Beogradske novine

Rroj 108.

Subota

Beosradske Novine

21. aprila 1917.

Strana 9

Njematko. Izbornc refonne u Pruskoj. \ (Narofiti bnojav sBcogradskih Novina*/. Berlin, 20. aprila. PrcdsiojeCe novo uredjenje fzbornosc prava u Pruskoj obuhvata i novu podjelit izbornih okruga. Mnogi izborni okruzi mogli su dosada birati dva i tri poslanika. Sada će pak, kao i pri i/.boritna za Rcichstag, svaki izborm oicruK moći bir&ti samo po jcdnog poslanika. Novim uredjenjem doćiće do svojih prava vcliki gradovi i inđustiijska sredista, koja su dosađa u izbornom pravtt bila zapostavljcna. L'ktnuće ,.|ezuitskoa zako»a“. Kb. Berlirr, 20. aprila. Wolffov ured javlja: Savezno vijećo 'jo u svojoj sjcdnid od 19. o. nr. pristupilo odlud Reichstaga, da so ukino zakon 0 Isusovackom ređu oJ 4. jula 1871. Kb- Berlltt, 20. aprila. Potpuno ukidanje paragrafa o jeznitima i o jczicima pozdravlia prije sviju „Ocnnania' 4 riječima: Uklonjena su dva izuzetna zakona, pc>d kojima je stenjao katollčkl dio naše otadžbine. Na mjesto uskogruditosti i nepovjcrcnja došlo jc vriieme dalekog poglcda i velikili djela.

Borbe u Nufedoniji. Nicntački pofusIii/.beni prikaz o borbama na Crvenoj Stenl. Kb. Berlin, 20. aprila, |\Volffov Ured javlja: 3U Maćedoauji živahna topjiićica borha na 'Crvcnoj Stoni. Konjička časiiička i/vidnica jprešla je noću 18. t. m. preko Oh rid»kog je/eva, iskrcaia so izmedju ncpiijateljskib lrnija i unišiila je tamošnjo tclcfone. Poslije bavljcn|« od dva sata i liorbo fučnim granatama izviđnica se vratifa haiatl V-z ikalcvih gubitaka.

Amerikn u rutu. Amcrika o miru. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘0. 2enev3, 20. apriia. Vijesti pariških hstova podtvidjuju naBtjem vlftde u Washingtoou, da i/javi, kako sa sadašnjom njcniaČkom vladom no čo /aključiti nfkakav konačni mir, nogo/ da Ićc u pregovora o mini stnpiti «»mo s libcralnom vladom, koja evitna grrfdjanima priznajc jođnaka prava. Ratna profciamacija, koju če potpisaii sve sile čcri'ornog spoiazmna i Aincifika, biće u tom smisln sastavljuna i obnarodovaće se uskoro. Izgvedi protlvu Nijeinaca u južnoj Auierici. ! (Naročitl brzojav „Beograd. Novina".) Berliii, 20. aprila. „llavas" javlja LsRiodeJanciro: Masa od 5000 ljudi pokušala je đa napadne zbor njemačkog gimnastičkog savoza. Predsjeđnik repubiike i miuistar rata savjetuju sc o mjeranna, đa se red ponovo nspostavi. Vvilson i spora/umue sile. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Ženeva 1 , 20. aprila, Francuska vlada je izaslaia naročito poslanstvo W i I s o n tt, kcntc su lia čclu V i v i a n 1 i J o f f r c.

