Beogradske novine

Izlazl:

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedial krtjovl: U »mnli 1 « kr*|*«Im M|M9i*««uttti •« •. 1 kr. tit* «• cIJmI t4 » b«tan U Hnatok«]-8lnwlJI, 6 wdI - HMMgMlll

MJoooCno protploto: U bnntiil« krakdma uMjotaHrila K o. f kr. Mt a wjaa l abaaawfta. . ■ Wm U Bw«fMa w #wtov*a a kuOa ', • 3 U Hrratokal -KmalU, «wto-H*w«wW S Dalmaoljf

ki. rr*f poclruDJa «• dj«il oi. . . . 1* lnltr*

U MtaUmftrafmliiui Avtlro*vftrtk« INy U lno*trsRSfru .•••••••• , , i 4*UV

Oglul po cljonlku.

UroiJnlltvo: BEOORAD, Vuka Karadžlć« uU braj 10. Talofoa broj 83. Upran I primanjo pretplata TopllCln vonao bro] 21. Tolefen bro] 28, Primanjo oglaaa Knou Mlhojla ul. kroj 38.

Godius HI.

Rotnl iziiještall. Izvleštnl flustro-o$iirsKo3 tlasnot stožero. Kb. Beč, 7. aprila. Istočno hoilšle: U šutnsklm Karpatima i liu&iio od Stanislawa uzaludno su pokušala ruska uvidnička odjel-enja, da se prlmaknu našim Iinijania. Na mnogim istaknutim mjestima otnanjc piiškaranje. TaHjansko I jugolstočno bojlite: Nikakvi osobiti dogadjaji. Zamjcnlk glavara generalnog stožera pl. HDfer, podmaršal.

Trečl Ushrs u ralu. Kađa je u Ijetu goditie 1914. odlučlla se u toku jcdne scdtnice sudbina Evrope, niko se nije onda nadao, da će voiske joS poslije tri godine stajati u borbi ua svim frontov’ima. Sile sporaz.unia jaće brojem, bacile su se svorn snagom na središnje viasti i čitava njlhova rattia osnova sastojala se iz poflztlanja u njihovu premoć. Engleska daklc I njezine saveznice nadale su se, da će se rat završiti brzo, ali se dogodilo protivno. Silama sporazttma prldružile su se tečajem rata jcš i Itailja, Portugalska, Rttmimiska i sada Amerlk'a i ako je prcmoć sada još veća, evo Već trećl Uskrs, a odiuke još nema Za središnje vlasti postaje situaclja t godine u godinu bolja, Prvi Uskrs niJfe za nas bio baš najprijatnijl, jer prije dvije sedmice bio Je pao Przemyšl, Rusl su držall u svojim ntkama najveći ilio Gallcije. a ltiorali smo se nadati. da će nas Italija za kojl dan napastl. Sasvlm je drugl položaj bio godinu dana uocnije. Rusi stt bill 'zbačeni iz Galiclie I potisnuti dttboko u njiitcrvu zemlju, osvojena je biia Poijska, Litavska I Kurlandija, zaposjeli smo čitavu Srbiju ! Crnu Gotu, a Italija je krva\ila na Soči I tirolskim Alpima 1 kratko vrijeflie poslije drugog Uskrsa morala Je, da osjetl koliko Je strašan protlvuik Mottarkijc, lcad jednoin iz obrajie predje rta ffiapad. Danas slavlmo trećl Uskrs u ratu. ©■He sporazuma dobile su opet nova dva prijatelja Ameriku I Rumurjsku. Jedan je svršio jednako, kao što je svršlla Belgija i Srbija, dok drugk koji se tetom prije trl dana poslije dugog vreffitena odlučio, ne piašl na3, jer on na flvropsklm bojlštiina vrijedi manje ne* go H 1 posljednja koja mala državica.

Na zapadnom frontu svaljeno je 44 neprijateljskih letilica. Seljački nemiri u Rusiji.

