Beogradske novine

i 2 1 a z!:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevl:

Mjesečna

pretplata:

U Bioirada I u krajorlmo o< o. I ta. 6iti r> oljoat htlari U >1r»«t»koJ-*:a*iii>ij), BMnl-Horo4t*»lid i BoImoIJI po cljtnl M II fctloro Irraa oroi lodruija po djeot ol. . . . tl bolora

U loofrolo I • krokdma lopotJoUnoUra o* U BeofraOo oo dootavom • koOo . . . . U HrrotikoJ-llaioalJI, Boul - HortuorM I Dalmaoiji U oitallro kraJorlBi Auo tro-aioriko mo.-’arliijo U iooitraiiotro

t Mt

K *W K »( 4 M

Oglasl po cljeniku. ——r

UrednlJtvo: BEOSRAO, Vuki KaradŽlća ul. broj 10. Telefoi broj 81 Upravo I priminje pretplaio Toplićla venac broj 21. Ttlefon broj 25. Primanja oglaaa Knaza Mihajla ul. broj 33.

B r> 122 . BEOGRAD, subota 5. maja 1917. Godina 111.

Osujećen novi engleski pokušaj proboja na arraskom frontu. Miljukovljeva nota protiv glasova o zasebnom miru.

Rotnl Izvjeitall. izvieitai austro-usnrsKos Slavnoi stožern. Kh. Beč, 4. niaja. Isfočno bojlšfe: Front general-pukovnika nadvojJ o s i p a: Juče na vcče slomio se napadaj jednog rttslcog puka pred našim pnl°'Žajitna sjeverno od doline S u s 11 a. Na ostalom je frontu položaj neizmijenjen. Talijansko bojišle: Na cijelom frontu uobičitjcnl topnički bojcvl i borbe s mašinskim puškama. Kod G o r i c e pokušao je ncprijatelj jedan napadaj otrovnim plltKJ-vima. Hvalećl budiiosti našib četa I vrsnoćl naših odbranbcnili sredstava nije usplo taj napadaj. a nijc nam nanio baš nikakvih Rubitaka. Našl su (vrijedni letačl oborili juče u vazdušnoj 'borbi tri neprijateljska aparata iznad ivlsoravni K r a s a, a Jedan kod 'FIiča. Jugolstočno hoHšfe: Ništa nova. Zamjenlk glavara generalnog slo. era p1. HOfer, podmaršal.

Dogadjaji na morti. Na veče 2. maja bacalo su tiaše pomorske letilice bombe na postrojenja za crpljenje vode Codigoro u području ušća rijcke Po, te se povra•Ule bez gubitaka natrag. Iste večerl (ponovile su drttge jtotnorske letačke leskadre s vldljivim uspjehom napadaje na vojnička postrojeuj'a Vllle VIcentine i Avlone. U Avlont iie uslljeđ toga nastao jedan o g r o aman požar, popraćen žcstokom Seksplozijom, lcoja se čula u daljini od više od 50 morskilt milja. U prkos od'branbene vatre povratlli su se neošteveno svi naši Ietači. Bontbe, lcoje su izbaciii neprijateljskl letači u prostoru ,T r s t a, natiijele su samo neznatnu itetu. C. 1 lsr. zapovj’edništvo mornarice.’’ Izvjejta] njemaikoi volnos vodstvo. Kb. Berlin, 4. maja. Zapaduo bojlšte: Front prijestolonasljcdnika R u pprechta bavarskog: Na arraskoin frontu Izmedju f A c h e v 111 e-a i Q u e a n t-a i z ] a 1 oy i o s e na šlrinl fronta od 30 kilometara novi engleskipokušaj

