Beogradske novine

Izlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne

Pojedinl brojevi:

Mjassčna prstplata:

II SMjrMla I u krfljavfma npajjalout'm od o. I kr. Citt po cljtnl id . . . , I kalori U HrrjtsktJ-S'otonlJI, Bttni - HtrM|t>Inl I Otlmasijl po cijcnl od...... 10 htlert Izru aroi pailruijt pt cijenl ll. . . . 12 htltra

U Beoprodu sa daitarom u kuia . . . . K Ift U Hrrtliktj-SlarttlJI, Btlot-Htrttforinf I OilmociJI K 2 M UoitallmkraJovlmaAuetra-ujankemt.iarhlJi K *•U inostranstru .........,.K III

— -— Oglasl po cijenlku.

Uredništvo: BEOBRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava j primanje pretplata Topilčln venac broj 21, Telefon broj 25. Pritnanja oglasa Kneza Mibajla ul. broj 33.

Br. 100.

BEOGRAD, petak 13. aprila 1917.

Godina III.

Bitka na Arrasu još jednako traje. Zestoka artiljerijska borba od Soissonsa do Reimsa. Nesuglasice u ruskoj privremenoj vladi.

fiutnl Izvieštall. ! izuiešta] nusfro-ujarskoj $loono$ stožero. Kb- Beč, 12 npriln. Istočno i jugo-Istočno bojište : Nema osobiiili 'dcgndjaja. - ^ Talijansko bojišle: r* U području 0 o r i c e provalile su Jučer u večer n'apmlnc i z v i d n iĆ e pjcšadijskili pukovnlja broj 71 . i 76 u neprijatcUske položaje u D o 1 n o j Vertojbi 1 zarobilc su 4 neprijafeijska časnika, 135 vojnika, a žaplijenile 2 mašinske puške i 3 bacala ir.ina. Topnička borba i boi ba bacalania mina bila Je na lmiogim injcsiima prlmor'skoga fronta vrlo 'živalma. Zamjenlk glavara generaluog stožera pl. HOfer, podmaršal. i, izvjettaj njemućKož volnos vGdstva. I Kb' Bcrlbi, 12 . apriftf. *■ Zapaduo bojište: Front prijestolonasljeđnika R u pp.reclitab'avarskogi '* % ' * * Na sjevornoj obai; S c a r p e očlbljeni su iakom topaičkom vatrom napadaji Engleza na V i m y i F a m p o u x. 'Južno od potoćne doline poveo je ncprijatelj jako snage na napad. protiv. naših položaja. Posiije nuiogili odbijeniii napada morali smo da napustimo 'Monchv. Sjeverno i itižno od sela Odbijenl su krvavo neprijaieljskt najiadaji. kod kojih s ii d j e! o v a 1 a ii onj i c a i o k 1 o p 1 j e n I automobi1 !• Kod borbi oko Buiiecourta naSbn je protivnapadom izjednačen iniciStimični uspjeh neprljaitelja. Kod toga /e ostalo u našim rukama 25 ncprijateljskih časnilca, 1000 vojniica ! 27 mašinikih pušaka. Za vrijcnia jedue borte kod H a r g f e c n « r t a. istočno od Peronne, zarobijono je više od 1 -tf) rtepn'jateljskih vojnika, a zaplijenjens su 5 mašinske puslee. S t- 0 u c n t i n stajao je I jučcr pod jakom ncpriiate'jskom vatrom. Front niemačkog prijestolonasljeduika: Od S o i s s o n s a pa sve do R e i m s a razvio se topnički loj do najveće žestine. Pojeđinl dijelovi fronta S'tajall su pod jakom bubnjarskom vatrom. U zapadnoj C h a m p a g n i pojačava se topnička vatra. Odbijeni su izvidnički napadi francuskih odjclenja. k . . Front vojvođc Albrechva v.'iirttcmb'crškog; , Borbena djeEaaiost je vrlo neznatna. 1 ako je vjadnla jaka hura bila je dielat'nost letilica v;lo vciika. Nepri-