Ali za to su središnje vlastl zadobiie potpunu slobodu svog djelovauja, mogu raditi bez ikakve obazrivostl sve što misle da je potrebno, bez da se trebaju brinnti Što će rećl neutralac s onu stranu Atlantskoga Occana, U ostnlom Amerika zapravo stupa u ovu borbu da zmnjeni Rusiju, koja danas nije onaj istl ozbiljnl protivnik, koja jc bila u početku rata, a I pr »šle godbte kađa se oporavila ođ posljednjih teških poraza. Jedina utjeira, kolu su vlađe sila sporazunia mogie 1 u najtežim vremenima da dadu svojim narodima, biia je riječ, da je v r 1J e m e najboljl njihov saveznik. Ali danas znamo kolib o vrljedi ova utjelia- Treba samo zaglcdati u prošiost od prvog dana rata, pa d.o danas 1 vldiće svako, da je vrijeme pomoglo više središnjlm vlastima uego silama sporazuma, jer su danas Njemačka i Aastiro-Ugarska jače nego su bile prve, a i đruge gođine rata. Be* ob/.Iia ua vojničke neuspjelie postalo je privredno stanje u zeniljama sila spt> razuma s vremenotn očajrto I danas se it Francuskoi. Engleskoj f Rnsi;! mora ozbiljao računat! kao i kod nas sa potrošnjom životnlh uantirnlca. Glađ, ona isfa giad kojom su slle sporazuma mislile da nnišfe središrtje vlast!. prijetl danas I njinta i čfnt dalje v r I j e m e -cđmiče ova je opasnost svc veća. Središtijc vlasti postale su po želj! Engleske obsjednuta tvrdjava, ail tvrdjava koju se ne može prlslliti glađju na predaju, jer otte sve što ini treba produđraju same } na svotn zemljištu. Sile sporazuma, koje stt danas istom trećl mjesec odsjcčene poošfrenim pndmorničklm ratom. ktibure daleko više, jor se one liijesu nikada nadale, da bi mogle doćl u ovakav položaj 1 liijcsu se na to ni spremale. Svalca daljnja hiljađa tona povećava bijcdu j oskudicu u zcmIjama sila sporazuma ! v r i j e m e r.jlliov saveznik postaje po vremenu. dakle statn po sebi njiliov najopasnljl protivnik. Da se lspmUla želja središnjlh vlastf danas na Treć 1 Uskrs u ovom ratu ne bl tekla vlše krv, prestao bl b!o ovaj rat Aii ponuda za mir. koje sn središtije vlastl lznijele pred Božić, naišla je samo na izrugavanje I prezir. Borba dakie traje dalje ! vljes>l koje dopirn do nas sa zapada i istoka, koje

doduše mi ne možemo kontrolirati, neće nas smestf, a nl iKnnutid. Mi snio spretmni na ntir kao i prije ćetiri mjeseca I tek nedavno -ra naši državnici ovu spremu i ponovno potvrdilf, ali to još ne značl- da mi hočemo prekituiti borbu pod svakl uvjet. Ml želimo mir, ali samo častan mir, kojl odgovara velikim našlm žrtvama 1 koj! će osiguratl nas ! naše saveznike na dr.go vrdetne oil svake nove poglbeljl l nanada.

fimemta 1 RjeraKfto. RAT MTMACKOJ Potplsaiia prokhiiimcHa o ralrtoiM stanjn. lCb. WasIiiugton. 7. aprffa. Reuterov ured javlja: V ilson je potpfsao ratmi rezoluclju kao ! ^roklauiaclju o ralisotn stauju sa Njeniačkom. VodJ demokrafa proilv rafa. ' Kb. Wasii;ngion, 7. aprila. Protiv očekivanja iziasnio se vodj demokrata Bitchln protiv rata, pošto je izjaivlo, da nije dirnut ni jedan živofni Interes Amerike i da ne priieti upad u američku olsfast. Senat siaviia VVilsomt na raspoloženje 100 tnHijima dofara. Kb. Was!i!ng‘on, 7. aprila. Scnat jc primio zakonsku osnovji, kojom se stavfja', rcdsJednjf’L’ M'ilsonu na raspoloženjc p'rćmei vjastitom nahodjenju 100 mllijuna dolara kao prvf r a t n 1 k r e đ ! t. ,,Lokalaiize!ger“ o amerićl-.oj objavl >>; rata. Kb. Berlin, 7. aprila. Povodom amcričke objave rafa plše ,,L o k a 1 a n * e i g e r“: MI ne gleđamo Amerlku prcko ramena ! sa prezirom, all njezina objava rata n! mafo nas ne zapiašuje I ne umanjuje ni najmanje vjeru u uašu kouačtiu pobjcdu. Plsanje „Berliner Tp.gebl«tta u . Kb. Beriin, 7. aprita, Povodum primanja ratno rezolucije tt američkom kongresu piše „Boritner Tageblatt'*: Još posljednjiii dana iajavili su \vaschingtonski dopisnid štamp® sporazumnih sila, da će manjina raspokv gati sa 25 glasova. Aii se baš dvostruld broj izjasnio protiv rata. Tako sad, u sa’rnom početku rata, postoji đo3ta jaka stranka za mir. Za 9ada ona ne može imad nikakvog uticaja.