proboja, preduzet od 16 do 17 divizija poslije najjačeg topničkog naprezania- Od rane zore do kasno u n o ć s 1 o m i! i s u s e u v i j e k p onovno p o v c d c n i c n g 1 e s k i n ap a đ a j i p r e d n a š i m 1 i n i j a m a i n a š i ut p r o t i v n a p a d a j I m a. Ncprijatelj je provalio samo u R c s n o y. Kod Buliecourta ostall su niu mali dijeiovi našilt najprednjih rovova. Borb a s e j u t r o s n a s t a v i 1 a. Držanje je naših četa bilo opet nenatkriljivo. O s i m t e š k i h k r v a v i h g u b i t ak a i z g u b i o j o n e p r Ij a t e I j 1 preko 1000 zarobljenilca. Jaka etigleska konjica, lcoja je Icod A r r asa stajala u pripremi dokazuje. koliice su nade Englezi po’.agali u ovaj svoj napadaj. Front njeinačlcog prijestolonasljednika: Sjevcrno od liniie SoissonsR e i m s u punom je leku t o p n i č k a b i t k a, koja se ttzdigla do naročite žestine izinedju A i s n e I Brimouta. Naše su baterije uzele pod svoju uništavajuču vatru neprijateljske rovove, koji su ovdje bili duplcom napunjeni. Laott su Francuzi ponovno gadjall svojim topništvom. Kođ i zapadno od B r a y e, lcao i na Winterbergu (zapadno od Craonne) slomilo se više francttskih napadaja u vatri našeg pješaštva ! topništva uz velike gubitlce za neprijatelja. Front vojvođe AlLrccbia .\vurltemberšlcog: Kod povoljuog vremcna vladala je na zapadnoin bojištu živa letačka djelatnost, Na baterijske položaje, željczliička postrojenja, logorišta I municijona skladišta kod Arrasa I južno od A i s « e naši su letačl s uspjeliom bacall bombe. Neprijatelj je izgtibio 10 letilica. Istočno bojište: U K a r p a t i m a napala su ui ruska bataljuna bez svalcog uspjeha naše položaje sjeverno od doline S tt s i t a. Maćedonsko bojište: Izmedju p r e s p a n s k o g jezera i Crne Reke, s obje strane V ar dar a na S t r u m i oživjela je od vremena na vrijetne topnička djelatnost. Prvi zapovjednlk Rlavnog siana pi. Luđcudorff. Izvještaj njeinačkog aduiiraliteta. Kb. Bcrlin, 4- maia. U uoći od 2. na 3. maja potopljen je iedan neprijatcljskl torpedni čamac od naših pomorskilt predstražarskih sila na flandrijskoj obalt. Jedan je dritgl neprijateljski torpedni čaniac toliko oštećen, da je ttjegbvo uništenje vjevovatno. Izvjestaj bugarskog glav!iog stožera. Kb. Sofija, 4- maia. ’’ačedOHsko boiištc: Na cijelom frontn slaba topnička djelatnost. Sjeverno'Od Bitolja na zapadit od rijeke Vardara lcao i u uaprijed istaknutim položajima južno od D o j r a n a od vrertieila na vrijeme nešto živahniia topnička vatra. Pumuiiisko bojište: Kod T u 1 c e e obostrana puščana vatra i vatra maŠinskih pušaka; izmedju straža kod I s a c c c-e i kod scla Q a rw a i pojedinačni topovski liitci. Sređstvs snšfesKe mo£i. Akti su o prcdktoriji ruskc revolucijc vcć davuo zaključeni. Danas vcć i svako dijete znade, da ie Engleska u toj igrl učestrovala i z d a š tt i ra načinom, te đa tiije innogo trcbalo, da ta cijela revolucija ispadne u sasina p r o t i v n o m smisht, ncgo II što su to žcljeli cngleski imperijaiističlci ' diktatorl- Dugo je vremena pitanje „Separatni mir iii anarliija“ visilo o koncu, a Velika Britanija imaja je ogromnoga posla, dok jc uzbuđjei e strasii ltivše careve države dovela u kolofečintt s v ojih dalekošežnih o.’tiova, Ovaj je rad išao vrlo polagano, jer su zaprekc, koje su se posvud nagom-ilavale, bile silne i velike. Svaka ' ; sc otvorena i poštena politika morala da skrši na ovim prcprekama. no Engleska se ipak znaIa spretno provućl kroz svalcu novtt komplikaciiu. Njczltia sredstva moći, koja sc na boinlnu pctljatiama sjevcrne Francuske pred ierandioznom iijetnačlcoin snagom itijesu mogla održati, rovarila stt i uspevaja to intenzivnije ispod površine dogadiaja. Niko nc može da lcaže, gdic se nalaze one tačke, na lcoje Engleslca postavlja polttge svojih mahinacija, kalco bi za stvar Lloyd Ocorga predobila iislužne robove na Nevl i upllvne ličnosti u provinciji. Samo se iz pojeditu'h znakova, lcoji poput vodenih mjehurića izbijaju na površinu Iz šarene raznolikosti one mutne sllke, kojtt danas predstavljaju unutrašnje prllike Rusije, može donekle prosudifi, s lcakvim paklenim račtmima Engleska polazl na Izvodjenje svojih ostiova. Nedavno su tt Petrogradu prireclili oni r a u j enici i osakaćenicl,

