Beogradske novine

f 21 a z I: dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevi: U Sugratf« I 0 kraj««ima od •, I kr. teto p« etjmol od . . . , • htltrt U Hnr»UiOj-S.'*»eni|l, BomH - H»ro»j«rlnl I Oiimniji pt ctjMt t* 10 holefa Urat eraj »odraSJ« »• cijoal H. . . . tt tislero

Mjesečna pretplata: U StMraOu !■ kralfvtffi« »an.Jadmrti* o< «'Sr pH1 * • •: fi UBIiniClji ''••«lV.a..I III U^iikyw*im*«slra-e l w«t»eew*lje K fU )nockm»tvB •■»•»•••• , , k «-f|

Ogiasi po cljenik'j. r

Ursdnlitvo: BEOGRAO, Vuka Ksradžići ut. bro] 10. Tilsfon bro] 83. Uprav« I primanjo pretplato TopliMn venao broj 21. Telefon bro] 21 Primanja oglasa Kneu Mlhajla ui. broj 38.

Br. 123.

BEOGRAD, neđjelja 6. maja 1917.

Godina III.

Sotni izvještoji. izvleita] flustro-uiarskot Slnvno] stožor«. Kb. Reč. 5. inaja. tstoćno bojište: LJ okoiišu sjevenio od Zboro\va fzveo je neprijatelj netispjelo rasitrskivanje pomoču mitia. Na ostalcm frontu nlkakviti naročitlh dogadjaja. Talljansko i jugotstočno bojišie: Položaj je neizmijenjen. Zamjenlk glavara generaioog slo.’era pl. Hofer, po<!mar?al. DoRadjaji na morn. 3. maja na večo zapalile su naše pojnorske letilice najveći dio s a g r a ds kog logorišta. Požar se vidio iz Trsta još jedan sat Iza najjadaja. Neprija•teljskf letači, k-oj! su dJeloVall u proStoru T r s t a. nijesu imall uikakvog uspjeha. 4. maja izvele su nekc od na3lh pomorsklh letllica uspješau uaj>adaj na postrojenja željezničke stanice u P e s c a r 1, Castelniarl I 0 r t o n i na taiijanskoj istočnoj oball, kao t na postrojenja za iscrpljenje vodene snage rijeke Pescare kod P i a n o d‘ 0 rt e. Od obiju ovih akcija povratile su se naše letilice bez gubitaka. C. 1 kr. zapovjedništvo momarlce, izvlešta] nlemnčkoj uojnoa uodstvfl. Kb. Berlin, 5. maja, Znpadiio bojište: Front prijestolovasljoćlnika R v pprechta bavarskog; Hosllje krvavog sloma cngleskih napadaja na arrask o m frontu došlo je juče do većih pješačkiir bojcva samo kod B u 11 e c o u rta. Ouste engieske mase, koje su napadale s obje strane ovoga sela, k rv a v o s u o d b I j e n e. Izjalovile su 'se I slablie navale kod Lensa I V r e s n o y-a. RroJ zarobUenih neprijatelja povislo se na 10 časnika l 1225 engleskih vojnika, a zaplijenjeno je najjmanje 35 mašinskih pušaka. Kod p objedonosnog suzbijanja čeitvrtog- engleskog pokušaja proboja imalc su naročitog odličnog udjela ba;,varske, wfirttemberške, saske i bademske gardijske čete, te nukovi iz isjtočne Pruske, Poznanja, Sleske, Hanjnovera i rajnskog područja. — SJeverno od S t. 0 u e n t i n a svršili su se s 'povoljnlm uspjehom za nas predpoložajt’d bojevi. !; Front njemačkog prijestolonasljednika: ; Na frontu A i s n e traje dalje topjiička bitka s največom potrošnjom inufilcije. Na vlše su mjesta odbijen! jaki fieprijateljski izvidnički napadajj. Za po-

Ponovno potopljeno 56.000 tona neprijateljske brodarske zapremine. — Borbe se na zapadnom bojištu nastavljaju.