KtUnooUe brzelmme vljesll. Nova skandinavska minlstarska konfercncija. (Naročiti brzojav „Beograđ. Novina"). Kopcnliagcn, 20. aprila. Kako ,,P o 1 i t i k e n“ javlja, održače sc maja mjeseca u Stockholmu djclovanjem radio za razvitik željc/nitu i industrijc u Nji'inačkoj. U svom djelovanju imao se List boriti sa najvećiin otporoin službcnih krugova, da prođrn svojim sisteinom želje/nica, koji nam danas omogućuje zaštititi našu dotnovinu. Najveća poštanska refonna 19. vijeka, uvedcnje [Ktriapopemiy, nije proizašla od nikakvoga vižega ili nižcg poštanskog činovnika, nego od privatnoga jednog učitelja Rowland HSIia. DajKiČfl i u školstvu, kojc je tako bogato nepotrebnim školskim knjigama, nailavirno mnogo nezvaničnih refonnatora i organizator.a, navadjamo samo orgaiii/atora firuskoga škoistva Ebcrhard von Rochova, jednostavnog šljivara i nižejja časnika. Organizacija je dobra stvar, k genije još bolje. I stotino organi/adj« Jie mogu da nam pružaju ono, što proizkzi iz glave geiuja. Nu jodno treba da 6hvaća dntgo: talcnat, koji sc iskažo u organi/arijama, mora da se nauči razumjeti genij, da mu se u pravi čas podredi. Suviže, talcnti moraju da tražo genij, a to ne Knači ništa drtigo, ncgo slobodan put valjanomu. Držim, da ne trcbam još daljo opieati, u čemu sastoji socijaino značenje životopisa izumitclja i obrotnika, jer goro bavcdene činjonice govo r r dosta ja/moi i saDie po sebl. O.

nova skandinavska ministarska konferencija. Ovaj sastanak ne stoji u vezi s predstojećim putem danskog kralja u Stockholm.

bola Nikolftjević, mesar, po6iao je gvoj prilog u 5 kruua. Ovi kicpi piftnjeri pomaganja beogradskc sirotlnje zaslužuju pohvalu.

ratnoj godini 1.950, u drugoj 2300, a sada od početka godine 3130 milijuna franaka u mjesecu. Ruski su ratni »oškovi malo po malo od 20 mllijttna rubalja na dan narasli u drugoj ratncj godlni na 30 milijuna rubalja dnevno i iznašaju prema posijcdnjim shtžbenini podatcinia u trećoj ratnoj godini 135»1 milljuna rubalja tt mjcscctt. Mjesečni ratni troškovi Itialije porasli su korak po korak od početniit 450 milijuna lira na 850 niilijuna Iira u prošloj godini, a iznašaju sada ravno 1200 milijuua lira. U prispodobi sa ratniin teretima zcmalja država sporazuma držc se ratni troškovi sredlšnjiii vlasti i njezinih saveznika u razmjerno užim granicama, jer njihovi troškovi nisu dosada postigli ni polovictt onih sporazumnih država. i. . . ■ . ' ■ ■ ■■ - 'P- 1 i'ftj Norodno prlvredo. Zašlo orezujemo voćkc i kako sc to radi. Srbija kao da je stvorena da bude jedan neproliodan voćnjak. Fa opct io5 nctna dovoljno dobrog voća. I oko voćaka trebt poslovati, dosla poslovati i razumno poslovati. A i u ovomc poslu, kao i u ostalim poljoprivrednim radnjaina