Beogradske novine

1 z I az i:

dnevno u

utro, ponedjeljkom

poslije podne.

Pojedini brojevi: U 1 u kralMlm otf o. 1 kr. tfota pa cijsol od . . . . 1 kolora U Hrvatskoj-Slavonijl, Botnl - Hercegovtnl 1 DalmgclJI pa cljcnl otf. . . . . .10 holora Itvoo ovog podrutfja po cijenl otf. . . . 12 holera

Mjesečna pretplata: U Beogratfu I u krajavlmt rapoijodnuttm otf c. 1 kr. teta u Oojnu 1 otapno poito. . K rU Boogratfu n outtsvom a kuću . ... K tSt U Hrratako J -Slavenljl, BomI - Horcogovtnl 1 Dalmacltl > . .. U octaUm trajovlma Buoiro-ugaralieiponarMJa K BU inootranstvu K «-BB

—•—- Oglasl po cijenlku.

UredniStvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. broj 10. Teiefon broj 83. Uprava I prlmanje pretplate Topllčin venac broj 21. Telefon broj 25. Primanje oglasa Kneza Mlhajla ul. broj 38.

Br. 53.

BEOGRAD, subcta 24. februara 1917.

Godina III.

Rotnl izuješto]!. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 23. tebiuava. Istočno bojište: Frnnt maršala pl. Mackcnsena: Zapadno od ušća rijeke B u z a u propali su pokušaji ruskih četa, da nam sc primaknu'. Front general-puko^nika nadvojv<5de .? o s i p a: Pri stalnome mrazu nežnatna borbcna djelatnost. Front rnaršala princa L e o p o 1 d a bavarskog. Na više borbcnih ođsjeka bila je povečana artiljenjska djelatnost i borba lnlnama. Djelatnost naših leteeih odjcljenja bila je vrlo uspješna. Veća 'preduzeća te vrste izveđena su kod B r z e z a n y-a i zapadno od 7. aI o s c e-a. Na objema su ovim tačkawa napadni odredi dobro izveli svđj zadatak u razoravanju. Kod Z alosc e-a su osim toga izvučeni iz nej>ri.iateljskih rovova 250 ljudt, kao 1 Uvije mašinske puške. Talijansko i jugoistočno bojište: Neina ničeg značajnijeg. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal-

Izvješta] njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 23. februara, Zapadno bojišfe: Kod magle je i kiše protekao dan u većini odsjeka mirn >. Na poje-Iinit’i tujestima a r t o i š k o g fronta i irnnta na Sommi. kao i izuiedja Maase i M o s e 1 e došlo je do prostorno ograrTčtmh bojeva izvidpJć’Mli odjeljcnja. Frivedeno je više zurobljenika. č Istočno bojište: f*. Front maršala princa L e o p o 1tla bavarskog: Kod Smorgona, zapadno od JJ n c k a, kao što l iz.nedju Z1 o t e L i p e i Narajowke biia je loj-nićka vatra i vatra minama jača r.ego inaČe. Kod Z w y z y n a, iotočno od Z I oc z o w a, provalile sn naše navalne čc e u ruskc položaie, otkuda su se povratile nakon razorenja četiriju nrinsk h okna sa 250 zarobljen'ka (medju n*' na 3 ča.nika) i r dv'.je mašinske rt- 5 've. Jugo istočno od Br/ ezan y-a bio. je isto tako uspiešaa iednn naš izvVritki napad.

Front general-pukovnika nađvojvode Josipa: • Ničeg naročitog. Front maršala pl. Mackensena: Naše su siguriiosue sfra/c <>d! ile r.a iišću S e r e t a koJ C o r b u I a na.pad više rusk-ih četa. Aiaćedousko boiište: Nerna ničeg novog. Prvl zapovjednik glavnog slatia pl. Ludendorff.