j Njemačka štampa o dr/anju Monarkije. - Wilsonova blamaža. Kb. BerHtr, 7. iprita, O prekidanju diplomatskili odito«a merijU AustroUgamke i Sj«dinjcniii Liržava piše B Vo»sische ZeitungfT U Beču Jiij-sti paif u Wiisonovu kiojpknfc Austro-ugarska vfada zapazila je namjeru, koja jo !u dvoličmjj j’grf VKlisonovoj b+i* osnova, pa je odmali rJala onaj odgovor, koji smo uu od Austro-Ugarsk«, kao našog lojalnog savcenika I očtkivall. Ona preT sjeđniku Wilšonu rije viša Dita\ r ila vrv niena za đalje smicailce I kriviui'uijs. D» predsje'inlk WiIson »ije t ako bezjgranitnc> nepon/dan u ovTcpskoj politiel, on je m<> gao sebi uštodffi ovo nasj'edanja. Ovaj mu je izunt t alc o laio nesrctno ispao, lcoo S, pokus, da u NjomaČkoJ st\-orI razJiku izmedju nj'mačice \Tade I njeni.'tfk’og n.v roda. PStanje o izašliianjti ovropskoK ekspcdivlk jonog zbora, (Naročit! br/ojav, „rieogiadtkiii No’vInV'jk Haa-', 7, apiva. Kak? „Ccntrai Ncws“ JavfJa, spro nia amcričkl scnaior S t o n e prijcđlog, kojim si prcdiaže, da se SJeđinjene Drzavc ogranlče na odbranu svojih teritorija, i da ne šaiifl aikakv*e čete u Evrop u, Sto se tiče akcšje ffote preponičnle se, da se cčtiva največa samosialnost ? stuboda kretaiija, (Naročiti brzojav „Beogiadskih Novhia'^ AlihSUčrKUVH, 7. čipniiV „limes 14 jaivlja i* WashingtGn» du se vjer ovatnoneće poslati nikakav ekspedlcijoni zbor u Evropti, nego te se samo ppjačati američka ietilačka služba u francuskoj vojsci. Brcst I jediio cngiesko ostrvo kao ba/8 za amcričku flotu. (NaročitT brzo/av "BcogTaTfsfclh Novina«; Haag, 7. aprila. »,U n I f e d P »■ c s s'‘ Javij.a b VVashingtona: Ovđje sc očekuje, đa 'će francusk! ixislanik, radj olakšanja z;> Jedničkog rada atneričke flote sa ilo tom sporazumnih siia, s t a v 11 i S j adinjenim Državama na raspoioženje francusko ratno prlstanlšte n B r e s t u za flotn ti b a z u. ,-Courant“ javlja Jz L’ondona, da se tamo govorl, da će i engleska viada ponuditi američkoj viacH je-dno svoje ostrvo u Atlantskom oceanu za bazu flote.