jatelj je izgnbio u vazdušnoj borbi 23 , a usLijed pješadijske vatre 1 lciiiicu. J J rimijećene su veiike šicte i/baeivanjem bombi na neprijateijska Iogorišta 1 slagališca municije u doiini V e s 1 e i S u i p p c. Konjički kapetan pl. R i c h tli o f e n s v a 1 i o je 40 . ncprijateijsku letilicuIstočno bojište: Front maršala princa L e o d o 1 d a bavarskog: Kod B r o d y-a, na željezuičkoj pruzi Z 1 o c z o \v—T a r n o p o 1 i na obim obalama Dnjestra traje živa valtlra niskog topništva, Na frontu vojske nadvojvc.de : J os i p a i maršala pl- Mackcuscus nema osobitiii dogadiaja. Maćedonsko bojište: Položaj je uepromijeiijen. Prvi zapovjednlk glavnog slana pl. Ludet’dorff.

Uazduštie Me. Engleski publicista PembcrtonB i 11 i li g s, kome sami niegovl zcml.iaci Englezi. pridaiu ncohično razumijevanje u pitan.iu lctačke d.iclainosti u ratu, objavio je ii loudonskom ,.[ mp e r i a 1 i s t u“ niš;a mapje nego ružičasta izglede o stidbhii, koja pod okolnostima inože zagrozM enclrsk’t.j vojtiičkoj slll. Razi iganja Pembertona, koja se u glavnotne bave posljedicaina. koje bi sile sporazutna mogle snači odvajanjem Rusije, zaslu’žujii naročitu pažnjti veo i zbog držanja piščeva prema njemačkoj iv.tno; aeronaiticl' i avijatici. Engleski letački stručnjak' mislt lzmedju ostaiog, 'da je uništenjc nicgove 'otadžbine, ak'o se o tome u opšte može govorid, jcdino moguče b o r b o m u v n ?. đ u ii u i I i i s p o d v o d e. Sve kad bi se dogadjaji u Ruslji tako razvili, da se saveznici nebl imali da plaše od vcl'.kiii prevrata u bivšoj carevini. cngioska licmoć u vazdnltu spriječavnla bi Enr.Ieze, da i/vojuju odlučnu tiobjedu na zapadu. U tako inuinom prcroštvu, kr.je jc u toliko važnlje sio jo izgovoreno s onu stranu kanala, nalazl so višo nego 11 prosto prizncnje zashiga, koje jc :.cbi stekao njemački um i nJcmaćkl junačkl duh u vazdusiuu- Pembcrtonnva raziaganja kazuju jasnc, da pitanje o vladavini vazduiiom nije nikako više cju.\n< titč negligeable u jednom moaemom raitiu; ona otvorcno priznaiu. da je

nadmcćnost na tom polju n stanju nc samo da izravna sve tnogućc predpostavke za odliične voiničke uspjche, nego da ili još i nadinaši, dntgim riječima, da je letačko cruzje i; uckoliko istupil'O iz redova pon’.očtiog oružja. Zaslugu, da se to pr /i put ti j raks: dckazalo, on sa svim otvorcno rrizn;:jc NjemačkoJ. Time je i s nep’. iiaieljske stranc priznato, što je sređišnjim vlas.ima odavna pozna o biio. Već od prvih mjeseoa ovcg svjctskog po/ara c'imlao ie trczven govor brojeva svima glavni’n i sporednim pojavama rata, ’F.vc što jc cd hiljadajna razniii radova pojcJinu'a. od duliovitosti vodje, ’/ivota i smr:i ogromnih mas'a jircostalo knc> jjobjeda ili poraz, našlo je svoga staiozenia u suvim brojevima, ko.ii .visnije govorc nego H govorljivi ispađi dobro jilaćcnih junaka štampe- I đoista — vc’ć prvi izvještaji, koji su nam ’đonijeii vijesii o vazdušnim borba'iti na svima iivntovima, izazvaii su Jivljenjc i čudjenje. Kao iz neliutia izbila su imena Jminclmaoim i Bdlckea i nzdizala se n visine, mi smo čcsto slnšali o po’đti/Dćima Zeppelina u ve'ikim razmierama, nnročito protivu drzavc nr- ostrvtma, va smo tck naknaduo zapaziii. da si. iime i/vedene borbena djelatnosti od velikog vojitiičkog značaja. U koiiko jc vnfome daije odnjloalo, u tcliko se ve’ćma zbijahu njeniačka istrajivost I smjclost oko zadatka, dostojuog t'ru’da \ znoja plemcnltili tnidlienika.- Nijc trajalo dugo, a francuskjUu ietačku teliniku, kojoj se ma 1 o mjeseci 'do prcd rat cio s\ ijefl ’div'io, natkrilio ie Fonkurent s one strane Riieine, amerikansk'a voija za športom postade sve slabija, a hvalisavi engleski i francuski komunikeji počeše očito da izbjegavaju donošenje svojih brojnih vazdušnih pobjeda. Ali u tioliko su savjcsnije 5 /iiosiit Njemačka i njezini saveztiici \ ijerue dogadjaje u vazduhu. Tako martovski izvještaj njemački kcnstatuje, da su protivnici u predhode'ćem miesecu na svlma frontovima izgubili 161 letilicu i 19 balona za osrr.atranje, dok je za isto vrijeme od njemačkih propalo 46 letvlica t 1 balon. Tom prilikom smo uzgred doz’iaii, da je kaneta'n pl. Richtliofcn samo jcdnog dana pobijedio 4 protivnilca 1 da Je đar.as po 39 . put bio pobjed-