sjeđ W i n t e r b e r g a (zapadtio od Craonne) razvili su se bojevi, koji još tiijesu završeni. Izmediu Aisne i B r i m o n t a sloinill su se jučc u jutro napadaji, koje su poslije višedncvnc najizdašnije topničke pripreme preduzele četlri Irancuske divizije. Kako iz zapiijenjenih spisa proizlazi, bio je cilj tili napadaja uperen na više kiiometara iza naših prvih linija. No hvala žiiavoj izdržljivosti našili četa uspjelo je neprijalelju da se samo na jcdnoin naprijed istaknutom ćošku ustali u prvim rovovima. Istočno od La Neuville izb a č e n i s u o p e t F r a ti c u z i iz poIožaja, u koji su prolazno prodrli. Tom prilikom izgubio ;ie neprijatelj 500 zarobljenika i više inašinskili ptišaka. Na veče su se južvo od A i s u e ponovili neprijateljski napadaji, no ni oni nijesu mogll izniijeuiti pretrpljen poraz. Sjeveruo od Prosnes-a izjalovili su se novi francuski pokušaji, da pomoću viŠe divizija dodju u posjcd našili ondjcšnjih visinskih polcžaja- S najtežifn su gubitcima Francuzi plaiili prolaznu malu dobit na zemljištu jugo-Istočno od Nauroy-a. Protivnapađajcm je naša infanteriia došla ponovno u posjed svih svojili dosadašnjih linija. Tom je prilikom zai-obljeno preko 100 ncprijateljskili vojnika. Front vojvode Albrechva \vfirllemberškog: Osim obostrane izvidničke djelatnosti nikakovih naročitih dogadjaja od važnosti. Nepriiatelj jc juče izgubio 7 letillca I jedan vezanl balon. Letačkiin napadajem na O s t e n d e nsinrćen je ! ranjeu veći broj Beigijanaca. Vojnička šteta nije nanesena. Istočno bojlštc: Na živahnu je rusku vatru izmedju K o v e 1 a tStanislavova odgovorilo u svrhu odmazde jednakom jačlnom i naše iopništvoMaćedonsko bojlštc: U zaviiutku C r n e R e k c. zapadno od d o j r a n s k o g jezera i u nizini S t r u m e oživjeia je za pojediniii satova dana topnička djelatnost. Prvi znpovjeduik glavnog siana pt. Ludendorff.

Postorte porazumnih sila. Od ulaska Amerike u svjctski rat ne govori se više toiiko mnogo o 11 a1 i j i. Slabo pamćenjc, koje se kod Engleske svagda pojavljuje, kad se ona u kojetn svom savezniku razočara, pridonijelo ie, da se posljedn.iih mjeseci goto\ o zaboravilo ua apeniusko kraljevstvo. Oospodari u Londonu yole čiste račune. Njihova cjelokupiia politika pri-