Sprcmanja 1 mmilcre \mcrfce Kb: R<jttftrdam> 7. ajtfik*. { Prom» ,,Ntou\v® rourauF'-u ]utlt i 1.13 '„Dailv ToiogMph' 1 lz Ne\v-Vori{-a >xt | 4. t m.: Mlnfctarstvoi moi narlco ju objak I vito, đ«i *u prcrhjzot: koraci, k:«ivO bt | odma.lt došio do saradiij« Ruriiom | i Francuskom, čim koJtgrcs primi rarau rflfl i ZoTuciju, (Ovaj i% fzvješfaj obj.oij.m pofl ! slij« kcntfcroucij« »a francuskim poslmiK ! kom Jusieraudom i jH'egovoia i/iut : Iju dn* { žavnog 'fk-partemontu ? mtgJeskog posia|, I trika Sprlng-Ricaa. VK.isiitngtonsM đopisjjiiii j i,N.ew-York Worfd *“ 'javiia. dft s« | \vashfngionska vTada iro«! mišfju. đa jart t šiio svojo ziH+nnuik'’ na iduAt konffli’enci.in’ ’savezniks, me.Jfit lcojjmu će s« ;no/<1 a nnla< /itt ptikovnlk Hotfsc Anreričk« brodon građifački fnžfnfori; koj’i sn i njomočfco brodovo, kofe h posaria'oštctifs, d«> šfi *>« do zakljiičks, dt se niažittenijfe stiob gti ii krarkom \remenu oprnvitf, Ako por ložaj bude /.aluijevao, •tmcrička vlarJa s« iičćo usto/.ati, 'đa t« bradoVe zaphifciii. „DaiTv Telegrapii" Ja\!ja iz Now« Vorka, 'da 'ćo amorf&ni «» anK-ričkim N* jemcinta, kojt se ne slažu sa ratnom poii« tikom Sjotluij uili Država, kratko piti. Otii 'ee biii podvrgmrd »trogom ograh ničenju «lobod.\ a vf -rovafno će biti iiw tornirani, Amertka i pitauj« o /usebuom uiiru. (Naročib' brzoj'av „Bcogrnd/klh Novina"). rlaug, 7. apriia, ,,Times“ juvlja iz Washingtona: F ako su senatori L a f o 1 e t r e i S t o« m e otpočeli u sctiaiu opstrukciju, ipslt će scnat dugim sjodnicaiua slomiti nji-; fcov orpor, fako da se pcslije nckoliko. dana inože očekfvali senatska odluka< Rošto je rezohicija podnijeta prvo se< naru, to je poslnnički dom, posiije pri« jema u senalu, mora ponovo uzeti ui pretres, za koji će irebatl opet nekoliko dana, i ako će debata u domu bitf ograničertft će priiedlog bitl brže iz« glasan. Dopisnik ,,D a i 1 y C h r o n i c 1 o“-a siimnja, da se am e r 1 čk & via d a b a v! tn i š I j u o p o t p u n o m p r D stupanju četvornom s p o r a« z u ni u, prema kome bi se Amcrika ob< vezala, da ne zaključuje zaseban mir, On šta više mfsii, ako bl Amerika u bu« dtiće preduzela sličan korak, da bl sađ bilo vrlo nepolitički bavit! se s toni stVari, Jer se pouzdano mofe reći. da bi pristupanje četvornom sporazumu iza« zvalo đebatu u đnnjcm đomtt. Prijs svega mora kongres primiti ratnu re« zoluciju, dok Wi!son nc razvfje potpu« no svoju ratnn poHtiku. Za to če tre« bat! Jo8 nekoiiko dana tako da se dd prije ttskrsa nečc JoS ništa znali. Iz jedne izjavo AI\vfna Doodsa, člana vijeća narodne odbrane, vfd! se,

Podlisfak. Rfldoje M. Domanović: PeotiCev Ushn. On Je u ovome mje3tu, gdje sada živi, tek od pra tri meseca. Nikomo nije priffiao od kuda je clošao, a besumnje ga niko za poreklo uije rti pitao. U ostalom, Jto će ga i pitati ? On lepo peva i udai a u tambnru, a to je glavno. Veselo dru&U'O fe iskupi i zove Pem, Tambura zazveči, 8 on zapeva, recirno: ,,Od sevdaba goreg jada nema, al’ sevdah se sa sevdahom vida!“ ili rna šta tako, i kome bi onda kraj vina i takve pesme palo Jta um, da pripita Peru odakio je i što je amo došao. Ne verujem da bi i lebi, čitaočo, tftalo do njegova porekla, pa čak i do Ove moje priče, samo kad bi čuo zvuk njegovc tambure i on&j njegor i sladak i silan glas. Ta kad on zapeva koju besmu što rt srce đira, zaboraviš i sarn kako si i šta si, već 8e 9ar predaš zvudma, koji te opijaju fas slatkom tugora 1 čežnjom, čas bujnom veselošću, te se ustreptala, opijena od takvn oso čanja, predaje valiira zvuka na milo3t i nemilost, da ie nose sobom kuda hoćev ali kad njega nema đa zapeva, om.ua možeta dopustiti da bar ja o njemu pnčant. Nije on slutajno đošao tt ovo mesto, ffufl ga ruko nije poznavao. To je tako moralo biti. Pera je sin dosta imućnih floditelja, bez kojih ostade još n osam* naestoj svojoj godini. Kad je poatao punoletan oženi se, priini nasledje i ot-