koii se nalaze po petrogradskim bolnicama, veličajnu manifcstaciju za snažui nasiavak rata. Iz svijtt su se bolnica girada salcttpile te bijedne žrtve britske ukočene politilce kod kazanske katedralc i razdraživale narod na ulicama, da ustraje u borbi- Dcmons racija jc učiitiia —- tako javljaju iz Rusije — na sve prisutne najdublji u'isak. Ovaj dubolci utisalc. komo se zacijelo ttije mogao oglušiti niko, ko je mo.rio tok vanjštinu ove cijele priredbe, upravo je lcarakteristfčan za otte sile, lcoje Engieska znade upregnuti orcd lcola svoie scbičuosti. Je*r razumije se samo setom, da do ove osebujne mani/estaciie nije došlo voljom oviii sažaljenja vrijednih iuvalida, nego da je ona i n scetiirana od britslcih agenata s najvećom rafiniranošću, a u svrhu, da proizvede snažan efclcat. Nešto nižega od ove priredbe osakaćenika, te žive optužbe prctiv sistema bezobzirnoga ubijanja masa. koje jc Brusilov nazivao ratom — ncšto prepredenijcga od ovoga podraživanja narodnih iiistiulcata ncdostojnom komedijom; nešto surovijega i ogavnijega od ovog izrabljivanja onih nagona, koji su duboko ukorjenjeni u svakom čovječjem biću, a sve za itžasne svrhe engleslcog častoljublja, koie je naraslo do pravog lttdila, nije tt istinu do sađa zabilježila ni povijest same engleske liacije. Bi!a bi pogrjcška, kad bi sc uzcl'"', da Engleska radi islcljučfvo samo s ovim sredstvima. Njihovim vlastodržcima stoji na raspoložcnju još jedno sredstvo, koje se na boinom polju i na raortt dodttše nije moglo istaći, ali koje ipak imade jakog djelovanja u borb! sa slabim i u borbi s onima, koji stt ođvisni od Engleslce, a to je — s i 1 a. Gdje se nešto spletkama i podlim zakttlisnitn trikovima nije moglo postići, nastojalo sc s engleske strane postići g r o žn j o m, iza koje su stajale mašinslce puške ili mjenicc, dospjcle na platež. Samo se tako rnoglo dogoditi, da sc eugleski poslanik u Petrogradu uzdigao dc. pravoga dcspota, lcoji naprosto svojim petrograđskim robovima z a p o v ij e d a sve, što mu bude naređjivano od njegovih gospodaja na Themsi- NJegova palata, s posadom cd 800 cngleskih vojnika, pojačana još od liiljadu ruskilt vojnika i oboružana mašinskim puškania, več davno ne sliči službenoj rezi-

clenciji diplomatskog zastupnika jedno vclesilc, ncgo pravoj f v r d j a v f. Ta je palata ili boljc rcći (a tvrdjava vcć od nekoliko nijeseci ovamo postala izlaznom taćkom britske snrnovoije. Danas ne smjje nl jedan Rus, koji sc nalazi u inostranstvu da se vrati u svoju domovinu sanro zato, jer bi zcmlji, —• lcojoj je njezin velilci saveznik stavio zakiopac pred oči, — mogao tnožda ispričati, lcako središnje vlasti ne stoje onako zlo, lcako su to dosad o njoj pričall prosti siužbenici engleskih zlatuika. A kad engleski poslanik zapovijeda, da ni jedan rttski socijalista ne smije da dobije ni dozvcle za putovapje u inostranstvo, onda čc tu po srijedi biti po svoj prllid mjerodavni slični razlozi, razlozi. lcoje je Lloyd Oeorge dobro promislio, a kojiina sc saveznici Velike Brltauije moraju pokoriti kao kakvom evandjelju. To pak cvandiclje glasi; I-ukavstvo i si 1 a. Gluuna tatka sujetsKoS tata. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina") Berii, 4. maja. U članku ,,C 1 o u r a t a“ veii „Berner Tagblatt"; lina svc više izglcđa, da će podmornice. glavna tačka svjetskog rata, prirnorati E n g 1 c s k u n a m i r i r a t u u č i n iti kraj.'S toga mi, kojinia ie stalo đa jeduoin opet mir zavlada, pozdravljamo uspjeh toga oružja, koji jc svaktm đalioni svc \ eći- Pošto je podiuontica donijcla Engleskoj glađ, ona će ioj oteti I vladavinu na moru. P o d in o r n i c a j e konačno s1o m 11a y 1 a d av1nu o g r o m n e f 1 o t e. Nije đobro, kađ ieđan jedini narod ima takvu vladavinu na moru, kojom se štete i tlače svi neutralni narodi u ratu. Mi želimo i u ratu slobodno nmre za neutralnu trgovinu. Heo^rtmlćenl pnđmornlčKI rat, Englesku i podiuorUički rat. Kb. Beriin. 4. maja. Oovoreći o ponovnim gubitc ma brodova, koji u istini klaju strašan i/.glod, i o mjorama kojo treba preduzeii ptotiv opasTiosti podmornica, vel! ,,Manchestefi Ouardian“ u »vont uvodniku od 27. aprila: Ograničenjo u životuim namirnicama je korisna i potrebna mjera, ali 6« ona ne može sravniti s mjerama, koje treba irtcduzoti protiv sile, koja vlada mor-etn. Sprečavanje sj'.oljne trgociue moguće je sama stnanjivaujem prihoda EngVeske i napuštaujem svog imperijalističkog položaja. Ali