nilć, dalje, da jc poručnik Frankl oborio 19 protivnika, da je odlikovan redom „Poiir le merite“ i da jc poginuo tt vazdušnoj borbi. Ta dva imena u vezi s dogadjajima, s kcjima sc spomiuju, 'lustriiju uajboije, da danas svugdje, gdje se Njcmačka mjeri sa svojim protivnicima iztiad oblaka, te borbc u vazduhu nijosu poduzeća pojediuaca, vcc prave vazdušne bitkc. Letač, koji je prije godinu dana još bio usamljen, sve više ulazi u red one cjcline na kopnu i iia moru. koja treba da izvojšti pobjedu i od koje ne tnože biti odvojen. Naravno, da to sredstvo uslovljava, da borac ako žeii da odgr.vori svome zadatku, budc u svakom pogledti na svom mjestu, t-j. da je dorastao svome pozivu, a da kompiikovani mehanizam mora fimkcijonisati s preciznošću najboljeg sata i da se koristi svakim novim praktičnim naučnim izuinetkoui. Odgovarajući tim uslovima, Njemačka jc dokazala koliko je silna njezina volja za pobjedu l koliko je jaka njezina duševna i moraliia nioć. Njemačke vazdušne pobiede sii simbol njemačke nepobjedivosti.

Totrnia FioricflRja budućno:ti sila sporazuma. Saveznici bi mogli da Hapuste Euglesku. (Naročiti bizojav. „Beogiad.skili Novina“) Haag, 12 . aprija. U londonskom mpe rialis t u“ piše poznati engleski lelački speeijalista P c m p e r t o n-B i 11 i n g s, medju ostalim i ovo: Kad budu vcllke n'jeinačke vojske, ko.ie se sada lialaze u defanzivi na istočnom bojištu, pre'oačene 113 zanad, da taiino preduzmu silnti ofenzivu, to će F r a n c 11 z i, koji su već sada iznjureni, biti prinudjeni, d a p 0 5 t u p c p 0 r u s k 0 m p r i m j e r 11. U tome slučaju, Francuska nc’će imatl kud, već će morati da p 0 s t a v i u 11 i m a 1 11 m e n g 1 s s k 0 j v I a d iI t a 1 i j a ć e u a p u s t i t i s a v e z, d 0 k nesretiia B e 1 g i j a i 0 s t aI e m a 1 e d r ž a v i c e onalto v i Š e II e b r 0 j e. Britaiiska imperija mora da se odluči, d a s a m a r a t u j c s a N j e m a čkom, jer ona pošto-poro mora da vodi borbu d 0 kraja. Čak kada b! Rusija, koja se vječito kolcba, nagla na englesku stranu, to bi Engiezi zbog njcmačke nadmoćnosti 11 vazdušnoj borbi. b i I i 11 nemogućnosti d a i z v 0j u j 11 0 d 1 u č n u p 0 b j e d 11 11 a z a-