počue trgovati. On mlad, naivan, n> vešt, dobra srca i povcrljiv prema svar kom, a društvo rđjavo, te zloupotrebi te njegove đobre strane, i onđa nije nikakvo čuđo, što mu se, kad je uzeo tridesetu godinu, prodaio sve za dug, a on ostao siromašak sa ženom i ćotvoro sitne dece. Prijatelji i poznanici g& napustiše i on bejaše ostavljen sebi samora. Zanata nikakv& nije znao, a porodicu je trebalo hraniti. Jedino što je mogao i urneo, to je da vešto udara u tamburu i lepo peva. Nedaće života upletoše jad i tugn u njegov, inače vedar i veseo duh, a baš ta tuga, čis'a i iskrena, davaše neobične dražj glasn njegovu,

I on osta\i mesto svoga rodjcnja i podje ,u svct, da tugom svojom ljucle veseli. Nekoliko godina već živi ou te gorke zarade, idući tnko po mestima, gde ga niko ne poznaje. Pa ipak je hrabro snosio sVoju tešku sudbu; pevajući đnigima, predavao se i sam pesmi svom dušom, te za časak zabora\i sve jade. Živ Covek se na sve navikne, pa i on je navikao da s malo bude zadovoljair, a izaradihmo je to rnaloi, koliko mu je za život potrebno. Kad on ne bi mogao zarađiti, žena je njegova šila rublje bogatijima, te zaradila ona. Ali pre mesec dana razboli htu se žena. Onomad se tek ona predigla, a zanemože dete. Imao je Cak nešto uštedjena novaca, i to sve ođe za lekove pri ženinoj bolesti. Već je nekoliko dana kako nije mogao ništa zarađiti, Jedino još što je hleb od pekara dobivao na veru.

Osvanula velika subota, a on cele noći nije trenuo. Bila je buđna i žena, ali su progovorili jedva nckoliko reči. Seđell su u mraku uz postelju bolesira deteta, koje je stenjalo, ječato 1 po katkad mljackalo usnama. Istok već podbeljuje, a u sobi aO počcše nnzirati nejasne konture predmeta. I oni tako nazreže u polutami jeđno drugo, i zadrhta svako od svojih crnih slutnja i raisli. Na poijtr sipi tiha, proletnja kiša; petiovi lupom krilaj i kukurekanjem objavljuju zoiu. Na uiici se već poče razlegati žagor i blejanje jaganjaca, što ih scljaci dogone na prodaju. Prozori susednog stana osve'lierL'c i kroz namaknute zavese viđe se senke: fas promakne ruka, ćas giava, čas ceo trup. Sve ovo kao da Perf nagoveštavaše neku nesreću, kao da mu potvrdjivaše bedno i mufno staujo njegovo. Tako mu se činilo. BlejanJ« Jaganjaca postajaše sva jače, a Žagor 1 vreva na ulici sve veća i veća, — Kupiiju jagnjad. Dnnas će svaki kupiti jagnje Iponrisji u sebi i misli ga odvcdoše u prošlost, u đom roditeljski. On je ležao u postelji u to đoba i gledao kroz otvorena. vrnta u kujnu, gde majka prema sveći rnesi kolače. Kao đa je gledao Hjezino blago, punačko lice, zabradjeno moraetom šamijom; pred očima mn je bio svaki njen poicret. Vrata se 3 polja otvore, a uiazi otac i priča kako je dobro jagnje kupao, a on skoči a postelje i žumo ae oblači i istrči na polje, da miluje jagu i da odbira iz velike korpe najlepša i najjača jaja za tucanje. Bolesno dete jeknu i poče mljeo-