malo se zna u Srhiji, pa majo šco se i čini, da se od rada vidi jstinska korist tt ovome pravcu. Obično sc misli da je dovoljno ako se voćka posadila. A već ako je okalcmljena, tnisli se da se učinilo mnogo. A tiiko nije. Ako sc lioće da voćka napreduie i da svake godinc radja, tnora se oko njc i đosta puslovati. I orozivanje voćafc t je jedan važan posao u voćarstvu. Koii god ima voćnjak, naročito ako mu je voćnjak još mlad, mora ga čcšćc preglcdati, naročito s proijcća, pa tom prilikotn oštrim nožem, nožnieanta (tnakazaitua) ili testcricom orczati sve ono, što ua mnoglm voćkama nijc ugledno iii nije zdravo. U ovomc poslu valja bit; pažljiv, pa orezati: 1. Sve grane, kojo zalaze u knmtt sttsjcdnih drveta, jer ovoga ima vrlo čcsto, kad su drveta u gusto posađjena; 2. Orattc, koje su vrlo biizti jedna drugoj, te jedtta drtigoj smcta u porastu: 3. Sve suvc grane i ogranke; 4- One grane, koje. sc jedna o drugu taru i glodju; 5. Oraiic i grancice, kojc su sitviše naguute zetnlji, naročito ako su voćlte kraj pnteva i plotova i drtigc ogradc, tc bi iii prolaznici i stoka štetili; 6. Svc granc, koje su oboiiclc od raka ili su fnače zakržljale, 7. Izdanke (bikove. mlazcve. vodopije); 8- Orane, koje jc osvojila imela. ako ih inače nismo u stauju očistiti od imele. Ovo orczivanje voćaka vrši sc sad rano s proljeća i to tanje granc orezuju se nožnicama, a debije testericom. Ranc trcba odmah zamazivati !emom koji sc pravi, kad sc uzinu dva dijela svježc govedje balege i jedan dio ume (ilovače) i svc sc to zatnijesi vodotn. Poslijc treba po lcmu povezati krpom i koncem i!i likom, da ga kiša ne spere ili vjetar ne oduva. x rne spere ili vjetar nc odttva. r.Mijcšanje hljcba od ra/evog brašna. Nekoje domaćice nijesu na čisto s titne, kako se mijesi hljeb od ražena brašna. Radi toga cvdje iziiosimo natimc, kako sc inijesi Iiljeb od raževa brašna. Brašno valja prosijati u večc, i u prosijanom brašnu načiniti udubljenje u srijedi, pa u tonie udubljenju i zainijesiti kvasac. Da bi hljcbac ispao što bolji, kvasac se dobro zamijesi, pokrije sc sa malo brašna i tako prestoji preko cijcle noći. Iz jutra sc liljebae mijesi dužc vrijcme, i to sa tnalo što toplije vodc. da bi tijesto bilo što tvrdje. Pošto sc brašno od raži dosta lijepi za ntke, to valja spremiti i sud sa toplom vodom i za vrijeme miješanja tijesta češće rukc kvasiti tom toplom vodom. Na taj način tijesto postaje postepeno mekše, u koliko se duže i Iiolje izmijesi. Zatim se tijesto pokrijc i pusti da kisne — raste. Kad tijesto dovcfjno naraste, razdijeii se u liljebove, a, ko voli, može još metnuti i inalo khna u tijesto, te iiljeb dobije prijatniji uktis. Na ovaj način hljeb od raževog brašna biće ukusan i dobro pečen.