Otvarnnje njemačkos Reichstasa. Oovor predsjednika dr. Kampfa. 22. o. mj. sastao se na ponovno zasijedanje njetnački Reichstag. Predsjednik dr. K a m p f otvorio je sjednicu govorom, u kojemu je rekao, da se, ako svi znaci ne varaju, približuje odlučua borba u ovom džinovskom ratu narodaVodjen najplemenitijim nanijerama, njemački je car Ša svojim uzvišenim saveznicitna neprijateljima ponmdio ruku radi pornirenja. Ova je ponuda uz podsmjeh i sprdnju odbijena. Poslije toga odbijanja se Njemačka sa svojim saveznicima poslužila oružjem, koje je stvoreno rnarljivošću i tehničkom spremom njemačkoga naroda. To će se oružje neograničeno upotrijebitl. U ovom najsvečanijem trenutku, koga proživljujetno, rni smo potpuno riješeni toga, da ovo oružje ne odložimo prije, dok nijesu postignuti ciljevi ove borbe: Odbrana, nezavisnost i sioboda naše zemlje! U ovom času, kada ćemo potiovno stupiti u ozbiljne borbe, odašiljemo zahvalna srca svoj pozdrav hrabrim našim četama, kao i hrabrim četama naših saveznika. (Živahno odobravanje.) Ovaj naš pozdrav odašiljemo mi i našoj floti, njenim nesravnjivim podmornicama i nesravnjivom preziranju smrti i junaštvu njenih mornara. (Burr<o odobravanje.) Pozdravljamo i naše vodje na kopnu i moru (Pljesak u cijelom odmu), a najzad pozdravljamo i cijeii naš narod, koji je kao l ranije još i sada uvijek spreman, da u p-kns sv'.in teškoćama radi i žriviijC sve š:o može -:a cara i domovinu. za slobodu i nezavisnost. (Burno i dugotraino odobravanje.) Srediinje vlastl jcče no’ Ikadn. (NaroEiti brzojav »Beograđskih Novina«/ , Zi'irich, 23. februara. ,,C o r r i c r e d e 11 a S e t a“ piše. da ćc prcdstojećc razvijanje snaga središnjili vlasti nadmaŠiti svu dosadanju jačinu. Protivno svim nadatna četvornog sporazuma, središnic vlasj:i su vojnički jače nego li ikada. Jedna r.oua „Mowe“. Djela njeinučke pomoćnc krstarice ,,Duyme“ Kb. Kopenhag-en, 23. februara. Druga njemačka pomoćna krstarica, koja se tobož naziva ,,Duymc“, produžuje, kako ,,Politiken“ javlja, svoju smjeiu djeiatnost. Ona je do sad već znatan broj brodova potopila. U drugoj polovini deccmbra je preliijela svoju djelatnost u južni dio atlanskog okeana. 2 engteskih, nekoliko francuskih i jedan jajranski ratni brod pustili sti se u lov protivu ,,Duyme“. U poslijednje vrijcme je „Duyme“ potopio'26 brodova. Ukupna vrijednost potopijenih brodova sa tovarom ocijenjuje list na 15 do 20 inilijuna Jolara, ali se misli da je ova ocijena suviše niska. Koiiko se za sad zna, ,,Duyme“ nije do sad potopio ni jedan američki brod. Državni tajnik Lansing Je izjavio, da se sa ,,Duyme“ mora postupiti kao i sa svakim drugim ratniin brodom i podvrći ga međ'unarođn : m zakor.ima poniorskog rata. Zmpovjednik ,,Duyme“, veii se, izjavio je jednom uhvaćenom brodu, da jc dobio zapovjed da ne zadržava ni jedan putnički brod. Austro-ušarsk! nafiadl u blizini Gorlce. Sa talijanske se granice javlja: Austro-ugarski napadi protivu talijanskih položaia istočno od Gorice, stvaraju u širirof knigovima talijanskog naroda nejrrtjatno raspoloženje. U takvo razočarenje nada, koje je podgajivala vojna stranka i štampa podstrekača rata, svalci je bio spreman. I jedan organ kao što je ,,P o p o 1 o di t a1 i a“, koji se nalazi u prvom redu tih listova, nije u stanju da uguši svoje nezadovoljstvo sa.ovim svanjem rata. On izjavljuje, da su sva očekivanja, koja su se vezivala za osvojenje Gorice i talijanske napade u oktobru i novembru prošle godine, ostah neispunjena, i ističe, da ne samo što je izostalo obećano pobjedonosno prodiranje u srce monarhije, nego su se naprotiv mogli ostvariti austro-ugarskl napadi protivu talijanskin poiožaia is-