kati usnama, a žena neLako tupo i očajnički uzdahnu. Pent to trže iz snov& i na dušu rnu pade težak teret. Oseti da je sad otac i đa on treba svojoj deci da pripremi rađosti, koje on 'detetom uživaše. Železničkj voz pisnu na stanlcj, koja je tu u blizini, a zaiim se ču ono monotono hučanje i kloparanje. Pera čisto z&žeie da nekud bega d.ileko, daleko možda u prošlost svoju. Dete opet jeknu i poče kroz plač buncati: — Majko, Milaii uzeo moje š&reno jajel... — ćuti, blago majci; majka će tebi drugo dati, — reče žena, đa bi umirila dete. Poljubi ga, a suze pokapaše vrelo, detinjo čelo. — Beđno siroče rnoje, — prošaputa Pera, i u tom trenutku se opet 8eti svoga detinjstva i svojih radosti tih dana, svojih roditelja) seti se kako je i sam pripremao za taj dau dok je imućan bio, i na dušu mu pade takva t»žina kao nikad dotle. Jedva je disao, čelom mu izbio znoj, usta sasušila; nešto ga pod grlom davi, gru>ii prazne, a njz obraze se skotilja nekoliko suza, Iz susednog stana čuje bo l iparanjo i škripaDje vrata, zatim odmeieno lupanje, kao kad se razmesuje testo, pa onda zveka tepaija.,., Bolesno dete opet poč« plakati. Počeše se buditi i ostala doca. — Danaa se mora naći novaoa, ciknu žena kroz plač, ljutita, a i saraa ne bl znala reći na koga. I Peri se zaista učini kako se može naći, samo ako g« potmdi. Ljutio se na

sebe, što već nijo otišao nekud, nego ..dangnbt tu skrštenih ruku“. P'Vdje ođ kuće gotovo s čvrstim uve« renjem da će moćt mnogo učiniti. ‘ Išao Je tiTicama, a i sitn ne zna kuda, pa Ipak na dtišf kao da osećaše lakše, ,,jer so trudi" na bi li namerio kak\Tt prt« iiktt, a da ga pitate kakvu prilifcu to ntisH to vam ni sant ne bi umeo^reći. Na sve strane, ktiđa god se okrcnete, Vidita žurbu i pripremu za sutrašnji ve« liki praznik. Poncgde voć sve sprcmno, samo još kakva žcna, jrovezana šamijoin, brišo prozore; negde stvari iznete u dvoristo, a soba još onomad okrećena, pa sad peru patos; ovde opot iz kuće čujete kako lupatučak u mctalnoj stupici, —- to se tuca šcćer ili orasi; onđe opet osc-tite mitfc pržene kave; prcko puta u drugoj kući vidite, k.tko se vrata otvoro i izadje dečko s tepsijom kolača, a za njim se pomoli do maćica sa zasukanim iaktovima I izgovori: „Neka ne pregori kao ono pr\'e!“ U nekom dvorištu opet vidite kako so iskupi’a đeca, pa gledaju kako sp dere jagnje. Svuđa se oseća miris varzila I čisto gledate kako se dcca okupila oko majke, pa gledaju kako ona šara jaj'a ćezapom i već se za svaico pogađjaju čijo će bitl. Na tilid je tek pravi motež. Na sve strane bleje jaganjci. Oko svakog stada oknpljmo po đvadeset-trideset knpaca. Tu se vičo, cenka, aiali, teslimi. Kud se okrenete, sretnete nckoga što nosi jagnje na lodjima ili u naručju, neki burence s vinom, ncki korpu punu stvari, šegrti pronosa novo dpel« 1 odelo. Trgovine pune: je:lni ulaze drugi izlaze, a svaki nosi pođ pazuhom kakvu prinovljenu stvar, zavijenu u hartiju, i žuri kući. da proba kako će nm stajati. Ljudi koji sti »vrštli poflla joda