Beogradske novine

I z 1 a z i: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojerl: U Beogredu i u hrajolms zanc»|e(loutim od o. I kr. C»t» pg rljml o4 . . . . I holera U Hrvatakoj-Slovonlji, Boml - Hereogovlni I Đelmedji pe djenl od...... 10 hetere Izvn oveg peOruCje pe cijeni o«. . . . 12 helora —-zj-! Oglasl po

MJesečna pretplata: U fieagrtdu I o fcrajevlmt zeeeejodnutlm e< e. I kr. eets a oejnu t etepnu poitu. . K 2'-. U Beopreda ee dovtevom o fcuen . . . . K IH U Hrretefce I -SI»voei|l, Betnl - Heroegovlnl I Delmecljl . . . K 2 SB U eetellm krejovima Auvtre-upervfce menerhlje K ZU inoetranvtvn | 4 M cijsniku. ■■

(Jradnlitvo: BE08RAD, Vuka Karadžlća ul. brej 10. Talafon brej 83. Uprava I prlmanjs pretplata Topllćln vonao broj 21. Talofon bro] 28. Prlmanje oglasa Kneza Mihajla ul. bro] 38.

Godina Hl.

RusUa - republika ? Zahtjev za mirom. — Dom Romanovih zbačen.

fiutiii izujeitnji. izoleitaj austro-u$arskos jlnunoi stožera. I<b. Beč, 21. marta. Ni na jednom od svih triju bojišta nenia značajnijih dogadjaja. Zamjcnlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmarinl.

Ižsještaj njernnčkos vojnos UOflSt'Jfl. Kb. Berlin, 21. inarta, Zapadno bojlšte: Prl maKli i vijavicl sluba borbena djelatnost. Izmedju Arrasa I Bert ] li c D u r t a, sicvero-istočno od H am a 1 sjeverno o l S o I s s o n s a naša osiguravajuća odjeienja natjcraše nijeSovita protivnlčka ođjelenja na cdstu* panje uz veiike gubitke. Na desnoj obali M a a s e propaia su jutros dva iraucnska pokušaja za nadiranje na f o s s e-skoj šumi. Istočno boilšte: Boi-be ispred položaja bez ikakvog značaja. Maćedonsko bojlštC: Djelimlčni francuski napadi lcod N i e c p o 1 j a, T r n o v a i R a s t an i j a (zapadno 1 sjeverno od B i t oija) našom su vatroin koje u začctku ugušeni, koje odbiieni. Povratili smo na juriš visove sjevero-istočno od T rn o v a I kod S n c g o v a, koje je protivnik tu skoro blo zauzco. Poslije togo je protivnik napuscio prostot izmedju tib položaja, a njegovi pokušajl, da noču povratl rečene visove, izjalovill su se. U zavijutku C r n e R e k e naša je topnička vatra oborila jedan osmatračkt balon, kojl je pao u plamenu. Prvl zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff.

Izv-iesiaj bugarskog glavi slošera. Kb. Sofija, 21. marta. Maćcdonsko bojištc: Izmedju o ii r i d s k o g i p r eSpanskog jezera ponovno je odbijeiio više neprijateljskih navaia; u našlm jc rukama ostalo pct francuskih mašinskih pušaka. Zapađno od B i t o 1 j a pokušao je ncprijatelj, dva puta, da posilje žestokc topničkc pripreme navali na naše položaje na C r v e n o j S t en i, ali je bio odbijen našom vatrom uz velike svoje gubitke. Isto se tako iz-