padnom bojištu. Ako bi RusUa pak •stala 11a sfcranu našia iiejn ijatelja. bio bi dovedćn u pitanie opstanak ne samo eugleske svjetske vlasti, več i engieskog naroda u opsto. N a š p o l 0 / a j ovoga časa 11 e m 0 ž e b i t i 0 z b i I j n i ; i i k r i t i č11 i j i. N e m 0 ž c s c d 0 y 0 i j n 0 u v 0z 0 r i t i u a 0 p a s 11 0 s t, k 0 i a 11 a nt p r i j e t i>

HimienburjoGO pouzdonio. „O.vaj put vodi cii; '“. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina"). Beriin. 12 . aprila. Maršal pl. Hindenburg razgovarad jc sa berliiiskiai dojiisiiikoiu španskc noviue ,,Banquardia“ u Barceloni, Dg* minguez Rodine, pa ic izmedju oslaio* gu rekao: „Kad je neogranićcni podinomički rat zaključen u prkos mogućnosti aincrikanske pomoći sporazumnim silama. znalo se već, da ta pomoć ne može biti velika. Dopuštam, da je finansijska pomoć dobit za naše protivnike; a!i sc u ovom ratu pokazalo, d a novae, lta suprot ranijim ratnim iskttsivima, nije najvažniie pi'.anie za vodjenie rata. Amerikanske nabavkc za sile spo* razuma uzeie su već takav obirn, da se ; ovaj skoro n e ni 0 / c p 0 j a č a t i. I isto vrijeme namjcrava Anierika, da obraznjc vojsku ođ po!a do dva miiijuiia. L)a se tolika vojska svime snabdjeva j da se u isto vrijeme čiue nabav* ke silama sporazuma u dosadašniein obimu, izgieda da je iskljućeno. Materijalna ponioć 11 nedalekoj biidttćnosfi neće inoći biti velika. A da se ova traj110 smanjuje, biće zadatak naših j.od* ruornica. Kad do sad engieska mornariea pored pomoćl francuske, talijanske, ruske i japanske nijo mogla da dosktči opasnosM od našiii podmornica, onda za cijelo neće ni amcrikanska mornarica moći to da učini. Sile snorazuma nentaiu oružja protiv podmornica. a 11aša 'biokada 11a moru pomoću podmcrnica neprestano n a p r e d u j e. Što više brodova bude piovilo na occanu. u toliko će veći biti piijen naših podmornica- I pri najintenzivuijom radu i kraj največe potjiorc država sila sjtorczuma cdašiljanjem časnika-instruktora i t. đ. ne može se račtmati, tla će i u najbo. Ijent sltičajti za goditia daua biti sprentan amerikanski ekspedicboni zbor od ioie znatnije jačine za poiazak » Evropu. Po izjavama vodja sila sporazuma ova bi godina trebala da donesc konač110 riješcnjet. I mi smo preduzeli naše mjere. Front je tako ntvrdjcn, da general B r u s i l 0 v ni pored najbezobzirnijih ljudskiii žrtava ue može iata*

Podlistak. Bož, D, Lukić: • Uelikl PetaK. \anbogoslužbeiia besjcua o povjesnLi ■'T - dogadjaia na ciauašnji dan. »i' ..Sedamnajeste godine vladavine ( 5 ćšara Tiberija, a 11 25 dan mjeseca nrarfca u sveštenom gradu .lcrusaiimu, kad su Ana i Kajafa bili prvosveštenicji božji, Poncije P i 1 a t, namjesnik Donje GalHeje, sjedeći na predsjedničkoj siolici, osudjuje Isusa iz Na/areta 11a srmt na krstu izmcdju dva razbojnika, zbog toga, što mnoga i dostavjerna svedočanstva naroda govore, da jc: 1 . Isus — sablaznitelj; y 2 . Isus — buntovnik; 3 , Istis — neprijaitelj zaltona: '■* 4 . Isus — lažno naziva scbe Sinom Božijim; 5 . Isus — lažno naziva sebc carein izrailjskim; 6 - isus je ušao 11 lirarn okružen masom naroda, koji je nosio u rukama palmove grančice — i .. naredjuje prvom eemrurionu Kviriniju Komeliju da ga povede 11a mjesto gdje će se izvršiti kazna, a — zabranjuje svima kako sirotima tako i bogatim Ijudima, da čine smetnje sinrti Isusovoj. Tako glasi presuda. koju je n.a današnji dan, prije l»t> 4 - godmc, izrekao Poncije Pilat, namiesnik r'onje Galileje, osudivši njome na kaznu smrt Isusa