Podlistak. Bogoslav K. Jošt: Uesell I tužnl danl. (S11 č i c e i z ž i v o t a.j I. ,,Vandalizam“. Skttpljali se gotov'o svako večo Jk'od svoga druga, najboljega djaka. Da učc. Oti ih je podučavdw. Sirote svl od reda. Gladovali više nego li što su blii siti. Djacl prosjaci! Jedne zlmske večeri za takvog jednog sastanka izjavi Im njihov drug ,,lnstruktor“: — Prljateljil Još večeras, pa se više ovoga mjeseca n» možemo saStajati. — Zašto braco? uzvrpoljiji se svi. — Ponestalo mi petroleja a I para... Trebalo ini zakrpati kaput... hladno je ... Uozbiljlli se svi. A nije nl šala... Ne-će raoćl više ovoga mjeseca da so sastanu, da uče... Naučili na to vcć, pa Ira se teško odviknuti... — Da se sastajemo gdje drugdje! predloži jedan. — Na primjer kod Ante? — Istjerat će nas gazdarica. Nijesain joj platlo stana... — Možda kod Ojure? — Spavam na tavanu » jeđnim ,,slošerom“. ■. Mrzi djake . . . Polamat će nam ledja... — Pa da skupitno za lltar petroJejal.,. Evo zadnjih pet kralcara.., nrp.rtložt ooet drucL

— Bravo, da skupimol prihvatišo ostali. I počeše da kupe. Neki dao krajcaru, nekl dvlje, koliko je koji već imao. Skupiše nekih dvadeset krajcara. Nije dostajalo ni za jedan litar... _ — šta ćetno sad? ■— Da uzmemo na vjeresiju ? — Meni više nigdje ne vjeruju... Ne dadu ml nigdje ni žemlčke više... izjavl prvl. — Ni nicni... Več tri dana idem zbog toga spaivati bez večere... potuži se i drugi... I taj je dakle prcdlog bio nclzvediv. Vijećalo se dalje i tražio izlaz iz neugođnog položaja. Odjedared jedan djipne sa stoiice, i pim veselja poviče: — Imadein ideju! Situacija je spašena! Pribavite jednu kantu! — Kakvu ideju? Kakvtt kantu? salijetaše ga drugovi. — Ni brige vas . , , Kantu ovamo...enoonu vcliku, za vodu... Tako... a sad jedan sa mnom... _ — Kuda? ... — Olupo pitanje!... Vldjećete... Nijesu ga shvatili, all su ga ipak pustlli da ode, a dall mu na pomoć I traženoga jednoga druga. Poslije jednog sata vratlše se !zletnici sa kantom — punom petroleja... — Evo... Zivio petrolej! Učenje se nastavlja!... Drugi su dan sve novine onoga mjesta donijele omašnu vljest pod naslovom „Nečuveni vandallzam“, u kojoj su niirnl I dobroćudni malogradjanl sa zgražanjem čltali ovo: „Noćas su nepoznati zlikovci Iz

