Beogradske novine

Izlazi:

dnevno u jutro, ponedjeljkom posfije podne.

Pojedini brojevi: U Bugriđi I u kn|t»lm» zaposJadHL'ti. •d a. I kf. Cita .o clj.nl ni . . . . 8 boten U HnatakoJ-Slazoaijl, Bo«nl - Hcroogoflol I DalmaclJI po cljafll od 10 balora lz>M oroj podrutja po djool od. . . . 12 hele'ra

MjeseCna pretplata: U Boograđu I . krcjovlma zapcsjednutlm .d o. I kr. dota ra CjJnu | etapnu paitu. . K rU Boogndu aa dortavom u kuCu . ... K g-gt U Krvatako I -Slavonljl, Boanl - Horcogovtnl I Dalmacljl K U orto.im vrnjovlma Austro-ugarske reonarhij« K »•U Inoetranaiv. ....K 45a

Oglasl po cijonlku.

Urednlilvo: BEOSRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Tola/on bro] 83. Up.ava I primsnjs pretplata Topličln venao broj 21. Telefon bro] 25. Primanje oglasa Kneza Mlhajla ul. broj 38.

Br. 56.

BEOORAD, utorak 27. februara 1917.

Godina III.

Hoinl iziMl (zvještaj austro-ussrskog Slavnos stožera. Kb. Beč, 26. februara. Istočno boJ’Ster Front marSala pl. M a c k e n s e ti a: Mema osobitih dogadjaja. Front general-pukovnika nadvoj- 1 vode Josina: SJevero-zapadno od tatarskogaklanca odbiie su naše čete u borbl ručniiu granataina ponovne ruske napaoaje. Pront prliestoionasljednika Rupprechta bavarskog: Južno od Brzezan y-a odbijen je Jedan ruski napad. Zapadno od L uc k a iznenadile su naše navalne čefc jednu rusku poijsku stražu. Taliiansko bojište: Poslije podne otvorena je i opet }ača topnička vatra na primorskcn frov.tu i nekim dijelovima obranbenlh tirolskih položaja. Kod V e r i o t *j e pr:>yalile su naše čete u noći u jedno od neprijateija zaposjednuto okno; pošto sti neprijateljska postrojenja uništena i posada poubijana. vratile su se naše čete sa nekoliko zarobljenika. .Iiieo-*«točno hoi'šte; Položaj neprotnijenjen. Zamjeniv giavara eeneralnog stoier« pl. HOfer, podmaršal.

Izvjestaj njsnačkcg vojnog vođstva. Kb. Berlin, 26. februara, Zaoadno boj’šfe: l! više odsječka izmediu Armentleresa i Ancre izjalovila su se mni.ga engleska izvidjačka preduzcća, koja je neprijateij preduzeo dijelom poslije ]ače topničke pripreme. dijelom izncnada. Južno od Cerna y-a tt Champagnl navalili su Francuzi ali hez svakoga uspjeha. Izmediu M aa s e i M o s e 1 e uspjela su predazeća vlasfitih Izvidnica. U mnogim vazdušnim borbama Izgubio je protivnik juče 8 letiiica, od toga dvije letilice od vazdušne cskadte. koja je bez uspjeha bila navalila boinbania na područje Saare. Istočno bollšte: Front maršala princa Leopolda bavarskog: Zapadno od A a-e odbita su letačka ruska odjeljenja. Na drumu K o w e 1 —I- u c k uspjelo je našim izvidiačkim odjeljenjima, da unište jednu neprija-