Poslijeđnje brzojovne vijesiL MEDJUNARODNA SOClJALISTIĆKA KONFERENCIJA ZA MIR. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Beriin, 20- aprila. Kako Izgleda, osjeguran je sastanak tnedjunarodne socijalističke konferencije za mir. General Renncnkampf uapšeu zbog veleizdaje. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘9. Ženeva, 20. aprila. Francuski listovi javljaju iz Petrograda; Oenera! Re nn enk a nt pf uapšen ie zbog veleizdajc. Radi jednakoga delikta podignuta je optužba 1 protiv Stflrmera te Suhomllnov«. - - - -

Ogromn« bitka Izmedju Sofssonsa ) Rehnsa. (Nftročiti br/ojav „Beogradskih Novinft") BerBn, 20. anrila. U ogroinnoj hitci izinedju Soissonsa i Reftnsa br/ojavlja izvjestholj „NordrJ'tutsclie Allgoinr-ine Zrritung"-a izmedju osiaZioga: Može sc držati, ria Francu/i još nir kada nijesu pretrpjcli tolikiii gubitaka, kao u ovoj bitci izmedju Soissonsa i Rcrmsa.Još prije sarnog napadaja morali su povući dvije svojc divfzije, fcoje su biie gotovo' vuiištonc, u dvijc su drugc evoje divizije inorali tak«xijer još prije saniog napadaja zbog sdjbiili jgubjtaka na novo nadopimjavab'ć Kod sainog juriša rio/ivjclS su Franaizi razočarcnje, da so Nijemd njfpošfo nijcsul branili, ncgo su so mudro povukli a on.da' iznenada uasrntilo naprijcd te mjcšSmicc prorlrle duboko u ncprijateljske položaje.' Na nmogo dmgih mjcsta ostala sti ncuzdrmana njcrnačka uporišta, čime so rastrgalo jedinstvo francuskih napadaja u pojcilinaćnc napadajc, kcri ćcga su napatiači izgul^fi; vo/u sa svojim v>x!stvom. Kraj toga su Nijemci jK-nadano započeli svojim uništavajućiin navalaina u francuska kriia, kod čcga sii /arobili vdiki hroj francii K kih vojnika. Engleski list o niemačkiin iispjesiinu. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina') Haag, 20. aprila. Vlada je zabranila londonskom ifstu „Natioit", da šaljc svojc primjerkc u inostranstvo zbog njegoviii otvorertiit članaka, kojima ie obiekttivnim naćinom kritikovao ncusoie'ie sporazitnt;:, a isticao njentačke uspjehe. Taj jc list u svom broju od 3. aprila izrailo svojo divlienjc nađ iiladnim razborom nicmačke strategije, tc 3e bavio opasnošću, od njeniačkih nodmornica, kcje sir Fnglcsku staviic u opsad'n stanje. Sve stt so protivumjerc izjaiovile pa su crglcski izgledi na mora svakim danort kritičniji. K tome doiize dogadjaji na zapadnom frontu, gđjc sn Nijcmci dokazali, da su painetmji i sposobniji od Fugleza. U broju od 10. aprii t sponri ttje sc sud vojnog strućnjaka Bcalc'ift Thomasa n .,Daily Mail'ikoji je n.|cntački uzntak na zapiJnoTtt bojišm uazvao inajs'torskim djeiotn. Ova vladi'ia mjera protiv ,,Nation ‘-a, dovela ie tt donjoj ktići do vclikih napadaj.t na vladtt. Ogromni fraucu:<ki gubitJ (Naročiti b-/ojav „Beograd kih Noviii č"). Ziirich, 20. aprfla, I: n.'tjfvrij,: uput'-nim krugovi iia ivrd -, da -v Francuzi piatžli svojc iicuspjtic jmkušaji' prohoja u r:na r pagtu sa guv k o m - o d jUO.OOO I j u ' i. Potopljeni brodovl Kb. Madriri, 20. apriia. Njemačkc su podmornice jkhiovo potopile š'.'St cngieskih parnilt brodova, ©J kojiii jedan sa 7003 tona zaprenrin-'. <e jodau španjoiski parni brcri sa 4009 tona zapremin>\ Za i protiv raia u Rusiji. Kb. Lugano, 29. aprii.;. Javljaju u Potrograda, da so ondj" ;» kroii za i jrrotiv rata svo viŠo kompiikuju. Protiv Plehanova, koji agitira ti smisiu ?taiijo, I rancuske i Engleske, započco je uspješiioin agitacijom za mir socijaLiaticiri vođj Lcnin. Vlada se boji, da jo onfh' 40.000 pušaka i 30 0(90 revotvera, koji su za vrijemo prvo revoiucije nosfali iz pctrogradskog arsenaia, dospjelo u ntko I.cc.inovih pristaša. Nova konferencija sporazum»ib sila. (Naročiti br/ojav »Bcogradskih Novinac) Haag. 2<\ aprila. L!oyd (j c o r g e otpmovao je iteočekivano u Francuskn, da prisustvuje konfcrcnciji sporazuntnih sila, koja jc izucnada sazvana. Statistika potopljenih brodova >'d 16. inarta do 16- apriij. U m J c s e c d a u a p o t o p 1 j c » o ćSS brodova. Kb. Amsterdam. 20. ajrrila. Ovdašnja piovidbem osjeguravaiuča agcncija javlja, da jc od lb. marta do 16. aprila potopijeuo 117 engieskih, 44 francnska, 16 tatijanskih, 5 belgijska, 3 ruska, 1 kanadski, 1 ainerfčkt, 1 brazilski, 3 portugaiska, 67 norveškii:, 14 đanskih, 4 švedska, 4 holandska, 3 španjolska i 5 grčkih brodova.

loonltne objnoe, OBJAVA. Po narcdbi c. i k. vojne glavnc gubcrnijc u Srbiji, br. 1742, odj. 4. fmajtf sve javne apotekc u Srbiji od 16. aprila do 15. septembra 19t7. da se otvaraju u 7 sati prijc podne, a da se zatvarafu u 8 sati u veče. Upravno odjelenje C. ! k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda« E. br. 5052.

