ne raspolaže ljudstvom t sredstvima. potrebnim za obučavanje. naoru'avame i opremu tolike ogromnc vojske. Al' će Engleska ipak s obzirom na žutu opasnost svakako pokušati da šro je rr.oguće više iskoristi indijsko Ijudstvo za vojsku, i jače će nego do sada uzimati u vojsku indijsko stanovništvo. oslanjajući se pri tome na odanost urnćienih vladara i kneževa. koii vladaju po milosti Velike Britanijc. No oficiri i kadrovi za te nove urodjeničke jedinice rer.rutovaće se svakako od Engleza, koji žive u indiji. U svoje smo vrijeme ionijell uvođni Člauak pod naslovom ..Englcske brige u Aziji”, gdje se medju cstalim vcli: „Bilo bi sve drugo. samo ne reolno političko shvatanje, kad bi sc litjelo vjerovati, da je Wilson svoj propali korak za mir preduzeo samo iz čisto čcvječanskih pobuda — da ućini kraj strašnom prolivanju krvi u Evroni. On je pri tom koraku na prvom mjesiu imao H A L1 POOLISTAK. Silna bura u Trstu. Zadniih dana duva u Trdu i okolini strabovita bura, ko : u tako skoro ne pamle. Bura svojom snagom odgovara brzini 90 kilometara na sat. Po haštama je i vinogradima poč'niena velika šteta, po'oml eno je silno drveće. Cak su i neki zidovi popucali. Unesrećeno je deset lica. Zamrznuta bavarska jezera. Kako iz Milnchena javl'a'u zamrzla su se bavarska jezera: Chiemcbo jezero i Kraljevo jezero (Konigsee). Chiemsko jezero je djelim'čno tako zamrznuto, da stanovnici Stocka preko njega prelaze pješke u Herrenchiemsee. Zima. lz gotovo ci'ele Evrope dolaze vije<=ti, kako ovakove zirne, kakva je bila ovogodišn'a, ne pamte ni na stariji liudi. Usli'ed silne mećave morao se u veliko obustaviti te r etni željeznički promet, a to je opet imalo za posljedicu, da ie u mnogim gradovima ponestaio uglia. Tako su u Beču zbog momentane uslijedstrope zime prouzročene nestaš ce uelja obustavili tramvajski promet od 9 sati u jutro do 5 sati poslije podne, To su morali učiniti i u Pragu. Zbog velike zime su zatvorene mnoge Ško'e. Do 21. su o. m. 2 atvorili iuridički, filozofski i teološki fakultet bečke univerze. U Rusiji su zbog zime i ne'tašice uglja obustavili u opšte svaki lični željeznički promet do 27. o. m., a da o teretnom prometu i ne govorinio. Slične vijesti dolaze i iz Fran-

u vidu zajedničke interese anglo-sak-. sonske rase 1 to ne na posljednjetn mjestu s obzirom na prijeteću žutu opasnost”. Sada ..Berner Tageblatt’*. koji jc u spoljnoj politici dobro infomisan. potvrdjuje ovo mišljenjc. Taj lisfi veii. da je cijeloj sadašnjoi vještačkoi američkoj ratobornosti prema Njemzčkoj jedini cilj da milbariše Sjedinjene Države, i to u stvari ne protiv središ* njih vlasti, već protiv Japana. Na taj način Amerika bi bibi u stanju, da — ne izazivajući stimnju Japana. — organizuje veliku vojsku. koja bi poslije po*< služila cilju da učini kraj japanskinr prchtjevima na američke kolonije i na Kalifomiju. D'.duše, kako veli i oinenuti list- Wi1son pri izvodjenju *e svoje namjerc nije bio haš toliko obazriv, jer su Japanci odmah primjetili njego* ve prave smjerove, što ne služi baš na zadovoljstvo sporazunmim đržavnlclma. FodmsrnlčKI rat. U Engleskoj