iz Nazarcta, najnevinijcg 1 najve’ćeg proroka prezrenog rođa Judir.og, i Sina Božijeg. I u šesti sat današnjeg dana, po našem računatiju u 12 11 podne, izvršcna je *a strašna presuda. U najstrasnijini mukam.i, pod liaznom, koja je svirepošćtt i strahotama potresala sve 1 svakoga, ne samo zato što je bila ncčovječna, divljaćka, Lezbožna, nego što je bih i sramna i proklcta od svakoga, — jircdao je uuit svoj Ocu svotne Božauslti mučenik. da bi smrču svojom dao odkup za grijehe i ttveo u spasenje ba§ ove, koji ga u ludilu svojili strasti i u bijesnilu svoje sebičnosti osudiše. Raduj se Učitclju! — pozdrav Judin sa izdnjničkim poijupeem, poslije strašne getsimanske noći provedcnc u molitvi da bi istrajao u teškom iskušenju, kad se krvavi znoj lio s lica Spaslteljevog i kaj no 11a zemiju (Luk XXII, 44 ) 11 tolikoi nijeri, da su piu i sve haljiae, pa i sama zcmlja gdie je klečao, natopir ne bile njimc, — bio je pcčetalc razvoia štrašne crame gt 1 goiske. i s r i j e d a, ; e :v r t a k t i> e 1 a k, svjeđoci pojave svete t vellke tajne Božije o iskupljenju roaa Ijudskog, 00 kojoj ie, prema sudu Božanske Trojice još prije vjekova, imao Sin Bo/ji sići na zemlju, primiti na se prirodu čovječiju, zatim u strašnim nmkama umrijeti na krstu, u mukanva kojo iuiaju u sebi sve sttrahote, sve muke, koje postoje na zemlji, pod zemjjom i_u samome paklu, da bi lime Njegova čovječja, čista priroda, bezgrjošna l svota,

crpeći svoje vrline iz piinc'če božanstva sjedinjenog s njome, bi’a dosiojna ođmazda grijclia Adamovog, — bijalm 11 isto vrijeme, pored velikih pođviga Hris'tiovih, sviedoci i strašliog pozorja kakvcg povijest čovječanstva nezna. Od Gctsimanije. gdie !e riiešciia sudba svega svijeta u pogledu sj'.ascnja i srećc njegove na svagda, do Ano, uticainog člana sinedriona: — od Aue — Kajafi, prvosvešteniku do sa’uog sinedriona yezivan, bijen, da jc ocl uđara pao i 11a zemlju, obliveii ki vlju, iažno o;pu?ivan. ismjevan pljuv. n, sramoćen. vri* jedjan; pa zat : m iz sinedr.ona povrden Pilatu da ga sudi, — i iristos svuda svjasno i božanski izvršivaše j'Otruno volju Oca svoga i cilj naznačenja svoga 11a zemlji. Pa i od Pi’ara, gdje je bio ružen, ismijevan, naz'van bunmvnikom, koji zabranjuje da se earu daje danak, a sebe prestavlja, da jc posiaruk božji, da je car, — poveden irodu. gdje je takodje okrivljavati i u portizi obučcu u haijinu srania i ismije.vp.n, — Hristos, kao Sin Božji, bijaše veliki i ne ropiašc, po riječima: N e k a n ti d e v o 1 j a t v 0j a Oče (Mat. XXVI, 42 ). Božanski, Hristos. biiaše i pri povra'.ku Piiatu. I onda, kad ovaj videći, da je Hristos nevin, a da bi koliko toliico zadovoljio razdražene arhijercjc, starješine sinedriona pa i sam narod, icoji 'mu do prije neki dan kliktaše: Osaiu s i u u D a v 1d 0 v u, kad naredi , 1 a ga šibaju kamdžijom od konopca i i:a.iiša na kojima su bila dugmeta i ekserčići, ne bili limo umilositivio ove nečovjeene i be/dušne ljude, — Hristos ćutašc!-.. Njega vtza-