(NaroSltl brzojav „Bcograđskib Novina“.) Stockholm, 20. aprila. Stockholmski „ S o z i a 1 d e iti okratcn" govori o inogućnosti, da u vezi sa posjetom danskog kralja. koji će prisjvett u Stockholm 24. aprila, stoji i želja norvcškog kralja, da posjeti Stockhohn u pratnji mhilstra spoljniii poslova. List smatra da bi biio uinjesno, da prilikom stockhoimskog sastanka tri kralja dobiic svoga izraza jedinstvena skandinavska polirika. Daiiski lijcčuik za bcriinsku djccu Kb- Bcrli’t, 20. aprila. U jučerašnjoj sjednici gradskog predstavniš-tva objavio je prcdsjednik, da je jcdan danski Ujećmk poldonio milijun ntaraka, da se tiin novcem za vrijente rata i tri mjcscca poslije ovoga 15.000 berlinske škoiske dicce izdržavaju u lijepoj okolhti Kopenhagena. Prisutni su ixluševljcno odobravali, kad je predsjednik izjayio svoju blagodarnost velikodtišnom darovatelju.

Grad i okolica.

Dncvni kaiendar. Danns jc snbota 21. aprli, po starom 8. gprtl. Rlmokatoliđ: Ansclmo; pravosfavni: Hcrodon. — Sunce sc radja u 5'01, a zaia/.l n 6'57. Bcogradskl orfcum: Prcdstava za gradjanstvo. Počctak u 7 sati ua vcic. Pioviđbu izmcdju Zcmtina i Beograua danas vršl c. i k. povlaštcno duuavsko paroplovno đruštvo. Polazak Iz Beograda u Zcmun ođ 7 sati prije podnc doS sati na veče svalcoga snta o s! in u 10 s. prtjc podue i 3 s. poslije pođnc. Polazak b. Zcmuna za Beograđ od 6'30 u jutro do 7-30 na veče svakoga sata o s 1 m u 10'80 prije pođnc i 3'30 poslijc podnc. Kinematcrarafi: Vojni kino (Koloseuci): U 6 sati poslijc podnc prcdstavn za vojnike, a u 8'30 na vcčc prcdstava za časnike. — C. 1 kr. građjanski k! n o (Paris): Prcdstava za gradjanstvo. Počctali u 6 sati ca veic. Časnička i činovnlčka Uasina otvorcna je do 12 sati u noči. Posjct bolesnika u bolntcame: U bolnicl „BrČko’: od2—1 sata poslije podne. U bolnici n Brton“: ođ 9'30—12 sati prfje pođuc 1 od 2 4 sata postijc podne, Rimokatolička služba bo/lja. Sutra u nedjelju, 22. aprila siužiče se: 1. U kouaku:u8 sati u jutro sv. tnisa 2 a vojaike, kojoj ima slobodan pristup i građjanstvo. U 10 sati sv. misa i talijanska propovijed. 2. U ž u p n o j c r k v 1 (Poslanička ulica): u 8 sati u jutro sv. misa za školaku djecu. U 10 sati srpsko-hrvatslta propovijed i pjevana sv. misa. Posiije podne u 3 sata večernja. U rađne dane počima Jprva sv. mlsa u po! 7, a druga u pol 8 sati u jutro. 1000- cia't svjetskoga rata. Juče so, 20. aprila 1917. luavršilo upra\o liiljadu riana od kako traje sadašnji svjetski rat. Traže se: Da se jave Ui da pošalju tačau adresu radi prijtnca novoa: I. DruŠtvu Crvenoga Krsta u c. i k. vojnoj giavnoj guberniji Srbije u Beogiadu, Siinin^ ul. 21: Porodica Jov;nia Magovčcvića, ađvokata iz Prištine. Gospodje: Ljubica uđova Mije Bcškovića, hčitelja; Saveta Syne Jasikv, biv. majora, Senjak; Kosara udova Aieksandra Stojkovića, biv. pukovnilca; Draga Veličković, telefoniskiiija iz Beograda; Ruža Daviđović, telefoniskiuja iz Bcograda; Hristina NžkoLić, učiteljica iz Oiijana; <i. g.: Svetislav Todorović, sefcretar n.inistarstva narodne privrcde; Dragoljub Savić, podšumar iz Sjcnicc; Jcfta Ugričič, sekrctar ininistarstva naroduo privrede; David Hocliner, čLnovnik ininistarstva narodiic privredc; Andra Stcfanović, Snovnik iz BeograUa, Djordjc Vcfenirovič, činovnik pošto bcogradskc; Jovan Stamenković, poslužitelj, Beograd; Jovan Stajić, poslužitelj iz Beograda; li. G. M i š 1 N i k o I i ć u, načefcijku žeijezničke dirckđje, Kraljicc Natalije ui. 14, izmedju 1 i 2 i po sata poslije podne: Retar JPetrović, žcljezuički zvaLdčnik; Darmka Jakovljević; Danica Jovanovićcva; Miroslava Jovanićka ili Jovanovićcva, tclefoniskinjc; Alcksanđar JovanoUc, poštanski čiaioviiik. Ili. G. Diordjn Kojlću. učitclju, Beograd. Vrtljarska ul. 81: G. Manw Jovanović, učitcijica u Konaticarna i g. Vladimir Raiojčić, učitelj iz Beograda. IV. O Bori Milutinoviću, sekretaru min. nar. privrcdc. Bcograd, Višnjićcva ulica 11: G. Milorađ Stanojević, sekretar; zvaničniri: Zorka Sirnić i Stana Cvijović; služitelji: Sima Cvetković, Ljubomir Cirković i Dragntin Pavlović; g. Miodrag Cirić, čin. Upravc Fondova. Za bcogradsku sirotlnju. i Kao svoj prilog za pomaganje beogradskc sirotinjc, poslaii su sirotinjskom odjeljcnju opštinc grada Beogradia svote od po 10.— knma gospoda: Janković t Maričić, trgovci; Gustav Ajzenkolb, mesar J Jure Pavelić, mesar; a svote od po 6.— kruna gospoda: Djordje R a š i ć, poslasUčar 1 N. N. agent; Nl-