jalovio napadaj na visinu 124S I istočnc obronke na čcličnom olporu bugarskih i njemačkili četa- Za vrijeme ovili borbi osvojile su njemačke čete jednu neprijateljsku mašinsku pušku. Na mnogo je mjesta bio neprijatelj primoran, da odstupi u bijegu. Topnička borba tijekom čitavoga dana i u jeditom dijelu tioći. Sjeverno su od dojranskog jezera pokušaie tri cngleskc čete da uznapreduju protiv našili prednjiii straža kod B r c s t - A k! n d ž a 11-a, no bile su raspršene tiašoin vatrom. Zivahna letačka djelatnost u dolinaina Vard a r a I S t r u m e. Na ostalom frontu izmijenjeni su pojedini topovski ltici I predstražarska čarkanja. Runtunjsko bojište: Nema ništa važnije da se javr. Ruska reeomclli l uojsktL Nikada ne bi bilo došlo u Rusiji do revolucije, niti bl ona mogla da nspije ti ovoj mjcri, da se zavjerenielma nije odmah tt počctku pridružila veleizdajtiičkim načinom I vojslca. Samo pomoćti vojske pošlo Je za rukom dunii, da dovede državu u onaj položaj, u kojem se sad nalazi. U tome je ova revolucija jednaka svima, kojc su dosađ uspjele. Narnjere poiitičara morala je uvijek poduprijeti I vojna zavjcra i samo tako je nioguee, da uspije rcvolucija. All svakitn danom što dalje traje revolucija u Rusijl vidi se. koliko je pogibeljna vojnička pomoč. Svako je prema prvitn vijestima, koje su bile stigle iz Petrograda, tnogao da misli, da vojni krugovi stoje potpuno na strani dume. Ovog je utiska već davno nesta10 i jednako kao što nijc istina, da se prevrat razvio bez svakc opozicije, tako je opet s druge strane istina, da ruska vojska zajedno sa svojim vodjama prelazi u logor onili, koji su zbaci11 cara. Od onog časa. kad se ruskl car zahvalio na prijestolju, ostala je ruska vojska jednako kao i ruska država bez svoga poglavara. Veliki knez Nikolaj Nikolajević, koji lii bio morao da preuztne vrhovno zapovjedništvo nad vojskom, ustručava se jeđnako, da sc primi ovog zvanja kao i veliki knez Mihajlo, koji bi trebao • da bttde car. Rcvolucija se dakle pokazujc u svojiin vt Io protivurječnim formama. Vojna

posada u Petvograđu pridružila se zavjerenlcima, đok sn čcte u Kavkazu oslale vjerne' caru. Oeueral RuskiJ je liavodno revolucijonarac (prcma jednoj drugoj vijesi n i j e se nl on »i gelteral Evcrth priključ'O revolucijonarcima), Brusilov baš protivno. Oovort se o zavjcri pojediniii četa i na bojnom poliu, dok tteki dijelovi vojske u pozaditii nljesu htjeli da odu na bojišie. Nemoguće je, da ova> baos kcji vlada u čitavoi ruskoj đržavi, ne prijeđje na milijuiie onih vojnika, koji stoje na bojištu. Revolucijonarnl program nove viade daje vojniclnta na bojiŠtu pravo javnog sastajanja, a u pojedinim slučajevima još i pravo štrajka. Danas, gdje sve vojske svih zaračcnili država nijesu staleške vojske, ncgo narođ pod oružjein, a ovakova vojska može da os.ane indifcrcntna prema onom što se dogadja u pozaditii, najHianje to tnože da lnidc ruska vojska, kad joj se dadu sve one slobode 1 prava, koje dosad nije niko 1 nikada iinao u Rusiji. Ncma sumnje, da će oni poiiticki utisci prijeći i na vojsku na bojnom polju, a prema vijestima, koje sližu do nas preko neutralnih država, o v o s e v e ć i d o g od i 1 o. Nove prilike, Icoje su nastupile u Rušijl I koje su zapravo najvcće ncprilike, mogu ^atno đa štetno uplivišu lia vojsku, koja stoji ua braniku olađžbine, jcr država, pozadina trcba da šaIje vojsci na bojnom poijn sve što joj treba. U neutralnim se državama govorl a i javlja Iz jaouzdanih vrela, da od prvog dana, i-Gvoiuciic nlje otpremljen za vojsku na bćjnom polju tii jedan transportni voz. da su zalilie vojske na bojnom polju več znatno istrošene, što sve spriječava namjeravaun ofenzivu. Osim toga su nastojanjem revolucijonaraea obustavljena sva đ a 1J a p o z i v a ii j a p o d o r u ž j e. Izvan svake je sumnje, da dogadjaji u Rusiji ne odgovaraju iiitencijama Ktiglcske, koja je pokrenula ovu revoluciju i svakog daua postaju moćnlji oni, koji liijesu prlstalice, da se rat nastavi do kraja. Ovo je naravna posljedica revolucije i kad je uestalo svega onoga, šio je do danas postojalo. raste moć neprijatelja ruskoga imperijalizma neprijatelja Miljukova i njegovih drugova. raste moć ratnika i soclial-demokrata. Kako danas stvarl stojc, očekuju ! Bcuar Lawa vrlo teški danl. Engleska je uništila cara i cariznm. ter je žcljcla da se ojača ruskl front. Dauas je slgunio i sve vijesii to potvrdjuju, da će ruska rcvolucija jcdva ispunifi žeIje Eitgleske. Biio bi nelogično, ko bi vjcrovao, da u državi, u kdjoj sc milijimi najrazličitijih elemenata liore za svojc ideje, gđje je popustila svaka disciplina, može se još ko uadati. da ćc ovakova država moći da da tia bojišts još snažnijl otpor. Danas još vlada ua svim ruskim bojištima zimski mir, aii tt skoro će se vrijeme vidjeti, da li jc revolucijonania Rusija bolji saveznik Englcske nego 11 jc lo bila carisiička Rusija. suskfl reusiucija. Mogućnost protivrevolucij’e u Rusijl. (N'aročiii brzojav iBeograćTsITiFt Novinasj Engleska vijest. Loiidoit, 21. marta. ,,D a i 1 y N e \v s“ javljaju iz Petrograda, đa od časa kada je provlzorna vlada priznala konferenciju socijalistički revolucijonaraca, n i j c n Ip o š t o i s k 1 j u č e n a m o g u ć n o s t p r o t i v r e v o 1 n c I j e. (Naročiii brzojav >:Bcograđskih NovinaeJ Stockholnii. 21'. marta. ,,S o z i a 1 d c m o k r a i i k e n“. uovlr na, koja je dosada bila najbolje informirana o đogađjajima u Rusiji. javija, da izmedju ruske revolucijone vlade i rađništva postojl dubok i nepremostiv jaz. Viađa će se inorati da pokorl zahtjevima radništva. Rusija će morati da liapusti sve svoie iinperijuiističke težnje. za koje narod nema nikakova smisia. Švajcarske vijesti. (Naročiti brzojav „BeogracLkih Novina“). I Zuriclt, 21. marta. ,,N e u o Z if r i c h e r Z e i t u n g“ javlja iz Petrograda, da je položaj u Rusiji izvanredno o z b i I j a n. i da se mora računati sa mogućnosti protivrevolucije. Opsadno stanje u cijeloj Rusiji. (Naročiti brzojav ..Beograđskib Nov!aa“.) Stockhohn, 21. marta. Provizoina je vlada odrođila proglašenje opsadnoga stanja nad cijclom Rusijoin. Držanje zemstava prema novoj viadi još nije jasno.