točno od Gorice. Što „Popolo d'italia“ i pored takvog stanja ističe žalitjev, da talijanska vojska mora dospjeti — do Beča, lie treba nikog da začudi, kome je ratni fanatizam tog iista poznat.

Amerikn I srefilSnje viasti. Uvadjanje opšte dužnosii u Americi. „Ako je praktički provediva..“ Kb. Washington, 23. iebruara. Poslije dogovora sa Wilsononi saopšiio je američki ratni ministar B a k e r, da će se podnijeti još ove nedjelje kongresu nova vojna osnova. Predsjednik Wilson želi, da se uvede opšta vojna dužnost a k o bi se ona mogla praktički da provCde. \Viison — zadovoljan sa držanjem neutralaca. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Berlin, 23. februara. Kako ,,A c h t u h r b 1 a 11“ iz 2 en e v e javlja, konferisao je bivši američki' poslanik u Berlinu, G e r a r d, u Bernu sa poslanicima neutralnih država i predstavnicima sporazumnih sila. Toin je prilikom Gerard izjavio. da Wilson nije ni očekivao priključivanje neutralaca atneričkom koraku i da je zadovoljan sa njihovim protestom. Nov dogadjaj ua ineksičkoj granicL (Naročiti brzojav „Beogradskiii Novina“) Strassburg, 23. februara. ,,Z u r i c h e r Tagesanzeiger" donosi jednu HavasOvu vijest iz NewYorka, prema kojoj je na meksićkoj granici došlo do novog dogadjaja, u korne su poginula tri 4 m e: i č a n a. Povodom toga vlada u New-Yorku veliko uzbudjetije. Wilsonova politika oklijevanja (Naročiti b.zojav „Beogradskth Novina“). Lugano, 23. februara. Washingtonski dopisnik ,,M o rn f n g P o s t“-a opisuje vrlo tugaljivo stanje, u kome se Wilson naiazi. Ako bi on zahtjevao punoinoćje za objavu rata, parlamenat mu ga n e b i d a o, ili bi potrebna biia takva parlamentarna b o r b a, da bi zemlja bila bačena u jednu pometnju, koja bi bila sudbonosna za pouzdano ratovanje. Uzroci Wilsonove politike oklijevanja lialaze se u potrebi najobilatijih vojničkili mjera, prije no što se u opšte može i pomišIjati na rat. Podijeljeno mlšljenje kongresa. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Frankfurt, 23. februara. Iz N e w-Y o r k a se javlja: U kongresu vlada veoma podijeljeno mišljenje o pitanju spoljne politike. Wilson izbjegava duge debate, dok se ne bi dokazalo sa svim jasno da su američka prava povređjena.