Španjolska ćasuička niisij.t u Beogradu. Jtičo u noći stigia je u Bctigrad porl vodstvom Španjolskog general-majora Ricarda Burgcta i španjoiskog vojnog »tašejau Beču, inajora P. deObregona jedna španjolska časnička misija. Ovx> odaslar.stvo, u kojem se osim naverienih naia/i još mjornik pukovnik Majandia, konjanićki major Caro i major u glavnom Btožcm (iodet, razgtcrJatl će važne vojničkc i 2a svjetsku istoriju vrijedne znamenifosti grada *;• svrhu študija. Stranii su gosti bdli pr^'e podne primljoni oJ Njegove Preuzvišcnosti vojnog glavnog guvcrncra, a poskje podne razgleslali su grad, v$£e gubeniijskih uredjenja i istorijskc znainenitosti K beogradskoj najbbžoj okolici. Tra/c se radi prijcnia novčaiiiii uputnica. Radi prijcma novčanšli uputnica, pofrelriio jc da se javc gospodinu Dr. Voji V c 1 j k o v i ć u, predsjeđniku opštine građa Bcograda, ova lica: 1. Uroii JVlijatović, poštanski sltižbcnik žoljezničke stanace, i 2. G-dja Darinka J o j i ć k a, poštanski činovnik sa Uba. Priiikoan prijema novca, potrcbno je imati uza se mlarstveiiu ligitimadjii. U slučaju, da se nalaze u nnutrašnjosti, trcba poslati svojit tačnu adresu, na Icoiit bi se novac rnogao dostaviti. Prlmanje nikljcnog novca od 20 lidcra. Novac od 20 iiclera ti niklu primaće ■se u javnom saobraćaju još samo do konca rnjeseca aprila, oil koga će daiia vri.iediti u javnotn saobraćajti samo novae od 20 helera o d g v o ž d t a. n.i što fcreba obratiti pažttju i blagovrcineno izmijeniti novac. Snijeg u Bcogradii. Juče je u jutra oko 7 sati padao u Beogradu člHa vjcdan sat s n i j e g, koji naravno nije ostavio nikakvih tragova. Terhperatura ie juće bila još niža, nego prošla dva-tri dana. litadno je bilo preko cijdoga dana, a \ceer je bila sasvim studeiia. Jeia od brašua u gosti hrieam.i. Prcma narcdbi, koja j» sa.ta izdata, dozvoljeno jo u oniiu grariovhna podračja glavno Vojne gubernijc, u kojinta je proizvorinja Iiljcba i br.tšna s kartama urrrijona, da so u gostionjcarria •radaju jela od brašna samo po kartama- zaf itijeb i brašno. Izvještaj prijavnog ureda. 19. apriia: Prijavljcno 86, odjav'jeno 28, selidaba 41; u hotelima prijavIjeno 126, odjavljsao 111; os-alo u hotclima 319 prijavljeniii stranaca.