Tajna sjednica dume. — Socijalni revolucljonarci protiv progresističkili ratnih ciljeva. (Naročiti br/ojav „Bcograd. Novi»a‘V 'Jdcrh'n, 21. marki. j,N at i o n alzeit u ng“ javlja sa rtt* skc granice: U odlučnoj tajnoj ejeđnici iuuio f/ja-, vlo je radikalni poslanik Skobelev, Ua socijalna sknpina tiume i radnici Imadu s*' ! ciljevima privremene vladc samo lakih d<w j dira. Ou ujKizoruje vladu, da. se ue og!uS| I pravim željama naroda; narođ jasnittž j n ačinom t raži •/. akl j u č cn j e inira> pa se nikako ne Inožc il a sprijat«, lji sa ratnini eiljevima iibcralaa c a. Liberalđ bi sada, nakon 3to je odstranjeiia nepočudna vlada, morali da oduetauu ; od besmislenih ratnili ciljeva* j č i j e b i oži vo t v o re n j e z n ač i 1 o n t1 sreču za Rusiju. Svom se o/biljnošču ( inora sada pnječi na rc/ormu ratnoga pro>grama. Prolijevanje> krvi trebaloj bi obulstaviti. Bijeda u Rusiji aije mf* stala samo površniin Igazdinstvoin sta,'«i \ lade, p r a v i J e u zr o k b i j e d i s a m rat. i , Izbor da budc poslijc ntira. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina* 1 ) Paris, 21, rnarta. ' ,,T cmps 1 ' javlja, da izmedju gtupe pređsjednika đutns Rođzijana k a 1 članova rađničke stranke p o ■* stoje velike nesuglasice. Radnički odbor tražf. d a s e s tn J e< s t a p r o v e d u i z b o r i. Protiv toga šti đrugovi Rođzijankovl i oktobriste, jer su opšte prilike još nejasne i sihio lizbudjene, pa bi kođ izbora lako rao* gli da dodju đo vlasti konzervativul elementi. U mtiogim su p r o v I n c Ij a in a i z b i H n e m i r i, pa vlada' inisli, da bi biio dobro provesti Izbore istom poslije zaključenja mira. Ove nesuglasicc još nikako nijesu izgladjene, Vijestl o caru Nikoii. (Naročiti brrojav »BeogracTskiFi Novmao Kofn', 21. marfa. Prema posljednijm brzojavima, koje j,» pi'iinila „Kolnische Zeitung" prc* ko Kopcnliageiia o đogađjajijma u Rusiji, čiiii se, da se jiriljkc ne raZvijajifl onako kako bi to žcljeli u Eugicskoj. IZglcda, da car Nikola, koji je prt« moran na abdikaciju, nije još iz* rckao svoje posljeduje rijcčL Vcliki kinez Afihajlo Aleksandrović vjerovatno je sa svojim jnanifestom o narodnom glasanju radio u sporazumu sa carcm, koji nastoji, da sadašnje stanje što đulje potraje, kako bt dobio vremcna za stvar carskc porodice. Na svaki način prcdstoje jo4 u Rusiji teške unutarnje borbe.