jateljstva csniva sc na pravilu „Koliko uradiš, toliko ti se daća“, a prcnta tom pravilu Itallja kao tia cdista ne može da se iskaže hikakvoi i zanmšuom rubrikoni ii bilancu dos. dašnjeg ratovanja. Krvava slava deset bezuspješnih bitaka na Soči da\no je izbledjela; Cadorna se oglušio svakomu pozivu, da pošalje iači koniigenat svoje vojske u Fraiicusku, ■— a ni u n u t r a š n j e p r II i k e ii Italiji nisu takve. da bi mogle pobuditi nade li aktivnije vođjeujc rata. Tome nasuprot r. javljuju sc u Rimu svc nove i drskije želje. P r i v r e d na kriza, koja s\e više i više pritiskuje stanovništvo, kome su dozlogrdilc sađašnle prilike: csjetna nestašlc a n uglju, koja ie dovcla do zastoja najvažnije inđustri.ic; o s k u d 1 c a j cd i n s t v a n glavuiin pitaujima spoljnili poslova i na kraju d e m o k r a t s k i talas, kojl s istoka I zapnda priJetl da poplavi Evropu, gotie talijanske vlastodršcc, da sa strahom i svc čcšće bacaju j svoj pogled na Englesku. Ali otud ne do- | lazi nikakav znak, koji bi ina i izdaleka dao naslućivati, da će se sve te velikc nevolje ublažitt. Je<r saveznik, koji po računu Lloyda Oioigesa sam ništa nc pridonosi, \ eć jeJ iako samo traži, prestaje bill praktičirm i ozbiljnim saveznikom sporazuinniii slla. Ou je u najboliem sltičaju slatk. teret. kome se kad tad jncže UoU-.ci 1 po jiefea lnrva sa stoia, koji nt ftmče oas tiije osobiio j sjajan ' Italija ne bl bila ona poznata poblc-pna Italija, kad takav preokrct stvari nc bl »a njuosilno utjecao. Nema tome dugo, što je Iftače slabo pcsimlstički „Corriere della Scra“ otvoreno priznao, kako se Italija nalazi na najboljem putu. koJi vodi do posvemašnje izolacljc- Niko u inostranstvu ne vjcrujc više u iijezimi sitagu, a joŠ matije u njcn karak'ter, o komc napose u Sjevcrnoj Americi imadti svoj naročiti sud. To su gorke riječi; pa stoga niie ni čudo, ako se po ciicioj Ilaliji širi nerasooloženje 1 stvara resouanca onim političariina, koji su sklonl idcji, da se Italija ponialo ođrekne zajedničkih ratnih ciIjeva svojili saveznika. Razumije se, Boselll I Sonnino ostaju pretna spolja I dalje muževno kod svojih poznatih direktiva I bojažljivo izbjegavaju svc, što bi moglo izdati one teške brige, koje ili tišie. A takvih briga ima dosta, naročito od kada se pojavila mo-

gućnost zasebnoga mira Rusije sa sre- ' dišnjim vlastima. Mjercdavni faktori ! Italije naime dobro zuadu. kakve bi i posljedice nastale za njihovu zctnlju, | kad bi došlo do t o g a zasebnoga mira. : Bauk austro-ugarske ofenzivc, koji i inače s izvjesnont konsekvcncom uznemirujc Cadornine sanje, ponovo se po- | javio! A od te cfmzive talijanska vlada i strepi i te kako! Nacijoualistc njibove | spopada jeza i prcd samom mišlju, da bi i u o p š t c moglo doći do zasebnoga mira sa Mcnarhijom, jer su više nego uvjereni, da bi cijenu takvog sporazutna morala platiti Italija. No oni, kako smo već spomenuli, u • prkos toga straha prema spolja i dalje ! hoće da budu jakil Njihova bojazan, da j bi tnoglo d<ćl do zasebnoga mira a a štetu talijauskili pretenzija, đokazu- i je, da ta politički trula a vojničkl pa- j sivna zcmlja joŠ uvijek imade drskosti postavljati zahtjeve na nešto, na što nema nikakvih praya- Talijansko hvallsanJe I njihova razmetljivost, — koja je u ostalom romanskoj krvi postnla đrugom prirodom — »e može da umanjl ni najjači argumenat stvarnosti. U Rimu se sastaju skorih dana zastupaicl naroda, Možđa da će nam njihova vijećanja dati o tom neka razjašnjenja. Svakako već danas možemo da budemo spremni na nekc „vclike dogadjaje‘\ o kojinKi već počinje da piše talijanska