teljsku poljsku stražu. Južno od B r z cz a n y-a odbit je jedan neprijateljski djelimičn! napad. Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: Kao i jučer nije uspio jak ruskl tiapad kod Tatarskoga klanca. Sa fronta maršala Mackensena i sa maćedonskog bojišta nema nikakovih značajnijih vijesti. Prvl zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Grsdjgnsbo slnžba u EMlesKoi. Ettgleska vlada slično je prošla kao onomad g. VVilson. Ovom posljednjem senatska je komisija odbila da povjeri vlast nad kopnenom i pomorskom vojnom snagom. Engleski državni sekretar (ministar) za unutrašnje poslove, koji je u parlamentu podnio predlog o gradjanskoj pomoćnoj službl, naišao je u donjem domu na žiiav otpor, tako da je blo prlnudjen da ograničl svoje stroge i u neku ruku čak i diktatorske planove i da se zadovolji uspjehom, koji u ovom slučaju jedva zasluču.iu taj naziv. Naime parlamenat mu je saino dao pravo da apeluje na narod radi dobrovoljnog prijavljivanja za giadjansku pomoćnu službu. Na poziv se odazvalo 60.000 lica. Ćak I ,.Times“ našao je, da je ovaj broj nedovoljan bez obzfro na to. što se isti list tek prije nekofiko dana vajkao, kako će zastati svi poslovi u zemiji. a!co I dalje budu prekomjerno mnogo IjudJ uzimali u vojsku. U prkos ovoga proglasa engieske vlade, koji u svcjoj teatralnoj zbilji podsjeća na stare Rimljane. a uz to pokazuje, kolika je zabrinutost zavladala u engleskim mjerodavnim krugovima, engleski narod. koji je odvojen od ugodnog načina života, na koji je blo navikao, sačuvao je u prkos teškoga položaja još nešto otpora protivu vlade. nepovjerenja prema ispravnosti njenih namjera, odnosno kojih se ne može znati. da U vlastodršci neće ovu sada dosudjenu moć docnije zloupotreblti. Ovaj je proglas najtragičniji dokumenat iz engleske istorije. Uporedjena po posljedicama svojitn sa pooštrenim podmorničkim ratom, Napoleonova kontinentaina blokada bila je samo slab pokušaj. Engleska vlada već moli 1 preklinje svoj narod. Zar je Englez manji patriota od gradjanlna srednje Evrope, da on napušta svoju domovinu u ovom teškom času i da pravi teškoće svojoj vladl u momentu, kada se ona trudl da ukloni opasnost

Podlistak. Ueiićina pomorsklh brodoua. Što je zapravo tona? Citamo o brodovima, koji su toliko i toliko tona veliki, pa opet o brodovima, koji imadu toliko i toiiko istisnuća vođe idepiacement), konačno o teretu od toliko I toiiko tona, a pod kraj čitamo katkad, da je primjerice brod od 3000 tona veličine imao 5000 tona tovara, te čovjek doista ne zna, Što bi pod sviin raznim izrekaina zapravo mlslio. I punim pravom. Uporaba naime riječi M tona“ za posve razne pojmove i oznaka može doista Čovjeka smesti, pa njezino pravo značenje razumiju samo stručnjaci, naime pomorci i jxnnorski trgovci. U običnom se životu ljudi za te pojmove veoma malo zanimaju, ako se uopšte i zanimaju. Sad u ratu se stvar daleko promijenila; zanima nas svaka tona brodovnog prostora, koje potapljaju podmornice središnjlh vlastL jer znademo, da će na kraju upravo o tom biti ovisno, hoće II Engleska moraiti da popusti u ovom ratu. Evo, mi smo riječ ,,tona“ upravo spomenuli, ali uz dodatak: ..tona brodovnog prostora“. O takovim se tonama zaista isključno govorl, kad se govori o uspjesima rata s podmornieama. Nije to uvijek navedeno, nego se većinom veli: „Potopljcn bje engleski brod X. sa 6450 bruto-registrovanih tona“. Registrovane su tone (obično kra-