Wilsonova punomočja. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' - ) Rotterdam, 23. fcbruai'a. L a n s i n g je povvao pravnićki odbor senata, da brzo riješi predlog, koji opunomućuje predsjednika, da upotrebi naoružanu siiu i da obveze neutralnosti snažno održi u siučaju, ako bi jedan naoružani brod jedne od ratujućih država, koji je intemiran u američkom pristaništu, poknšao da pobjegnc. Uzdržljivost aineričkili brodara. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Karlsrulie, 23. februara. ; Prema švicarskiin iistovima javijaju pariški listovi sa otvorenim liezadovoljstvom iz New-Yorka, da američki brodari ne preduzimaju još nikakvc pripreme za naoružanje trgovinskih brodova. Tako isto se većina brodarskih društava protivi da i dalje plovi . sa svojim brodovima po zabranienoj zoni. Ubrzano gr a djenie krstarica u Amerlci« (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Berlin, 23. februara „Vossische Z e i t u n g“ javlja iz Basela: Iz Washingtona se javlja: Ministarstvo inornarice je izdalo naredjenje, da se odmah pri- ■> stupi gradjenju šest ratnih krstarica, od kojih će svaka imati zapremine oko 35.000 tona. fleošrnnićeni pcdmornifKi rot. Lord Carson o podinorničkom raiu. Kb. Londod, 23. tebruara. U engleskom je donjem 'domu prvl lcid admiraliteta, Carson, o pod* morničkom ratu izvijcstio _ ovako: Opasnost je ozbiljna a ueuia ni iedmig jedinog naročitog sredstva protiv te op a suosti. Ja se ipak nadani, da će se učinjenim protivmjdrama 'a opasnost u veliko smanjiti. Gubict su teški, no ne cdgovaraju pretjeranim izvje.Majima njemačke štampe. U prvih su 18 dana mjeseca februara potopljena 154 en^ gleska, saveznička i neuiralna broda, no u tom je vremenu dopiovilo u engleska pristaništa 6675 brođova, a ispiovila 5873 broda. Njemački adm>ra* litct protežira politiku zatajivanja odnotno potapljanja vlastkih podmornica. Dalja teškoća u ustanovljivanju taćnog hn ja neprijateljskih gubitalva sastoii u ton.e, što je vrlo teško utvrditi umšteiijq jedne podmornice. Medjutim su admiralitetu stigla izvješća o boibama sa 4i> podmornica. U 18 sino daua dakie došl: 40 puta u sukob sa tini nei’rijateijem, a to je od velikog značaja. Carson je nadaije spomer.u^, da je ledaii engleski razarač zaplijeaio jcdnu njemačku podmornici. —Tio\ r orn : !; je najzad s\ ršio sa apelom na narod, t!a pomogne mornarici o g i a n i ć e n: e m u v o z a i izjavio nadu. da ćc se ii kratkom vremenu engleski narou zedcvoljavatj sa skromnijim zalujevima u podmirivanju s i/olfh rotreba.

Podlistak. Nn putu. — Prva noć u seiu. Bio je pravi zhtiski dan, sa hladiilm sjevercem, koji je nečovječno zavijao, kada sam se polako penjao u kola sa „arnievlma“, uprcgnutim sa dva mrBava konjića, tek što sam bio pružio noge, silazeći sa voza, u kome sam proveo punih osam sati. Ovaj donekle svježi vazduh ove male varošice, iz koje sam imao da produžim dalje kroz plodna šumadijska fx>Ija i njive i iijepe šljivike Rudnika, širio je svojoin divnom svježinom moja pluća. Kočijaš bijaše omalen čičica iz nekog sela u okolini ove varošice. I ako vcć u godinama, što se vidjelo po njegovim sjedim vlasima i smježuramm rukama, čičica se držao dosta dobro. Držeći svoju lulu u 2 ubima, prije nego što se pope u kola, prekrsti se, gutnu đva tri gutljaja dobre šumadinske šljivovice i lako skoči u kola kao neki mladić od dvadesetih godina. Bijaše dosta govorljiv i odmah Sam vidjeo, da ću imati dobrog obavještača o ovim lijepun krajevima. Srbije. Bilo je već skoro sumrak, kada sc krenusmo. Po rijeaima moga saputnika i kočijaša, zanoćićemo u jednom bogatijem selu na tri sata od ovog mjesta. Kola se krenuše, ja se zavalili dosta đuboko unutra, da bih što manje bio izložen vjetru, ali se ubrzo okuražih i češće pomaljah glavu^ posmatrajući već obiadjena poija i npve jednog od najplodnijeg kraja Srbije. Vjetar po malo popuštaše i ia sam sve više i više kuražno pružao