Kleifldtke psđmornlce na fljeiu. Poiiomio potopljeno 18 trgovačklh brodova sa ukupno 56.000 tona zapreiniue. Kb. Beriin, 5, maja. Wolfov ured javlja: Ponovno je potopljeno 18 trgovačklli brođova sa ukupno 56.000 tona. Od toga 8 brodova sa 21.500 tona u engleskom kanahi. Medju ]M>topljenim brodovirna nalaze se rnedjn ostalim: jcdan \eliki transporlni biođ od po prilici 11.000 fona, koji je potopljen 25. aprila južno od Lisara a bio opažen od jednog rararača; engleskt naonižani brodovi ,,Bcemah“ sa 8.500 tona ugfja na putu za Italiju, ,,Afalfa“ sa 4.000 tona ug'lja, opre- 1 dijeljenih za englesku sreidozemn« fiotu, cngleski parni brodovi ,,Towerg'ate“ sa 3.697 tona pamuka i ,,Abusso“ (7.782 tone) na putu za Englesku, oklopljeni pami brod „San Hilario“ sa 18.000 tona težkog ulja na putu iz Atiurike za Englesku, engleski jedrenjad „Ellen Hat rison“ sa tovarom ugtja za Franeusku i ,,Mfrinait“, dalje engleski ribarslci brodO ,,Pursue“, krancusxi brod satri Jimnjaka ,,Marye Blauclie“, ruski brodovi: ,,Eridynio“ i ,,August“, mski

lrrodič ,,Ehry!is“ sa tovarom dr\'a z.i Eu.glesku le jedan nepoznati veliki bmd, kojt jo plovio u Le Havro. Taj je brod ga'Jjati sjevemo od Parfleiira te je za nckoliko sektmdi uz veliku i tešku eksploziju orJietio u vazdub. Kapetan engleskog pantog broda ,,San Hilario“, koji j« protiv po>.iinoruice \odio živu topničku boibu, zarobljcn je. Več ranije javljenitn podmoniičkiin iuspjesima treba dodali još ovu pojeJiuosti: Potopijcni su engleški parni brod ,,Avozct“ (1219 tona) s tovarom čepova na putU iz lAmcrike za Englcsku, dalje parni brcrl ,,Einuia“ (3.600 tona) s tovaroin kulcumza na putu iz BaUimora u G1asgo\v, parni brotj „Diadem“ (novi brod od 4.500 tona) sa 6.200 tona rižo (pirindža) na puiu iz. Raagoona y,:t London, ,,Os\va^d“ sa po pri'.ici« 7.000 tona surnptua na putu iz Amerike za Eng'loslcu, ,,DyekIand“ (4.291 tona) sa tovaroni dtra na putu iz HaT!ifaxa u FaImoutl > ' i ,,Sc1i\\arzinere“ (6.373 tone), t Načolnik admiralskc-g stožera ratne mornmice.

rtUSkl hflOS. Kb. Petrograd, 5. maia. Zbog Miljukovljeve ncte, koja je izazvala toliku uzrujanost, održaiu su ninoga savjetovanja izmedju izvršuog odbora radničkog i vojničkog savjeta i privremene vlade- Za vrijeme odmora Miljukov Je Jzašao na doksat palate I držao govor skupljenom svijetu, rekavši: Rusija ne smije iznevjeritl svoje saveznike. On (Miljukov) braui svoje mjesto. Sa svog mjesta ne će se ulcloniti, samo će ispred sile ustuknuti. Čtngarev je govorlo u istom smislu. sjeuuice nisu doiiijele ioš nikakva odluku- Sutra će se savjetovanja produžiti. Do sad izgleda, da ne postoil raspoloženje za obrazovanje koalicijonoir ministarstva. Kb. Amsterdam, 5. maja. Prema vijestima ovdašnjih listova javlja ,,Times“ iz Odese: 1- maja došlo je ovdje do ogromnih uličnih demonstracija, kod kojih je sudjelovalo najmanje 150.000 ljudi. Na barjacima, koji su nošeni pred tnasom, stajall su ovi naslovt: Hoćetno demokratsku republikul Svjetski mirl Dajte nam zemijišta i osamsatni dnevni rad!

Sdllkovanle srofa Czernina. Kb. Bcč, 5. maja. Kako se saznaje, podarilo je Njegovo c. i k- Apostolsko Veličaustvo austro-ugarskom ministru izvaujskih poslova grofu C z e r n i n u vellk! krst reda Sv. S'tjepatta.