će pisano: reg. tone) uvijek prostome tonc, one nnvadjaju, koliko je prostornog sadržaja imao potopljeni brod. Za trgovački je brod oznaka dakako najvažnija, jer o tom ovisi, koliko tovara može da primi; ukratko rečeno. njegov prostorni sadržaj odredjuje njegovu trgovačku vrijednost. Pošto trgovačkl brod plaća pristojbe i poreze prema svojoj trgovačkoj vrljeđnosti, to je jasno. da se iz toga razloga njegov prostorni sadržaj odredjuje po prilično jedinstvenom postupku, da dakle predočuje mjeru. koja se interaacijonalno dade prispodabljati. Jasno je samo o sebi, da navod, kollko prostora zauzimlje koja posuda, dakle 1 brod, ako je svuda jedinstven, može služiti tomu, da si stvorimo sliku o veiičinl posude (broda). Najbliži je tomu sveukupni prostorni sadržaj, koji nazivamo bruto-prostorni sadržaj. Mislimo U kod broda na ovaj, tad govorimo o bruto-reg. tonama. No sveukupni prostornl sadržaj ne donaša izravno koristi, nego }u donaša samo neto-prostorni sadržaj. Brodovi se uistlnu oporezuju po ovomu neto-sadržaju, pa mora Istl ža svaki brod pomoću takozvanog mjernog pisma biti službeno označen i ovjerovljen. Naći ćemo ga, ako oJ brutoreg. tona odbijemo one prosiorije, koje nijesu odredjene za tovar 1 putnike. Mislimo li ovaj korisni tovarai prostor. tad govorimo o neto-reg. tonama. Medjunardno kao jedinica za mjeru prihvaćena registrovana tona je posve engieska mjera, te odgovara našlm 2.83 kubičnih metara. w Tona“ je cngleska

koja prijeti od pođniornica? Englez je inače veliki patriota, kad vidi da se radi protiv njegovog ličnog interesa, kada vidi, da je dovedena u pitanje i njegova egzisencija. No ovom prilikom držanje Engleza pokazuje nepovjerenie preina vladt. prema politici, koja nije umjela da otadžbinu poštedl od sadašnje nezgodne situacije, koja nije umjela da izbjegne nepotrebno izazivanje protivnika, kojo je doveio do nesreće Veliku Britaniju. Sada tek Englezi uvidjaju psihološke uzroke novembarske ponude za rnir središnjih vlasti, vide na Čemu se osnivala ta ponuda, pa sada nalaze, da su njihova vlada I njihovi pomorc! morall ia znaju, šta sve rizikuje odbijajući ponudu za mir, Vlada. koja se tada silila, sala mora da moljaka svoje grac’iana. Engleska sada izgieda pred svijetom kao neka tvrdjava pred predajotp. kao vodja, ko<ji mora da podiže opalu hrabrost svojih Ijudl ,,predovo!jstvima“ I moraJnim apelima. Zar im je trebalo to? Zar je moralo ovako da buđe? mlslili su sigruno i engleski poslaniđ. kad itn je podnešen zakonskl predlog o gradjanskoj obaveznoj službl, koji Je išao na to, da uništi i posljednjl ostatak starodrevne engleske gradjanske slobode. Poznato je, da Je njemački Reichstag zakonskl predlog siične prlredo jednoglasno usvojio. U ovom se slučaju jedan discipiinovan narod. koj' je bio složan sa odbranbenom politikom svoje vlade, jednodušno 'stavio na raspoloženje svoje viade. Englez paik oklijeva kad treba da učini korak, jer se boji da će ga taj postupak možda pre dati na milost i nemilost politici, koja bi mogla izazvc' 1 još opasniju situaciju, nego što je saaanja, ako bl ostaia pri svojim besmislenim 1 neskrupuloznirtj ratnim idealima. Annifabeti kao nosiocl kuiiure. Biće još u svačijoj uspomeni čne razne fraze o kulturi, slobodi i civiUzaciji. kojima je Italija htjela da uljepša i obrazloži svoje sramno vjeroiomstvo. „Italija je u kulturi 20 vijekova izmakla ispred Njemačke!" uskliknuo je odmah iza ulaska Italije u svjetski rat predsjednik ministarstva Saiandra, a isti je taj ministaT 4. decembra 1915. god., naglasio i talijansko „pravo prvenstva na Jadranskom moru“ — „snagom njezine više i starije kulture“. Salandri je sekundirao D‘ Annunzio u slićnim, samo, razumije se, nešto više poetičnijim govorima. Medjutim. kako stoji s tom taJijanskom kulturom, vidi se najboije iz svake statistike, pa bila ona sastavljena koliko mu drago u korist romanskih