Troškov! sujetsKos rtttu. Tršokovi rata, koji stt ve’e dđavna prćšli'nijcru, za koju imadcmo prispodobfve privredue veličine, nc rast:u samo apsoiutno, vcć u svim zetnljama i progresivno zbog neprestanog intcrnacijonalnog poskupljivanja i neprestanog porasta sila, kojc su stavIjene u službu rata. Ako su u drugoj ratnoj godini porasli troškovi naprama prvoj ratnoj godini za ravrtili 50 postotaka, to će svakako taj pora.st u treeoj ratnoj godini biti jog kud i kamo vcćiKoncem tridcset i dnigog ratnog mjescca, daklc na svršctku aprila, mogu se teretf, kojc je rat zaraćenhn i nentralnim zemljama dosada nair.etnuo označiti s a v i š c o d 400 m i 1 i j a r d a k r u n a, od čega otpada na središnje vlasti i njihovc saveznike po priliei 132 milijarde, na sporazumne sile 275 milijarda, a 3 miiijarđc na neutrainc evropske države. Atnerički ratni krediti od više nego 15 rnilijarda kruna povisnju dosadanje troškove svietskog rara na kojih 420 milijarđa kruna. Troškovi zaraćenih vlasti iznose, u koliko prcdicže podatci u milijardama kruna: S r e d i š n j e v 1 a s t i i n j i h o v i s a v e z n i c i: Njcinačka 7 9 Austro-Ugarska <• . , 45 Turska ...... 4.5 Bugarska .»..., 3.5 Ukupno 132.0 tnilijarda kruna. D r ž a v e s i I a s p c r a z u m a: Kngleska 100 Francuska » .... 71 Rusiia ....... 78 Italija ■ * » • ■ , , 22 Belgija , 2 Srbija . l Rumunjska 1 Ukupno: 275 milijarda krutia. Prema tome iznašaju rami troškovi sviju zaračenih vlasti 407 milijarda. Malo ne čitavu jcdmt ćetvrtinu ir.edjunarodnih ratnih troškova nosi Kngleska, čiji su početni ratni icreti od 3 miliiuna futt'ti šterlinga na dan porasli ravno 5 milijuna Šterlinga već tt drugoj godini, a u februaru ovc godinc prenta izjavama Bonar Lawa na 7.26 milijuna funti šterlinga dnevno. Kngleski je kancelar riznice dodušc dodao, da je taj posljednji porast engleskilt ratnili troškova u savezu s velikim piaiežiina u februaru i martu i da će se u budttće moći izaći sa 6 milijuna iunti šterlinga cfnevno. Nu u aprilu p.rošle godine englcska je vlada isto saopštila glede dncvniii troškova od oet milliuna funtii, koji su onda porasll preko 7 miiijuna furti šterlinga. Ratni pak troškovi Francuske iznašaju poprečno u prvoj