Pođlistak. ■ r'v' ASUuofrvk;: * SjarsieudtmsKi ventl. (\z zbiike ,/iv4 na seiu“.) fljurgjev-dan je Rašl najlepši dan fi g'&dini. Za njega se on na svojoj kolibl spreina na dve-tri nedelje ranije. Nikako ne sme Jesti mleko, jer zna da bl ga na (Tjurgjev-dan polili kao dodolu- Tako isto ni krave ne sme pustiti, da pre jtoga dana bkuse travu. Otac ga je uverio da cele godine ne bi imale mleka, ili ako bi ga baš i imale ono bi bilo kao yoda. Teoce je morao svaki dan tlmarifci, Jer ako do Ojurgjev-dana ne bace staru đlaku, onda će zakržljati. I njcgova sestra Zorka imala jc .svojih dužnosti. Ona ne sme do Ojurgjev-dana pomustl nljednu ovcu. Ako bl to učinila, ta se ovca iduće godine ne bi ojagnjila! Da b! pak jaganjcl bili krupnt i naprednt, ne smeju se nikako ispuštatt Iz obora. Otac je i Raši i Zorki strogo naredio da na ovo paze. Pogreše li ma i najmanje, zle posledice su neminovne- 2Sa!o da bi bolje ispunjavall svoje dužnosti, oui su podelili posao, Raša vodl raŽur.a samo o kravama I o teoclma, a Zorka o ovcama i jagaujcima. Tako i o ulurgjev-danu. Na dva sata pre zore, Raša pusti krave na pašu. a za njim

Zorka isteruje ovce. LI polju se nađju sa ostalom čobančadi, pomešaju stoku i čim zora zarudi, počnu brati poljsko cveče za pravljenje venaca. Pre zore pak. dok je još tnrak, glavnl lm je cilj, da dobro uahrane stoku. Njive, zasejana žitom, livade, voćnjaci, pa čak 1 vinogradi — svc je to njihovo. Stoka svuda ide i pase, sve dok se sunce ne rodir j‘nda se zadržavaju i svakl goni stađo n# svoje sopstveno imauje. Raša I Zorka se vakodje Izdvoje i dok on svira u rog, što je još rre *ri dana napravio od lipe, đotle ona vije vence razne veličinc. Svaki je namcnjen nekcm bravčetu ili sprcmljen za bakrač. ii koji će se musti mleko. Kad Zorka već spremi sve vence onda se vraćaju kolibl, gde ih čekaju gotovo svi ukućani. Raša se lopl od miline, što je sve Izvršio, kako valja. Ponosito svima pokazuje krave 1 veli: — Poglcdajtc samo kako su slte. Misliš sad će Im pući mešlna od silne trave, što su požderale. — Dobro, dobro, teraj ovamo da muzemo, ve!l mu matiOtac scdi na tronožnoj stoličici ltraJ vratnica od obora, a preda se namestio bakrač. U bakraču je jedan kolač od šeničnog brašna; ispod bakrača je isopana jedna rupa, neŠto malo uža od dve pesnice. U njoj je jedno jaje, šaka Žlta i kašika mastL Ka ocu dolazi Zorka i stavLia na bakrač spremljeuf venac, Privede se krava, čije ie tele najstarije