riječ, te znači ,,bačva“, jer su nekad veličinu tovarnog prostora računali prema broju bačava stanovite veličine, koje se mogu ukrcati na neki brod. Iz rečenoga slijedi neposredno. da si možemo stvoriti sliku o veličini nekoga trgovačkoga broda najjasnije na taj način, ako se navede njegov sveukupni brodovni prostor, to jest brutoreg. tcme. Glede neto-prostornog sadržaja ne možemo sebi stvoriti nikad prave slike, jer jedan brod može ukrcati razmjerao više, odnosno manje robe od drugoga. Evo primjera: Njemački veiikl parai brod ,,Vaiterland“ ima 54.282 bruto-reg. tona, i samo 23.648 neto-reg. tona, a njemački parai brod „Borkum'* ima 5642 bruto-reg. tone, ali ipak 4194 neto-reg. tone, dakle je omjer izmedju bruto- i neto-reg. ona kod ova dva parobroda veoma različit. ,,Vaterland“ je gotovo 10 puta većl od „Borkuma", no obzirom na neto-sadržinu lustinu samo 6 puta, a to zato, jer „Vaterland" kao brzi parobrod treba silnih prostorija za strojeve i ugljen, koje se ne računaju medju korlsni prostor (za spremanje tovara). Uza sve to navadjaju Englezi gubitke svojih brodova uvijek u neto-tonama. Razlog je tomu veoma proziran. Te su brojke (neto-tome) uvijek mnogo manje, te se prema tomu i gublci čine kud i lcamo manjima, nego što dois.a jesu. Ali još nešto proizlazl iz gore spomenutoga, da naime nije začudno, ako ima prlmjerice neki parni brod od 6000 bruto-reg. tona 8000 tona tovara. Bez oznake „reg.“ (,,reglstrovanih“)

naroda. Tz tih statlstika proizlazi, da Italija što se tiće broja nepismenih. stoji odmah iza Rusije. Poslije prijema novog američkog useljeničkog zakona, koji od svakog useljenika zahtjeva bar znanje čitanja i pisanja, primorani su sada i ti „kulturni“ Talijani^ia priznaju, kako su njihovi zemljaci vrlo slabo upućeni u to najprimitivnije znanje svakoka čovjeka. Talijanska štampa upravo bijesni na taj novi američki useljenički zakon, koji u velikoj mjeri otežava tiseljivanje u Ameriku. Vodeći list pristalica rata „Idea Nazionale“ u svom uvodnom Članku o toj stvari sasvim otvoreno priznaje, da je useljenićklm zakotiom uprvom redu pogod j e n a 11 a 11J a, jer ,,od 700.000 useljenika u Ameriku posljednjih dviju godina bilo Je samih Talijana 300.000, od kojih najveći dio nezna ni čitati ni pL satT. Na to ironički primjećuje vatikanski „0 s s e r v a t o r e R o in a n o“, da je u stvari zbilja tako, jer je 80 % t alijanskih useljenlka analfab e t a. No talijanskl se iistovl ne ljute samo na to. Oni, i to s pravom, u novom američkom useljetiičkom zakonu nazrijevaju nej>oštovanJe Italije od strane jedne sile, koja se već od početka rata može da smatra kao saveznik sporazuma. Ogorčeno dovikuje „Idea Naziona!e“ Sjedlnjenim Državama, da zaboravljaju, koliko mehaničke civilizacije imaju da zahvaJe baš tim talijanskim analfabetima, s kojima se prerna „Osservatore Rornano" postupa u Americi kao sa crncima i!i čak kao sa zvjerovima. Zanos je kratak, kajaaje dugo' OvaJ citat jednoga pjesnika ,,Tedugo! Ovaj citat jeunoga pjesnika ..Teupamte! Sređnja Amerlka za m!f. Meksiko pokreće akciju za posredovanje. Madridski dopisnik jednog ovdješnjeg lista javlja. da je M e k s i k o uputio svima neutralnim državama poziv, da posreduju medju zaraćenim državama. Do sada su se ovom pozivu pridružili srednjo-američke republike San Salvador i Honduras, kao i republika Ecvador u južnoj AmericL