Podlistak. izdanja Kntice Hreatske. Izašto prvo ratno kolo od t>ct kn.figa. Na osnovu dozvolc kr. hrvatske zemaljske vlade nastavila je „Matica Hrvatska“ prekinuto djelovanje, pa će n fri puta po mogućnosti još tečajem ove godine, izdati za svoje članove tri ratna kola redovitih izdattja. Za sad obiavUuje ..Matica Hrvatska'*. da je izišlo prvo ratno kolo redovitih izdanja I to ovih pet knjiga: 1. Mijo Kišpatić i Fran Tućan: „Slike iz rudstva -1 . Str. 2S4. Dogato ilustrovano (72 slike). Sa 7 slika u bojama. 2. Miian Šenoa; „Iz kobnih dana“. Historijski roman. Nagradjeno iz zaklade A. pl. Vušćića. Ilustrlrao Branko Šenoa. Str. 256. 3. Dinko Šimunovič: ,,’Gjcr'djan“. Pripovijesti. Nagradjcno iz zaklade A. Vebera Tkalčićevića. Str. 216. 4. Zvonimir V u k e 1 i ć (Zyr Xapula): „Knjiga bez predgovora“. Huntoreske. Crteži od S. Vordsa. Str. 132. 5. štefan Žeromski: „Vjerna rijeka“. Priča. Preveo s poljskoga Stj. Musulin. Str. 172. Ovo kolo od pet knjiga dobivaju Članovi prinosnici za K 7.50, od žega K 6 otpada za članarinu, a K 1.50 otpremu I poštarinu. Č1 a n o v i z ak I a d n i c i, kojl su ispunili svojc dužuosi, dobivaju knjigc b e s p 1 a t n o,

ali treba da pošalju za otprcmu i poštariuu K 1.50. Uvez I. ratnoga kola izrađio jc Matičiu knjigoveža Bogoniil Šoban. u finome platnu po naertima Ljubomira Babića, tc stoji K 7.—. Novce za članarinu, poštarinu i uvez trcba poslati unaprijed. Matica Hrvaiska prima i nove članove zakladnike, koji su preina praviiima dužui, da uplate u jedanput K 100 ili u pet godina svake godine K 20. Jurističkc osobe (na pr. škole 1 knjižnice) plaćaju u jedanput K 200.—, i!i u pet godina svake gođine K 40.—. Novi članovi zakladnlci dobivaju, čim pristupe, besplatno sva redovita izdanja što ođ ioga vreraena izadju, a piaćaju samo otpremu i poštarinu. Zakladnicima poslana je narudzbenica, koju treba da ispune i vrate, pa će se knjlge poslati neposredno na njiliovu adrestt. Čianovi prinosnicl neka se jave svojim povjerenicinn. ili ako ih nema izravno „Matici Hrvatskoj“. Upozorujc se, đa „Matica Hrvatska" šalje ove godiue knjige povjerenicima samo za one prinosnike, koji su članarinu i poštarinu unaprijed uplatili. Pored I. ratnoga kola izdala je „Matica Hrvatska" d e v e t knjiga kao izvanredna izdanja, što ih članovi dobivaju uz sniženu člansku cijenu (u kniižarama samo uz knjižarsku cijenu). Popis knjiga i sve uputc šalju se svakome besplatno.