i o*ac otpočne musti prvo nju pa onda i clruge. Kad je gotov sa kravama, uzfm diugi bakrač, staviia nad istu rtmu, a kad Zt.rka i na niega metne venac, uz\r<» se ovca, koja najpre ojagnil?.. te ‘itne otpočinie m t/euje ovaca. Majka spjI s đruge sinne vratnica i drži a ruci jedan češalj na komc je neka trava uvijena koncima raztie boje. Cim se koja krava ili ovca ponnize, ona je tim češljein i toin travom dirne u vime, šapućući nešto pri tom. — Sad pusti teoce i jaganjce, reče otac Raši kad jc sve ovce pomuzao. On odinah posluša. Diže se silno blejauje i nastade grdna gužva, dok je svako jagnje tražilo svoju mater. Zatitn se sve utiša. Otac dade Zorki bakrač sa mlekom i iz rupe izvuče jaje; ode ka ovnu, ulivati za rogove i lupi ga jajetom u čelo. Jaje se razbl na ovnovom čelu. Potom se vrati natrag, izvuče iz rupe ono žito, okrete se i baci »a stoku sa rečima: — Nek da Bog, da se ovako hlljadite! Onda uze onu kašiku masti iz rupe i naredi Zorki da na nju Ijusne tnleko tz bakrača. Ona to učini, a on se pri tome prekrsti i reče: — Daj Bože da u našoj kuči bude masti toliko, koliko 1 mleka; pomozi nam, Bože da smo zdravt, i mi, i sva stoka! Sa ovlm otac završi svoj posaoJada ZoTka uzima svoje vence. Najveći

daje Raši da ga on metne na vrat najstarijein teletu, a ostaie zadržava da stavi na vrat prvom jagnjetu. Zatim obadvoje odlaze materi i traže da im spreani mleka. —■ A, ne ide to tako lako. Morate sedeti u reci, dok jedete rnleko — odgovara im otta dos'ta ozbiljno. — Nije tako pravo, veli Raša. Mi nistiio do sad jeli mleka, a ti nas opet teraš u hladnu vodu. — Jeste, ali ako ne ćete. ne dam vain kolač, a samo mleko ne možete jesti! Zorka i Raša se još dugo opiru. ali na kraju krajeva pristanu. Mati im udrobi u mleko onaj kolač, što je blo u bakraču; oni sede u vodi, cvokoču zubima, ali ipak pojedu to odavna željeno mleko. Kad izadju iz vode, matl ih uzima za ruke, miluje ih I govorl: Da ste mi živi i zdravi, i da Bog dd tollko mleka ove godine imali, k-ollko je vode proteklo. dok sto u recl sedeli! — Daj Bože! odgovaraju oba detcta. Brzo oblače suve košulje i novo odelo, spremajućl se za polazak u selo. Toga daua posle podue neko drugi čuva stoku, a oni dvoje odlaze pred crkvu u kolo.

Drag. Stojanović: G]ur$]ey:Ko Mnje. Zašto vam se odniah razvedrilo iice? A, znam! Vi već mislite: da Je raa ražnju, pa mast sa njega kaplje na topao žar vinove loze, sa koga se rasprostire neki prijatan, divan miris, koji vam gollca jezik, grlo, dušu-.. A, vi ga pomazuJete sa ,,presolac“, da mu ne ispuca koža, a za to vrijeme „meraklijski“ pijuckate čistu „šumadinku — prepečenicu“ i sećate se prošlogodišnjcg jagnjeta od 10 oka, pričate priču: kako vam je još pokojni otac nekad pekao jagnje —■ ah, to behu gcdine, uzdahnete, — pa brzo skočite, da dodate još malo žara oko glave, đa ne ostanu nedopečene ,,momice“ i ,,krezle“ oko vrata... Ali oprostitc, malko da „poprlčekate“ za sad... Zuate, kako sam se napalio zbog praseta o Božiću, ko niko tnoj; dok ste vi prijatno grickali praseću nogu (ako vam samo ne treba), ja sam sažaljivo gledao na p a s u 1J, koji se polako pušio iz duboke zdele, kao neki vulkan. A o Uskrsu kako sam prošao, nlsam smeo ni da vam pričarn. Ali velim, kad sam prošao zlo o Božiću 1 Uskrsu, onda bar o Ojurgjevdanu, pravo je da irnam — jagnje. A divan je to običaj o Ojurgjevdanu. Od gjurgjevskog jagnjeta, što rekli naši starl, nema ništa sladje na ovome svijetu. I naravno preduzeo sam