Pslitičko polioaniivo. Pozorišne veličine, kada se rastave sa pozornicom, običavaju se vrlo rado i česio prenositi u ono lijepo vrijeme varavog sjaja, od kojeg im je rastanak bio tako strahovito težak. Naročito očevi junaka i ostarjeli mladi ljubavnici, koji su običavali u ulogama kraljeva i prinčeva koracati daskama koje znače svijet, pate od te bolesti, koja je razumljiva i opro-

znači jedna tona uvijek težinu od 1000 kilograma. Bačva od jedne reg. tone, to jest, bačva sa sadržajem od 2‘8 kubičnih metara može dakako zapremitl 2'8 kubičnih metara vode, koje važu 2‘8 uteznih tona (1 kub. metar težL kako je poznato, 1000 kg, jednako 1 tonai, no ako bačvu primjerice napunimo živom, koja je 13.6 puta teža od vode, bit će težina te bačve 13,6 puta veća nego u prvom primjeru. Ima 11 parni brod od 6000 bruto-tona ma i 4000 neto-tona. dakle 11.320 kubičnib met., to je natovario 11.320 »ona, ako je ukrcao samo Čistu vodu. Da II će parobrod moći tu vodu nositi, drugo je pitanje, no valja ovdje istaknuti, da nije ništa čudnovata, ako ima više uteznih tona tovara, nego li što ima prostomih tona sadržaja. Da spomenemo još nešto o ratnim brodovima. Tako čitamo primjerice: 9. januara bio je od jedne naše podmornice potopljen engleski parobrod „Corawal!is“ od 14.300 tona. Ovdje ne stoji „registrovanih tona“, imaju se dakle pod tim razumijevatb kako je već spomenuto, utezne tone; navedenl broj uistinu znači težinu broda. Kod svakoga tijela, koje pliva u ravnotežju, težina je vode, koje to tijelo istisne, jednaka težini toga tijela. To je jedan od temeljnih fizikalnih zakona, u koji se ovdje ne ćemo pobliže upuštati. Kad dakle kažemo, brod istisne 14.300 tona vode, znači to. da je taj brod težak 14.300 tona, te prema tomu. ako čitamo: brod X Ima 18.000 istisnuća vode 111, kako je u uporabi. brod X. imade