svoj vrat, a s lijeve a s desne strane, kroz otvore na amjevima. Vrlo brzo prodjosmo kroz prvo selo. Kbje od vjetra, koje zbog zime, nijesam vidjeo skoro ni jedne žive duše u seiu, sve se !to bijaše zavuklo u sobu, gdje pored toplog ognjišta, žefie i djevojke predu i rade ručne radovc, a muškarci ’ zanimaju se lulom i čuturom. Jedan matori pas, lijeno kevnu dva tri puta, pa se brzo uvuče u košam, zažaliv i sam. što je pokvario svoj komoditet, a ni za šta. Moj kočijaš ošinu malo brže konje, jer se i njcmu htjelo, da stigne što prije prenoćištu, jer veli, đa nerado putuje noću u ovako lađne dane, kad vjetar i kurjaci zavijaju zajeđno. Sumrak bijaše već duboko pao, kada se zaustavismo prcd jednom dosta lijepon: seoskom kućom, skoro u sred sela. — Ovdje čemo, gospodine, noćiti, ovo je najbolji gazda u selu i dobar domaćin, ravna mu nije u svoj Sumadiji. Ja polako promoiih glavu i skočih sa kda, kada preda me izadje jeJna mladja lijepa i zdrava snaša i pridje mi ruci nazvavši mi: dobro veče i poželjev mi dobrodošlicu. — Na polju je ladno, bolje đa udjete unutra, reče mi ova mlada, nvodeći me ji kuću. Život srpskog seljaka vrlo je prost i jednostavan. Za podizanje domova nijćsu mu potrebni ni zidari, ni stolari, ni bravarL Sve to mahom srpski seljak radi sam. Kućc su većinom od brvana, tako zvani vajati, ali ima i boljih, zidanih, koje seljaci sami grade. Kuće su većinom u zgodnom položaju, zaklonjene od vjetra, a ipak s prostranim vidikom oko sebe.

To pored ostalog svjedoči, da je srpski narod i veliki prijatelj prirode. Osnovna površina seoske kuće je obično četvorina Skoro u cijeioj Srbiji kuća srpskog seljaka sastoji se iz ,,k u ć e“, odjelj ik, gdje ima ognjište i gdje se mijesi hljcb, gdje se oko ognja obično Jskupi sva kućna čeljad, te naročito u ove duge ziniskc večeri, prekraćujn vrijeme ručnim radoni, pjesnvom i razgovorom, i ,,s o b e“ koje sa mahoin uzane, sa drvenom tavanicoin i iijeprm drvenim iii od cigie podom. Na sred ,,k u ć e“ gomila naslaganih ,,g 1 a vnji“, i oko nje zatekoh pnno djcce i nei.ohko većinom mladjih žena. Skočiše svi na noge kada udjoh; ja im naz/ah: ccbro veče, a oni svi pridjošc, da se pozđrave sa mnom. U taj mah izadje iz kuće čovjek srednjih godina u iijepom suknenom odijelu. Visoka čela, sii gustim prosjediiin brkovima, praviimm nose>m i markantniin iicem, tip pravog šumadinca. To bijaše domaćin. Srdačno se pozdravi sa mnom i ponudi mi tronožnu stoličicu, na kojoj naredi jednoj mfedjoj snaji, da mi nietne i jastuk, radi ugodnijeg sjedenja. Prozori na ,,k u ć i“ bijahu uljepljeni hartijom ,,p e n d ž e r 1 i j om“, a s pol'a preko ovih vidjaše se drveni kapak. Na jednoj siniji svjetlucaŠe lampa sa petrolejom. Kraj ognjišta je veselo preo Jedan tijepi mačak, sa kojim se jedna mala seka igraše, prijatno milujući njcgovu lijepu i čistu dlaku. Iznenadilo me, da sam za kratko vrijeme dobio prvo posluženje — vode i š&ćera. Znajući da oskudjevamo 1 mi u varoši na šećeru, upitah domaćina:

Vi mora da imate dosta šećera. Domačin se zadovoljno smješkaše, jer mu prijatno dolažaše moje iznenadjenje i radost zbog njegovog gostoljublja, pa ini, češajuči.se po vratu, odgovori: — Evo zateklo se nekoliko parčadi, a mi, ko velfon, čuvamo za goste. Mene prijatno dirnu ova lijepa crta srpskog naroda — gostoljublje, koje sam imao prilike, da iskusim više puta i prijatno se zahvalih. Još nijesam bio popio ni vodu, a a druge strane đolažaše poveća čaša vruće rakije, čiji prijatan miris od meda i nehotice me privlačiše, da popijem ovu čašu rakije u mjesto šolje čaja, i ako rakiju ne pijem. U prijatnom razgovoru sa đomaćinom, koji me obavještavaše o lijepim običajima ovoga kraja Srbije i ne osjetih kako prodje vrijeme, dok me jcdno od mladjih snaja domaćinovih, ne ponudi da operem ruke, kakav je običaj ovdje, da se uvijek prije jela operu nike. Na stolu se prijatno pušila kisela pileća čorba, pored koje je lijepa pogača sa sirom i kajmakom podraživala tek. PonudiŠe me još jedan put čašom rakije, ali ja prijateljski odbih i sav se predađoh zaniimanju, da otkinem batak sa jednog žutog kao limun isprženog pileta. Na polju je bijesnila zima, a domaćin je pričao interesantnu priču o iovu na kurjake, pored veselog puckaranja vatre. Zavladan umoroin, osjećajući ga još i više poslije ove bogate večere, umolih domaćina, da mi pokaže postelju, jer san bijaše već odavna otpočeo da naviač) trepavicc na mftje umorne oči.

Uvedoše me u jednu sobu, u kojoj se naiazio prostran i lijep krevet, što ine prijatno iznenadi, jer u selima mahom su slamarice ili ponjave, istina i ove su vrlo dobre jer su od vutiene predje i đosta debele. Kad. bude u veče, onda se ove slamarice i ponjave prostru na daskama, malo od zemlje izdignutiin; a one služe za prostirku i za pokrivku. Po gdje gdje prostru prvo povrh dasaka sijeno ili slamu. U sobi je veselo puckarala topla peć, što još više probudi moju prijatnost. Peć bijaše zcmljana, loži se s polja, zgodna za loženje i siamom i tulužinom, gdje tiema drva. Soba bijaše iijepo okrečena, vjerovatno ie to bila tako zvana ..gostinjska s o b a“. U jednom nglu nalazaše se lijep čist orman. Na krevetu je bilo sve čisto i lijepo namješteno i privlačaše i nehotično tnoju pažnju. Pružih se prijatno u krevet, pokriven sa hva debela ,.gubera“, osluškivah kako se žene razmještaju u vajate, zasebne drvene naiiinjene zgrado, koje se nc griju; a djeca i domaćin u druge sobe porcd ,,kuće“. Sluge polijegaše-ioko ognjišta u kući i zadugo shišah njihov razgovor o pobjegJoj popovoj kobili, koju cijclu dan nijcsu mogli pronaći. Na polju je biia grobna tišina. ja sain slušajući cvrčanje popca, podavao se Bogu sp 3 , i ne osječajući da spavam prvu noć u jednom dalekom selu u Šumadiji, srcu Srbije. Ovu tišinu po kad kad prekidao je lavež kakvog dremljivog psa, ali inene već nije moglo ništa uznemiritl na toplom guberu, ispod koga Je još mirisalo pokošeno jesenje sijeno...