se, razumi : e se, u veli* ko, zan'ma u pitan’em, kako će se moćl obr''niti od n : "ma:k'h Dodrnorniea. Nema ozbil.'niieg Engleza, koj'i ne b> h’dznao, da je usp : eh ili neuspjeh n'emačkog neograničenog podmorskog rata životio za Veliku Br;tan : >'i. Curson iz : asnto se o tom pitaniu ova'co: Ako hoćemo, da se ohran'mo od niemaekih nodrno r r> : ca, rrora* mo bx>\naš : h to r o'’dnih rararača pođvo^ sfručiti, sve trgovačke brodove naoružatp ubrzati gradn ; u novih brodova, a na>zad njemačke podrnornice potražiti i uništi* ti ih. To su lijepe riječi, no treba ih E izvesti Iz pr\ ; e izfave lor ’a Curzona p'oizlazi, da sami Fn'dezi ne smatraju, da ie za usp : eš r >o s'tzb'''a r 'ie n'emačkih podmor* nica dovob'an sađn5i’'i t.-o : n :: hovih tor* pednih razaraća, nego, da ih treba udvo^ stručiti. Od početka g-at : en'a do u vodu torpeđnog razarača t'°ha na : marie pola godine. U 1912. p\ ima'a r'e Fn-'eu ska 45 torpednih razaraea u ""adn'i, ođ tih je tek naredne godine, 1913., svrše^ no njih 33. U 1913. g. joočela su t-,$ graditi 44 nova torp , 'đna ra-’a'.a-.i n 1914< 33. Ako uzmemo, da će Engleska sadai udvostručiti gradn-'u torpednih razarača* t. j. početi graditi n : ih 80 od 'edno-m, pa će na svako : skeli za nravbenje lad : a u jednoi godini b'ti sagradjena d v a takva broda, onda dobii'’mo r'>7utfat da bi tl najboliem slnčaju Engleska u j’ednoj godini mogla izgraditi 160 torpeđnih raza-4 rača, u dvije godine 320. A toliki je satiašnji broi engleskih tornednih razarača. U 1916. god. izgubiii su Engleš zi, izuzimajući naimanji b r O', koji se daje /■ m '-'30 tprpedn'h raeara'a. Kad se to uzme u račun i ako se uzme nevjerovatna predpostavka, da Eivzlcz.i u btiduće neće izgubiti ni jeđan jtdini brod te vrste, onda bi treba’e do udvostruč c n j a sadašnjega broja cnrleskih tor< pednih razarača najmanje dvije i po

cuske, gd e već ođ ranijevlada nestaš'ca ugl a, ko a ie sađa necgraničenim podmorskim ratom dovela do teške kr'ze, Ni mi u Beogradu ne pamtimo tako sko< ro ovakove zime, Bilo je dana, kad smo imali — 20° C. Galantna presuda. I m u n i t e t I j u b a v I. Jedan je francuski vojnik došaa iznenadno sa bojišta kući. On je rekao svojoj supruzi. da je dobio odsustvo, no ona je nekako doznala da to ne odgovara istini. ncgo da ; e njen suprvg dezertirao. Ona ga medjutim nije prijavila. Malo dana zatim bude uapšen suprug, a viasti su pozvale na odgovornost i suprugu i osudili je zbog zatajene dezertacije odnosno zbog poinaganja u bjegstvu na 6 mjeseci zatvora2ena se nije zadovoljila ovom presudom i apelirala je na viši suđ. Ovaj ju je pustio kao nevinu iz ovih 'azloga: 1. jer je suprug u bračnon stanu po zakonu jedini gcspodar, pa žena nema prava, da ga iz stana istjera: 2. jer je žena po zakonu obavezna. da stanujc zajedno sa svojim suprugom, ma kakvo bilo njegovo držanje prema vlastima; žena nema pored svega toga prava, da svoga supruga ostavi; 3. jer žena prema paragrafima bračnog života mora da svoga supruga v o 1 i. Ljubav joj daje pravo. da krivicu svoga supruga ne ‘re’’a odavatL Ljubav je dakle čini nekažnjivont!