stiva kod svakog glumca, jer proiziazi iz njegovog karaktera. No kod pretjeranog značaja, koji se pred svjetski rat pridavao glumi u prekultiviranim romanskim državama i zemljama, koje stoje podnjihovim uticajem — toj dekadentnoj pojavi, koja podsjeća na vrijeme rim3kog carstva (dovoljno je podsjetiti, koliko je važna bila ličnost glumca Alytirosa, štićenika carice Poppe-e Sabine) — ne smije nikoga čuditi, ako se i u polifici giumilo i još uviiek glumi. Početak je učinio belgijski kraij.Umjesto da nesreću, koju je sam skrivio, snosi sa dostojanstvom, uredio je u jednom predgradju Havrea jedno ministarstvo, s kojim sada .upravlja“ onim opustošenim parčetora zemlje, koji mu je još preoslaio od njegove države, a na kojemu više ni trava ne raste, a kamo li da bt na njem moglo da živi ijedno gradjansko lice. Za primjerom su se belgijskoga kralja poveli 1 kralj Pelar i kjalj Nikola, kojima su zemlje okupirane.'preselivši se zajedno sa ministriina i ćianovima skupštine u inostranstvO, da se zajedno s njima prenesu u ono vrijeme, kad su u Beogradu i na Cetiniu mogli da pod okriljem ruskoga cara igraju veliku ulogu. Sporazumnim silama nikako ne treba zamjeriti, ako u svome domu izdržavaju tri kralja, kojima je zetnlja okupirana sa svim njihovim ministrima i članovima parlamenta onako, kako se to njima ! doiikuje. Ovo ih 1 onako neće mnogO stajati. Beigijsko je državno blago ;ol za vremena sklonjeno u sigumost koi engleske državne banke, a i predsjednik ministarskog savjeta Pašić mogao je za vrijeme ođstupanja da sa sobom ponesa dosta znatnu zalihu zlata kraljevine Srbije, da ga docnije poioži u francusku državnu banku. Račun će razumije se, za ovo poiitičko pelivanstvo morati da plate sažaljenja vrijedni u bludnju zavedenl narodi, jer će se on podmiriti od velikim porezima skupljenoga i sađa u Lon« donu i Parisu spremljenoga zlata. S kakvim se korisnim poslora bave u ovaj čas ta tri ministarstva, ne može se znati, no biće da odgovara jednoj nužnoj potrebi, kad je srpska vlada sada našia za shodno, da uredi nova poslanstva u Bernu, Washingtonu, Madridu, Haagu i — Montevideu. Uredjenie je poslanstva u Bernu i Washingtonu još nekako razumljivo, jer u Švajcarskoj živ! nekoliko hiijada srpskih b egunaca, a u Sjedinjene se Države takodje iseiilo veliko mnoštvo Srba. No Šta će srpska poslanstva u Španjolskoj, Hoiandiji i Uru« gvayu — to ostaje tajna. Biće da su ti Urugvavu dobili srpsko poslanstvo je* dino zbog toga, što su se zagrijali za slobodu, kulturu i civilizactju a protivu „huna*. To poslanstvo kanda ima da ostane spomenik poznijim pokoljenjima od Portugalaca, crnaca i Indijanaca prOizašlog naroda za simpatije, koje su njihovi očevi u svjetskom ratu poklondl sporazumu. No u Španiji i Holandijf otpada i taj razlog, jer su nepoznate za* sluge, koje su si te države stekle u tom pogledu. To medjutim nikoga ne zanima, Od interesa bi bilo saznati jedino to, da li će novi srpski poslanici u Sjedinjenim Državama i Urugvayu biti prevezeni na onim ratnim brodovima, kojima su sporazumne sile za osnutak njene moći na

depiacement od 18.000 tona, Imamo pod tim raznmijevati. da imađe brođ X. težinu od 18.000 tona. Kod trgovačkih se brodova redovito ne spominje deplacement, jer je jasno, da će jednom istisnuti više, a drugi put manje vode, prema tomu, kako je natovaren, više ill manje, jer Što više je ukrcan, to dublje će uronitl i to više vode istisnuti. Kod raitnih je brodova taj izraz u običaju, jer se njegov tovar, a prema tomu i težina Istisnute vode neznatno mijeuja. MHLl PGDLISTAK. Umro otac Svena Hediua. Iz Stockholma javljaju, da je tamo u dubokoj starosti — 90-toj godin.1 života — umro Avram Ludvik H ed i it arhitekta stockholmske opštine f otac slavnog švedskog svjetskog putnika Svena Hedina. Reiief grada Dabrovnika. Javljaju iz Dubrovnlka, da je A. pL Cvitković izradio vrlo uspjell reiief grada Dubrovnika na drvetu. Tačno su izvedeni svl predjeli Dubrovnika, ulH ce, trgovl, kuće, drumovi, izvan grada, predgradja, brdo, Srdj, gradske zidine, pristanište pa sve do Oruža. Sv® je izradjeno do u najmanje malenkostl tačno i precizno. Relief je Izložen u korist podružnice „Crvenoga Krsta - ,