še za jedan stub i toiilco šibaŠe da prečisto tijelo njegovc, isječeno do kostijj, bijaše pocrnielo i paroeta. mesa višaiiu, dok je krv lopila, hvrseći zemiju. I dok , on ne roptaše, razdražene gomile bezdušnika varvarski se t: veseijavahu. Izmueenog stradaln k.i odvezuju od stuba, i dok 011 'zm.ičen pada na zemlja, dršćući od tešhih rana 1 Madncće, oni ga natjeruju, da im presravlja caro i ogrću ga crvonom lia'imcn? ct' porfue, Nu i ovo im je malo. Diviii vojnici ispletu vijenac oj oštrog trnja i me*nu ga 11a glavu Hristovu, r.:!a:aj:iči 11/ to batinama po g'.avi. Vijenac »aj oni skidaše i opet metahu na glavn i Irisu vu, a trnje oštro kao iprlc j r r ! adalo je giavu Stradalčovu, i u lcrv ie nio sav c-Lliven. I toliko poruganom daju mu u ruke štap, kao slciptar, znaic carske vlasti, pa mu se potiovo rugaju, kieče pred njiine, govoreći mu: R a d u j e se c a r e judejski!.. U piru svome oni ga i dalje biju; pljuju mu u lice; guraju ga da se o ka-meni stub ubije: viilcu ga za kosu; uđaraju ga po noganii i kolienima, da je posrtao i padao. Prsi. trbuh i presveto tijelo niegovo č>.< 0 je do kostiju bilo isječeno i niie bilo ni jednog mjesra na niemu, koie nije bilo rana. Prečista krv tekla ja iz svih djelova tijela-... Tako je divljački, varvarski mučen Spasiteij; talco je nečovječno |iorugan i bezdušno srar.ioćen nsjvećl đobrotvor čovječanstva!.. — I onda, lraj Pilat izadje iz sudnico i vidjevši Hiista izveo ga pred natod s rijeČi'T’a : Evo čovjeka, nnsleći da će muke cvoga

Mučenika gatuiti svakoga, —. zabijesni urlik pomanitale gomile: r a s p 11 i g a, raspni!... I šta vidimo dalje? —* Pilat pere rulce svoje, neće da primi na sč krv Pravednoga. A Hrista. pr.d teretom krsta i s trnovim vijcncem 11a glavi, pomanitala goniila vedi 11a Golgotu, da ga raspne! Tako- se svrši bezakono sndjenje nad Sudijoin svega svijeta!... I, Bcže moj, kako sada Jevreji, kao krvožedni zvjerovi, napadaju na Jagnje Božje!... Nijedan se narod valjda na zemnom šaru ne bi tnogao mjeriti sa ovim narodom u iznalaženiu rruka, kojinia bi što više namučen bio Spasitelj, i 11 dosieć'vanja ponlženja, kojim bi se ponizio i nanjet bio sram Učltelju. Pod teretoin krsta svoga, Hristos je padao, a oni sti ga bili, dok krst najzad no ponese Simon Kirinejski... Evo se već bijesna gomila pribiižuje Gclgoti. Halakanjit se njenom ne bi mogao mjcriti ni urlik divljili zvjerova. Svaki pojcdinac, i muško i žensko, i staro i mlado smatra za sveto dielo bilo da udari, bilo da ismije Hvista. A On svje'ao 11 božanskoj veličini, i moćan u trpiienju, i a! n izncmcgao, stupa naprijcd. Presveto lice njegovo, i ako sve u ranama, u neiskazanoj ljepoti blistalo je sa mirnoće svoje. Zaista je čudna, velika i divna tajna ovo! 1 ,,Neka umukne svalcl čovjek, — zapovijcdu sveta Crkvo, — i neka stoji sa strahom i trepetom, i ništa što je za?