drske objesti ili gadne želje za nanašanjem štete u cijelom jeclnom kraju 11 a periferiji grada novadill oetroleiske lampe i porazbijali ilj. pobacavši ilt kojekuda... U cijelom j e tom kraju vladala zbog toga zločina gusta taina, tako da jc fnnogi od nnših mnoeocijenjenlh sugradjatia. koga je nesreća vodila ]>rošlc noćl tim putem kućl, bk> u neprestanoj opasuosti, da razbije svoju poštovami glavu ill nos...“ II. Igra slučaja. Vele mi jnnogi, da ja nisam tako glttp kako izgledatn, — ali, slušajtc, i ja sam jednoć u svotn životu iniao upravo glupu srcću. Vršilo sc nagradlio kugljanje na jednoj dobrotvornoj zabavi, kojoj saiu prisustvovao i ja, pijan ,,kao zemlja“. I preni da sam u svoin životu bio uvijek vrlo loš kugljač, spopade me onoga dana nekl bijes, da se i ja natječem. Smijali mi sc i rugali, all itn to u brzo presjedtie. U tri sain ,,šuba“ srušio ja 16 ,,kegla“ najviše od sviju. Ja sam se dodušc tome i sdm čudio, ali eto, 1 ćorava koka znade koji puta nabasatl na zmo... Cestitalt nii l pokazivall u staklenom ormanu izloženu prvu nagradtt, koja da će mc sada zacljelo zapastt. Blla je to prekrasno izradjena diploma, uokvirena Imitiranim lovorovirn llšćem, na kojein je unaokolo bilo prllijepljeno deset zlatnih dukata! Razuinije se, ja sam već l a konto toga nastavk) sa lumpovanjem. Uto dodje k meni neki odeblji gospodin, za koga su govorili, da je najbolji kugljač u I gradu. Držao sam, da mi hoće da

čcstita i već sam mu prijazno pružio ruku. No on me ljuto odmjert od pete do glave i progandja: — Vi stc dakle ... — Šta satn ja? — VI ste dakle s.rušili šcsuaest ,,kegia“, vi ste se usttdiii, vi... ovakav šeprtUa... — Ne znam, rekošc mi tako... Slučaj ... vlditc ... — I s titn pukim slučajem Vi ćete se daijc usuditi, da primite diplottiu najboljcg kugljača?... — To jest... znatc ... Ja... ovaj... ako baš lioćete, ja ću Vain tu diploinu drage volje ustupiti... meni je glavno. onih deset dukata... — I vi se još hoćete meni da rugate... ineni najboljem igraču?... Stld vas biloi... Ne trebam ja vaše milosti... Rokazat ću ja varaa...' Eto, vldlte, razljutio sc čovjek na mc ni kriva ni dužna... Razljutio i otišao, da vlše nlkomo neda Igrati. Podjednako jc satno on kugljao... Htio mi na svaki način da otme prvenstvo. Najzad mu uspije, da I on u tri ,,šuba“ oborl 16 ,,kegla“! Da ste ga sad vidjeli! Poludio jc gotovo od dragostl... Njegovu radost nije pomućivala nt prlnijedba sudija. da će se za prvu nagradu morati Ipak još jedliom s menotn da ogleda. — To baš l hoću! To baš I hoću... da irtu pokažem ... tom ... Nije Izgovorlo, ali sam znao, šta ]e htio da kaže, I da mu ne pokvarim vcselja, predložio sam, kad su nas dvojicu poslije završetka natjecanja pozvali, da se pogodimo za pnvu nagradu,

neka sc ona đosudi ujetmt. Ja da 0« se zadovoijiti i s drttgom ... — Nc! odsječe ou. Neka se vidi, ko je boljl igrač, ja lii on... Svaki itna da baci jedan ,,šub“. — Dobro! pristanem ja, da se dalje ne natežem. Skupili se svi i najvećom napetošću očekivalt odltiku. Ott je zasukao rukave, pljunuo u šaku, probirao kuglje i napokon izabravši jednu baci je svom snagom u — stranu!... Ništa!... Držao sam, da če ga udariti ka*' i ' , i! Požutio je sav i izustio gadnu kletv u* Bilo mi ga žao i litio satn. da i ja bacim n stranu, samo da još Jednom bacamo, T >a da on odnese oobjedu ... Ali prokleta kttglia, i ako sam je sasma siabo spustio. otkotrliala se ipak sve dalje i dalje i nogodila ko za ironiju — jcđmi „keglit"... Dakako, i ona je dostajala, da ja ostancm pobjednlkom,.. III. Dobar je strah ... Bio jedan čovjek silno uobražen. Tvrdio je čak, da bl za čovječanstvo bila prava katastrofa, kad bl on kojont nesrećom tnorao da utnre. A smrtl se taj čovjek plašio kao mkad niko dosad na tom svijetu. No slu~aj litjede, da je taj uobražen čovjek blo proglašen sposobnim za vojnika upravo onda, kad Je bjesnio veliki rat. Razumlje se, u ogromnom strahu činio je taj čovjek sve, da ne ode na frontu. Uspjelo mu nekako, pa se on onda lakše smlrio sa sudbinom što mora da bude vojnik, samo kad tiije 1 ua fronti. Nabavio pristalu odoru i po-