Bora Stankovie: BfliKanski tiposi. Baba Stana. To jc bila čuvcna pralja, koja je prala strance iz hanova. mchaiia, furuna i aščijinica. Za nju se liijc znalo odakle i čija je. Znaia se satno kao takva: stara, pod| grbljena sa suviše dugaekim rukatna i zabradjeua novotn šamijom i lakodje u novoj anteriji. koja se je za njotne kao neki šiep vukla, đcdirujrći zemlju. Pored toga znalo se i za onu njenu staru, Irošnu kućicu, koja se, u širokoj ulici, izdaleka crnila i u koju je ona svako vcče odlazila vukući za sobom velike zavežljaje i bošče prijava veša, koja bi preko dana nakupiia od svojih mušterija. I tada se još pamtilo njeno ttekadanje nošenje raskošnih odijela, dok je biia mlađa. Znali se njeni mintani od ; svile i jambasme: oko pojasa joj i prsi| ju tesni da pulaiu, a rukavi široki i kao naduveni a da bi joj sc šta više viđela njena puna, obla ruka bili su joj Čak gore, do lakata zakopčani. Dugačke i teške od natrpanih širita, žutih gajtanova, šalvare nikada joj nisu bile dobro stegnute već su joj uvek bile ovlaš opasane tako da su joj se o bedrima jedva držale, te joj. je izmedju mintana za čitavu šaku viriia gola košulja, kroz koju se video njen razvijen i jedar stas. O njoj se tada svašta govorilo. Za nekada bogate Grke i Cincare. a tada yeć sasvitn osiroteli govorilo se, da je

to zbog nje. Da su od tada osiroteli, otkada počela ona da ili pere i da se vidja sa njima. Za svakl nestanak uovca ' komc putniku u kotne od tih hanova, I govorilo se da je i ona u to bila umcšana. Da je, tobož ti večc. noću i ona ! zvata i da jc ona tamo u skrivcnim i uvučenim sobama sa titn poharanim putnicima pila, pjevala, veselila sc i posle pokradeni novac delila sa mehandžijama i gazdama. Otuda govorilo sc toliko bogastvo ' kod nje, tolikog ttjenog svakidašnjeg | raskošnog ođela. Zato je ona mogla za ; kratko vreme da kupi tu svoju maiu 1 kttćicu. Mogla je onu svoju sobicu, koja j' je giedala na ulicu da okreči i na nje■ nim prozorima da ponamešta bcic zavcsc, čak i saksije sa cvećent, a sama soba da jc puna belilt čaršava. obešenih ženskih hafjina, pa i po zidovima raznib slika sa okvirima i bez okvira. Ali sve se odavna zaboravilo: kada je ona bila onako nilada, lepa i raskošno se nosila. A posle jedino se znala samo kao takva: stara, podgrbj Ijena sa suviše dugačkim rukama. Vii dela bi.se kako cele sedmice, nedelje ili vuče za sobom one zavežljaje prljava veša, ili kako sedi ispred one svoje kućiće na kapiji. Viri zajedno sa onim j više sebe, uskiin vratima, sa zgrčenim, obgrljenim rukama oko koiena. Ce- : loga dana, ma koliko taj dan bio duga- j čak, dosadan i pust ona bi prosedela j ćuteći i ne gledajući u nikoga klonule glave i kao dremljući. Retko. više na zadirkivanje, nego li na pitanje, čulo bi se kako uporno odgovara:

— Kako sl, baba Stann^ Dobro! — Šta radiš? — Ništa! Ali u nedclju, posle subotc i pazara j ona bi tnoraia da se vidi u čaršh'i, mcd.i j onim mehanicama i aščijinicama. Ide j iz lnehane u mehanu, iz pekarnicc u j pekarnicu tobož skupljaiući prljav veš. ' Čas bi sustala i počela u srediul uficc ' da se odmara, čas bi produžiia dalje. Jedva ide. A sa sviju strana. iz svijti i dućana radosno, ma da su još mamurni i neispavani od prošioga dana, dočekivali bi je, zvali i nudili rakijotn: — Na baba! Evo baba! Ona jedva odgovara: —• A — — a lioću! — Na baba rakije! Pij baba rakije. I do nje, u srediul čaršije istrčivali bi nudeći je. Ona bi od svih pila. Što ne bi inogla da popije, to bi zajedno sa stakletom gurala u džepove td one njene dugačke anterije i produžavala da ide dalje. A več ispred pekarnice i 3‘ščijinice Štavre-Orka. dočekivao bi je sam gazda Stavra, I :o stojeći. rad'isno sa poštovanjent. Uzimao bi ođ nje bošče i zavežljaje i unoscći ih za njotn, ponizno poslušno oi je uvodio umi ia kod sebe. u svoju pekirnicu. -- Majčice! kako si mi majčiceri Čulo bi se, kako je on tronuto, usrdno nudi. Ako bi vidio, da su joj zavežljaji od nakupljenoga prljavog veša teški, naredjivao bi slugama da oni to uztnu i odnesu njenoj kućici, a nju bi on i dalje jednako nudio i častio. A uvek najboIjom pečenom jagnjećom glavom, koju